Naslov
U sjeni reformi: obrazovne politike i društvene potrebe
(In the shadow of the reforms: educational policies and social needs)

Autori
Tomić-Koludrović, Inga

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI/ 4th DAYS OF EDUCATIONAL SCIENCES - “Odgojno-obrazovni sustav: ograničavajuće i/ili poticajno okruženje”/The Educational System: a Confining and/or Stimulating Environment / Puzić, Saša - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2018, 7-7

ISBN
978-953-6218-79-0

Skup
4. dani obrazovnih znanosti = 4th Days of Educational Sciences

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2018. - 26.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
obrazovanje, reforma, mladi, hrvatsko društvo
(education, reform, youth, Croatian society)

Sažetak
Prvo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskom je visokoškolskom sustavu obilježila provedba „Bolonjske reforme“. U drugoj polovici njegova drugog desetljeća u središtu je pozornosti „kurikularna reforma“ osnovnog i srednjeg obrazovanja. Obje su reforme u javnom diskursu bile popraćene prijeporima političke naravi, a u obrazovnom diskursu pitanjima o korisnosti stečenih „vještina“ i „kompetencija“ u svrhu zaposlenja, odnosno o „primjenjivosti stečenih znanja u stvarnom životu“. U sjeni političkih i obrazovnih polemika ostala su pitanja o tome što su razvojne potrebe hrvatskog društva i mogu li predložene reforme uspješno odgovoriti na njih. Pokušavajući ponuditi elemente za odgovore na navedena pitanja, u predavanju će se najprije razmotriti kritike danas globalno dominantnih hegemonijskih obrazovnih politika, nastalih u ozračju neoliberalne individualizacije i tzv. „kompetitivne države“ (Liessmann 2006, 2012, 2014 ; Negt, 2010 ; Münch, 2011 ; Nussbaum 2012, Heinzlmaier, 2013). Iznijet će se zatim taksonomija obrazovnih ciljeva i politika mogućih unutar ocrtanog neoliberalnog modela (Prisching, 2008), te postaviti pitanje o tome koji bi pristup najbolje odgovarao aktualnom kontekstu „transformiranog“, „post- tranzicijskog“ hrvatskog društva. Empirijska osnova na kojoj će se razmatrati svrhovitost primjene globalno dominantnih obrazovnih politika uključuje primarne podatke iz vlastitih istraživanja o mladima u Hrvatskoj, te sekundarne podatke iz istraživanja Friedrich- Ebert-Stiftung o mladima u jugoistočnoj Europi i istraživanja o mladima u Europi iz FP7 projekta MyPlace.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA