Pregled bibliografske jedinice broj: 969565
Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima
Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima // Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 39 (2016), 131-140 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 969565 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima
(Marginalia on the Fortress of St. Nicholas Near Šibenik and on the Porta Terraferma /Velika kopnena vrata/)
Autori
Glavaš, Ivo
Izvornik
Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (0350-2589) 39
(2016);
131-140
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Tvrđava sv. Nikole ; lav sv. Marka ; Sanmicheli ; kaštelan ; providur Malipiero ; Porta terraferma
(Fortress of St. Nicholas ; lion of St. Marc ; Sanmicheli ; castellan ; providur Malipiero ; Porta terraferma)
Sažetak
Gradnja tvrđave sv. Nikole na ulazu u šibenski kanal sv. Ante započeta je na samom kraju tzv. trećeg mletačko-osmanski rata 1540. godine kao odgovor Venecije na sve jaču osmansku pomorsku silu. Osim po arhivskim podatcima, to se prepoznaje i po dvama reljefima krilatog lava sv. Marka koji se nalaze u metopama friza glavnog ulaznog portala tvrđave. Golemu skulpturu krilatog lava sv. Marka, koja je stajala iznad glavnog portala tvrđave, a bačena je za vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, vratio je austrijski car Franjo I. na izvorno mjesto. Grafike i natpis na tvrđavi ukazuju i na učestale obnove i ojačavanja tvrđave i u prvoj polovini 17. stoljeća. Moguće je da se radi o obrambenom jačanju postojećih kliješta između polubastiona tvrđave okrenutih kopnu. Šibenska Velika kopnena vrata (Porta terraferma) između nekadašnjeg bastiona Bernardi i današnje zgrade Kazališta predstavljala su složenu obrambenu arhitekturu na mjestu srednjovjekovnih vrata u kojima je bila smještena vojna posada.
Izvorni jezik
Hrvatski
