Naslov
Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom
(The common language has nothing to do with Yugoslavia)

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Kosmo, 1.10.2018., str. 50–51 (intervju vodio Manuel Bahrer)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2018

Ključne riječi
sociolingvistika, jezična politika, purizam, obrazovanje, nacionalizam, standardni jezik, policentrični jezik, varijante, međusobna razumljivost, ime jezika, njemački jezik, engleski, hrvatski, srpski, crnogorski, bosanski, srpskohrvatski
(sociolinguistics, language policy, purism, education, nationalism, standard language, polycentric language, language varieties, mutual intelligibility, language name, German, English, Croatian, Serbian, Montenegrin, Bosnian, Serbo-Croatian)

Sažetak
U intervjuu se zapaža kako je knjiga "Jezik i nacionalizam" pokrenula javnu diskusiju o temi o kojoj govori. Objašnjava se zašto domaći lingvisti se slabo suprotstavljaju nacionalizmu koji koristi temu jezika za svoje svrhe. Nadalje, naveden je kao glavni zaključak Deklaracije o zajedničkom jeziku da Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom i opisano je kako svi lingvistički kriteriji to dokazuju. Izlaže se teorija policentričnog jezika, koja je u potpunosti primjenjiva i u slučaju spomenutih naroda. Potom se konstatira da je zajednički jezik standardiziran davno prije nastanka Jugoslavije i da stoga nema veze s postojanjem te države. Povlači se paralela današnje jezične politike kod nas s onom kakva je bila u Trećem Rajhu i kritiziraju se zagovaranje jezičnog purizma i lektorska služba na Hrvatskoj televiziji, uz navođenje posljedica po cjelokupno društvo kada se propagira jezično čistunstvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA