Naslov
Dijagnostička primjena serumskog amiloid A proteina u djece sa sumnjom na poremećaj imunosustava
(Diagnostic use of serum amiloid A in children with suspected immune system disorder)

Autori
Vulin, Katarina ; Pasini, Agneza Marija ; Tešija Kuna, Andrea ; Vukasović, Ines ; Brajković, Sanja ; Gagro, Alenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Paediatria Croatica, Vol. 60, Suppl 3, 12. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva, Opatija, 13.-16.10.2016. / - , 2016, 98-99

Skup
12. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva, Opatija, 13.-16.10.2016.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.10.2016. - 16.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
serumski amiloid A, djeca, imunosustav
(serum amiloid A, children, immune system)

Sažetak
Cilj: Koncentracija serumskog amiloida A (SAA), proteina akutne faze, povećava se tijekom tkivnog oštećenja različite etiologije ponajviše pod utjecajem proupalnih citokina TNF-alfa, IL-1 i IL-6. Cilj rada bio je ispitati da li mjerenje SAA u djece s recidivirajućim vrućicama i isključenim infekcijskim i hemato-onkološkim bolestima pomaže u dijagnostici poligenskih i monogenskih bolesti imunosustava kao i procjeni aktivnosti bolesti te učinka terapije. Metode: U studiju koja je trajala od 2014. do 2016. g. bilo je uključeno 29 djece (medijan dobi 7, 5 godina, min 1, 5-17 ; 12 dječaka i 17 djevojčica). Osim SAA, određivali smo i kompletnu krvnu sliku, CRP, SE, fibrinogen, serumske imunoglobuline, autoantitijela (ANA, ANCA, ENA-profil, anti-kardiolipinska, anti- beta 2-glikoprotein I) i druge testove ovisno o kliničkoj prezentaciji. SAA je izmjeren lateks- aglutinacijskim imunonefelometrijskim testom. Koncentracije SAA veće od 6, 4 mg/L smatrane su povišenima. Rezultati: U 16/29 djece dokazali smo da je uzrok tegoba autoimunosna bolest (n=3), autoinflamatorna bolest (n=12) ili primarna imunodeficijencija (n=1). Tablica prikazuje dijagnozu i koncentracije SAA u djece. Nije bilo statistički značajne razlike u koncentraciji SAA između djece s dokazanim uzrokom ponavljajuće vrućice u odnosu na skupinu s nedokazanim uzrokom. Iako su koncentracije SAA bile više u djece s autoinflamatornim bolestima, nije bilo razlike između opisanih skupina bolesti. SAA je bio u pozitivnoj korelaciji samo s koncentracijom fibrinogena u djece s autoinflamatornim bolestima (r = 0, 786, P <0, 05). U dvoje djece s autoinflamatornim bolestima SAA je izmjeren u više uzoraka (sJIA u dva ; FMF/SLE preklapanje u šest uzoraka) i njegove koncentracije su se smanjile nakon uvođenja terapije (glukokortikosteroidi/anakinra) i postignute remisije bolesti. Zaključak: Jednokratno mjerenje SAA u djece sa sumnjom na poremećaj imunosustava nije dovoljno specifičan biomarker za razlikovanje tih bolesti u djece. Međutim, višestruko određivanje SAA korisno je u analizi aktivnosti bolesti i učinku terapije u djece s autoinflamatornim bolestima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA