Pregled bibliografske jedinice broj: 965804
Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija Brodogradilišta 3. maj
Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija Brodogradilišta 3. maj. Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2018 (monografija)
CROSBI ID: 965804 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija Brodogradilišta 3. maj
(We are building the ship, and the ship is building us: ethnography of the organization of the shipyard 3. maj)
Autori
Puljar D'Alessio, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2018
Stranica
256
ISBN
978-953-8089-15-2
Ključne riječi
organizacija, kompleksni sustav, brodogradilište, relacije
(organization, complex system, shipyard, relations)
Sažetak
Brodogradilište 3. maj na prethodnim sam stranicama prikazala kroz zasjeke u organizaciju otkrivajući tako njezine mnoge zbilje. Zasjeci nisu bili pravocrtni, već su vijugali slijedeći putanje uvođenja nove tehnologije koje se račvaju, uvijaju i dotiču brodograđevne zbilje povezujući ih u priču o izgradnji organizacije. U ovoj se priči pojam organizacija nadograđuje na uobičajeni opis prema kojem se radi o mreži kolektivne akcije strukturirane oko određena tipa hijerarhije s ciljem oblikovanja društvenog života (Brewer 2004 ; Corsín Jiménez 2007), te se shvaća kao življeni prostor ispresijecanja formalne i neformalne organizacije koji oblikuju kompleksni odnosi elemenata od kojih je organizacija sačinjena i elemenata njezine okoline. Imenovanje i raščlanjenje načina na koje te elemente stavljamo u odnose omogućuje nam da se, ako su njihovi odnosi složeni, približimo opisu pojave (ili organizacije) iskazujući njezinu dinamičnu i kompleksnu prirodu. Drugim riječima, umjesto da shematski prikazujemo odnose među elementima pokrivajući promjene s pomoću uvijek novih shema za svaku promjenu, možemo se služiti relacijama koje imaju različita svojstva, te se sukladno njima različito i ponašaju. Svojstva relacija redom su ukazivala na nerazdvojivost konteksta i kontekstuiranoga, a sa svakim novim analiziranim elementom zamišljena se granica među njima pomicala, sad čineći organizaciju više, sad manje uronjenom u svoju okolinu. Tako smo promatrali radijalnost značenja nomenklature materijala koja je povezala lokalni, nacionalni i internacionalni kontekst s političkom, stručnom i poslovnom zbiljom brodogradilišta, kao i radijalnost ideje o neprepoznavanju znanja kao nešto što objedinjuje situaciju unutar 3. maja i onu na nacionalnoj razini. Tranzitivno svojstvo relacija pokazalo nam je kako se parcijalno shvaćanje informatizacije 3. maja povezuje s istim shvaćanjem među različitim brodogradilištima, što se vidi i u raznim inicijativama na nacionalnoj razini. Odnosi među uredima unutar 3. maja pokazali su se simetričnima s odnosima među nacionalnim institucijama te su kao takvi omogućili naizmjenično prebacivanje fokusa s informatizacije na organizaciju brodogradilišta, nikada ih ne percipirajući kao neodvojive. Svojstva refleksivnosti i tranzitivnosti ukazala su nam na veze između okolnosti globalne krize softverskog inženjerstva i popucalih u veza u brodogradilištu. I konačno, otrećivanje formalne i neformalne organizacije ukazalo je na načine na koje se življena organizacija ostvaruje. Istraživačkom krivuljom nazvala sam alat ili sredstvo s pomoću kojega sam dubla kroz organizaciju 3. maja ne bih li ukazala na njezinu kompleksnu prirodu, opisujući pojedine elemente i sustavno ih povezujući u klasičnoj holističkoj maniri antropološkoga rada. Elementi su katkada bili ljudi i ljudske prakse, a katkada proizvodi tih praksi (dokumenti, standardi, nomenklature, informacijski sustavi) i značenja koja im ljudi daju u procesu njima (proizvodima) uzrokovanog daljnjeg preoblikovanja praksi, otkrivajući tako cikličku prirodu pretvorbe artefakata i značenja jednih u druge. U ovome sam procesu, dotičući kanale formalne i neformalne organizacije slijedila viziju izgradnje materijalne anticipacije organizacije u formi informacijskog sustava. Osim što je organizacija brodogradilišta u drugom kodu, ona je istodobno i alat trećemajaca u izgradnji organizacije te je stoga središnja tema ovoga rada. Analiza alata u izgradnji organizacije ponukala me da analiziram, razgolim i vlastiti alat, što je rezultiralo istraživačkom krivuljom o informacijskom sustavu. U njoj se supostavljaju dva alata – onaj antropološki i onaj trećemajski, te se s pomoću jednoga analizira drugi. Naposljetku je bavljenje izgradnjom informacijskog sustava urodilo prikazom organizacije 3. maja, a bavljenje relacijskom materijalnošću prikazom antropološkog načina razmišljanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija