Pregled bibliografske jedinice broj: 969770
Psihosomatska medicina
Psihosomatska medicina // Knjiga sažetaka 7.hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem 15.hrvatski psihijatrijski dani / Jukić, Vlado ; Brečić, Petrana ; Vidović, Domagoj (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2018. str. 247-247 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 969770 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihosomatska medicina
(Psychosomatic medicine)
Autori
Rončević-Gržeta, Ika ; Degmečić Dunja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka 7.hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem 15.hrvatski psihijatrijski dani
/ Jukić, Vlado ; Brečić, Petrana ; Vidović, Domagoj - Zagreb : Medicinska naklada, 2018, 247-247
ISBN
978-953-176-882-5
Skup
7. hrvatsko – ruski kongres duhovne psihijatrije s međunarodnim sudjelovanjem; 15. hrvatski psihijatrijski dani s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 24.10.2018. - 27.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
psihosomatske bolesti, psihosomatska medicina, konzultativna psihijatrija
(psychosomatic diseases, psychosomatic medicine, consultation psychiatry)
Sažetak
Psihosomatska medicina je specifično područje psihijatrije i definira se kao znanstvena i klinička disciplina koja se bazira na postavkama jedinstva tijela i psihe. Problem odnosa tijela, duha i duše je star koliko i ljudska misao, koliko i medicina, uopće. Povijest psihosomatske medicine seže u antičko doba. Pojam „psihosomatski“ prvi je primijenio njemački liječnik Johann Christian August Heinroth početkom devetnaestog stoljeća. Psihosomatska teorija intenzivnije se razvija tijekom dvadesetog stoljeća pa termin psihosomatski postaje bazičnim pojmom u medicini. Ovo područje značajno je, jer uvažava osobine bolesnika i čimbenike njegova okruženja (biospihosocijalni pristup). Psihosomatski poremaćaji imaju ili identificiranu organsku patologiju (oštećenje tkiva) ili poznati patofiziološki proces. Međunardona klasifikacija bolesti (MKB-10) dozvoljava paralelno kodiranje psihosomatskog poremećaja: kao mentalno i kao tjelesno oboljenje koje je u vezi s prvim. Liječenjem psihosomatskih poremećaja bavi se Psihosomatska medicina. Sinonimi za „Psihosomatsku medicinu” su konzultativno-suradna psihijatrija, „liaison” psihijatrija, medicinsko- kirurška psihijatrija, psihološka medicina, psihijatrijska skrb za somatske bolesnika. Danas je psihosomatska medicina od marginalnog područja postala središte interesa velikog broja stručnjaka i istraživača, a psihijatrija je upravo kroz to područje učvrstila svoje mjesto na polju medicine. Iz područja psihosomatske medicine na desetke je udžbenika, stručnih i znanstvenih časopisa kao i međunarodnih udruženja. Intervencije u području psihosomatske medicine mogu biti usmjerene na bolesnika, njegovu obitelj i medicinski tim na odjelu somatske medicine. U radu s bolesnicima oboljelim od psihosomatskih bolesti najvrijednije je mobilizirati bolesnikove osobne snage kroz promjene dotadašnjih ponašajnih obrazaca, sve s ciljem optimiziranja procesa oporavka. Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje (NIMH) od 1975.g. podržava trening iz područja konzultativno-suradne psihijatrije. U Hrvatskoj se tek u novije vrijeme uvode kolegiji na studij medicine koji se bave psihosomatikom, a potom slijede i udžbenici i radovi iz tog područja. Međutim, još uvijek nema uže specijalizacije iz ovog područja psihijatrije. Za istaknuti je entuzijazam pojedinih psihijatara i psihoterapeuta koji se bave specifičnim područjima psihosomatske medicine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka