Naslov
Skulptura u keramici: problemi valorizacije i interpretacije
(Ceramic Sculpture: Problems of Valorisation and Interpretation)

Autori
Bagarić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Skulptura u muzeju / - Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja. Galerija Antuna Augustinčića, 2018, 27-27

Skup
Simpozij Skulptura u muzeju

Mjesto i datum
Klanjec, Hrvatska, 24.10.2018. - 26.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
muzej primijenjene umjetnosti, keramička skulptura, keramičar, kipar
(Museum of Applied Arts, Ceramic Sculpture, Ceramic Artist, Sculptor)

Sažetak
U skladu s klasifikacijom građe u muzejima primijenjene umjetnosti po kriteriju materijala u zagrebačkom se Muzeju za umjetnost i obrt sve skulpture oblikovane od pečene zemlje nalaze u Zbirci keramike. Tako se unutar muzejske zbirke koja broji 9500 predmeta nalazi gotovo 500 skulptura, čiji su autori sasvim različiti po svojem formalnom obrazovanju i po stupnju (pre)poznavanja u europskoj i hrvatskoj likovnoj baštini. U zbirci su od najranijih dana muzejske povijesti zastupljene porculanske skulpture – djela poznatih i anonimnih modelera vodećih europskih manufaktura porculana iz stilskih razdoblja rokokoa, klasicizma i bidermajera. Sredinom 20. stoljeća u Zbirku keramike ulaze radovi poznatih suvremenih kipara (Vojin Bakić, Ksenija Kantoci, Pavao Perić), a također i djela hrvatskih slikara koji su se u jednoj fazi stvaralaštva bavili oblikovanjem keramike (Oton Postružnik, Nevenka Đorđević, Marta Ehrlich, Ernest Tomašević…). Veliki je broj skulptura onih umjetnika koji su odabrali isključivo keramiku kao medij svojega izraza, a školovali su se na Akademiji likovnih umjetnosti, Akademiji primijenjenih umjetnosti ili u Obrtnoj školi (Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna) u Zagrebu. U izložbenim projektima i u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt keramička skulptura ravnopravno participira u interpretaciji stilskih epoha i tendencija. Ipak, izvan Muzeja, u široj kulturnoj i muzejskoj zajednici, kompletan se korpus keramičke skulpture gotovo bez iznimke danas percipira kao segment primijenjene umjetnosti, koja se rijetko kad tretira ravnopravno lijepim umjetnostima. Iznimku katkad predstavljaju djela onih autora koji su već afirmirani kao kipari ili slikari. Izlaganje je pokušalo dati odgovore na pitanja koliko materijal i društveni status autora određuju pripadnost skulpture lijepim ili primijenjenim umjetnostima, te kako, s obzirom na takvu klasifikaciju, Muzej može izmijeniti današnju percepciju keramoskulpture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA