Naslov
Analiza postojećih podataka s razradom metodologije kartiranja za strane i invazivne strane vrste slatkovodnog makrozoobentosa. Izvješće za Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu
(Analysis of existing data and development of methodology for mapping of alien and invasive freshwater macroinvertebtrates. Report for Croatian Agency for Environment and Nature.)

Autori
Žganec, Krešimir

Izvornik
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2018

Ključne riječi
slatkovodni makrozoobentos, strane, invazivne vrste, metodologija, kartiranje
(freshwater macrozoobenthos, alien, invasive species, methodology, mapping)

Sažetak
Sastavljanjem preliminarnog popisa (bez završenog literaturnog pregleda-2. faza) za sada je u Hrvatskoj ustanovljena prisutnost 25 stranih vrsta slatkovodnog makrozoobentosa iz devet taksonomskih skupina (Crustacea, Bivalvia, Gastropoda, Oligochaeta, Polychaeta, Hirudinae, Bryozoa, Hydrozoa, Turbellaria) (bez tri invazivne vrste Decapoda). Odabrano je 13 prioritetnih invazivnih stranih vrsta od čega je sedam vrsta rakova nadreda Peracarida (redovi Amphipoda-5 vrsta, Isopoda-1, Mysida-1) i šest vrsta mekušaca (Bivalvia-4, Gastropoda-2) za koje su određena područja na kojima je potrebno provesti kartiranje. Utvrđivanje područja RH (kvadranata 10x10 km) na kojima je potrebno provesti kartiranje stranih i invazivnih stranih vrsta slatkovodnog makrozoobentosa provedeno je posebno za rakove i posebno za mekušce. Na osnovi svih podataka o rasprostranjenosti pojedine prioritetne vrste, kao i definiranja glavnih pitanja na koje se želi odgovoriti kroz planirano kartiranje, najprije su odabrani kvadranti, a zatim su u posebnoj excel datoteci za svaki kvadrant (s oznakama kvadranta, OBJECTID, iz atributne tablice u odgovarajućoj shape datoteci) određeni sljedeći atributi kvadranta: vodotoci ili vodna tijela koje je potrebno istražiti, veće mjesto u tom kvadrantu radi lakše prostorne orijentacije, oznaka prioriteta (visok, srednji i nizak), oznake potencijalnih postaja, metodologija terenskog uzorkovanja i razlozi odabira tog kvadranta za pojedinu vrstu, kao i ukupan i procijenjeni (najvjerojatniji) broj postaja u svakom kvadrantu. Nakon što su tako određeni svi kvadranti za sve vrste iz pojedine skupine (Peracarida ili Mollusca), kvadranti su preklopljeni i određen je konačni prioritet za svaki kvadrant (četiri kategorije: vrlo visok, visok, srednji i nizak). Nakon toga je određen ukupan broj kvadranata za obje taksonomske skupine prioritetnih vrsta zajedno te njihov konačni prioritet (kombinacijom prioriteta za sve vrste prisutne u svakom kvadrantu, obično najviši određeni prioritet). Tako je dobiven ukupan broj kvadranata, prioritet za svaki odabrani kvadrant, broj postaja i metodologija terenskog uzorkovanja, pri čemu je iz zadnjeg stupca tablice jasno vidljivo zbog kojih prioritetnih vrsta je odabran pojedini kvadrant. Od ukupno 200 predloženih kvadranata za svih 13 prioritetnih vrsta zajedno, 44 je kvadranata s vrlo visokim prioritetom, a 66 s visokim prioritetom. Predlaže se da se kartiranje stranih i invazivnih stranih vrsta slatkovodnog makrozoobentosa provede na tih 110 kvadranata, s većim brojem postaja i/ili raznovrsnijom metodologijom na kvadrantima s vrlo visokim prioritetom. Kako su za svaki kvadrant predložena vodna tijela i potencijalne postaje u sljedećoj fazi potrebno je neposredno prije izlaska na teren za svaki od 110 kvadranata točno odrediti lokalitete uzorkovanja. Ova faza je neophodna kako bi se kartiranje moglo provesti u predviđenom roku i s namijenjenim sredstvima. Ne-prioritetne vrste potrebno je također istražiti, a njihova rasprostranjenost može se odrediti iz uzoraka kompletnog makrozoobentosa na postajama na kojima će se provesti kartiranje za 13 prioritetnih invazivnih vrsta. Predloženi postupak bi trebao omogućiti da se maksimalno učinkovito provede kartiranje stranih i invazivnih stranih vrsta makrozoobentosa u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA