Naslov
Donjoaptske naslage Istre
(Lower Aptian deposits in Istria)

Autori
Pocrnić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2018

Stranica
32

Mentor
Cvetko Tešović, Blanka

Ključne riječi
donji apt ; mikrofacijesi ; mikrofosilna zajednica ; Istra
(lower Aptian ; microfacies ; microfossil assemblage ; Istria)

Sažetak
Proučavanjem sedam mikroskopskih preparata donjoaptskih naslaga „Istarski žuti“ s lokaliteta Selina u srednje-zapadnoj Istri mogu se izdvojiti četiri mikrofacijesna tipa: bioklastični foraminiferski grejnston, bioklastični foraminiferski pekston, bioklastični foraminiferski vekston i bačinelski vekston. Vidljiv je prijelaz u taložnim okolišima gdje iz visoko energetskih plićaka (grejnstoni) dolazi do produbljenja okoliša i on postaje zatvoreniji, lagunski. Vekstoni i pekstoni su mikritni tipovi vapnenaca koji su manje (vekstoni) ili više zrnati znači da su taloženi uviše ili manje zaštićenim okolišima s umjerenom do povišenom energijom vode tj. u okolišima u kojima su čestice dezintegrirane u karbonatni mulj i u kojima nije bilo brze sedimentacije. Pa ipak, glavna biofacijesna karakteristika naslaga „Istarski žuti“ jest mnogobrojna pojava onkoida s oblicima kao što su Bacinella irregularis (Radoičić 1959) i Lithhocodium aggregata (Elliott 1956). Jezgru onkoida čini Bacinella irregularis (Radoičić 1959) dok je Lithhocodium aggregata (Elliott 1956) srastao uz nju. Uz baćinelske onkoide nalaze se i brojne bentičke foraminifere s najzastupljenijom vrstom Palorbitolinom lenticularis (Blumenbach 1805), ali i drugima poput Rumanoculina robusta (Neagu 1968), Voloshinoides murgensis (Luperto Sinni i Masse, 1993), Novalesia producta (Magniez 1967), Archalveolina sp, Nezzazatinella sp i Praechysalidina infracretacea (Luperto Sinni 1979). Stratigrafski rasponi gore navedenih foraminifera upućuju na donjoaptsku starost te se oni uvelike razlikuju od mikrofosila koji se nalaze u podini „Istarskog žutog“. Promjena je uzrokovana anoksičnim događajem OAE 1a koji je promijenio taložne uvjete u okolišu te su oni postali manje pristupačni i u njemu su preživjeli taksoni koji su se na to mogli prilagoditi. Osim što je odličan građevni kamen, Istarski žuti u stvarnosti nudi puno dublju priču o nesvakidašnjim i pomalo egzotičnim uvjetima koji su se nekad davno odvijali na prostoru nekadašnje Jadransko-Dinaridske karbonatne platforme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA