Pregled bibliografske jedinice broj: 967035
Grad kao mjesto oblikovanja intelektualca: Kerubin Šegvić i Split
Grad kao mjesto oblikovanja intelektualca: Kerubin Šegvić i Split // Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Desničini susreti 2015 / Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press, 2016. str. 283-305
CROSBI ID: 967035 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Grad kao mjesto oblikovanja intelektualca: Kerubin Šegvić i Split
(The City as a Place of Formation of the Intellectual: Kerubin Šegvić and Split)
Autori
Šimetin Šegvić, Filip ; Šimetin Šegvić, Nikolina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Desničini susreti 2015
Urednik/ci
Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
283-305
ISBN
978-953-175-601-3
Ključne riječi
Kerubin Šegvić, intelektualac, Split, grad, polemike, kritika
(Kerubin Šegvić, intellectual, Split, city, debates, critique)
Sažetak
U bogatstvu nijansi međuratnih splitskih kulturnih i intelektualnih krugova uočava se poveznica s baštinom propale Austro-Ugarske Monarhije. Usprkos političkom usponu Splita, kao novog upravnog središta Dalmacije nakon 1918. godine, kontinuitet s razdobljem prijelaza stoljeća (oko 1900. godine) primjetan je upravo u sferi intelektualnog života. Kerubin Šegvić spada u one ličnosti splitskog znanstvenog, političkog i javnog života koji je svojim djelovanjem nastojao povezati sfere političkog, intelektualnog i kulturnog, otvarajući ali i sam stvarajući kontroverzne probleme. Kao javna angažirana osoba, Šegvić se isticao u različitim splitskim krugovima kao bliski suradnik don Frane Bulića, istaknuti pravaš i književnik te novinski kritičar, a i kasnije urednik. Istovremeno je njegova ličnost bila predmet kritika, a ponekad i rugla, upravo u rodnom Splitu, a brojni su istaknuti intelektualci ulazili s njime u žestoke znanstvene i političke polemike (F. Galović, A. G. Matoš, M. Krleža, A. Cesarec itd.). Ovaj intelektualno-povijesni portret otkriva slojeve Šegvićeve ideologičnosti u političkim i znanstvenim istupima te naročito mijene, koje su ga, od njegovih pravaških početaka 1890-ih godina do pogibije 1945. godine, obilježile.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
