Naslov
Dimenzije druge metakarpalne kosti u procjeni "bioloških udaljenosti"
(Dimensions of the second metacarpal bone in assessing the "biological distances")

Autori
Mišigoj, Marjeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Postdiplomski studij prirodnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
10.05

Godina
1984

Stranica
149

Mentor
Rudan, Pavao

Ključne riječi
morfometrija ; metakarpalna kost ; Hvar
(morphometry ; metacarpal bone ; Hvar)

Sažetak
Polazeći od postavke da su dimenzije druge metakarpalne kosti poligeno determinirane varijable, pod modificirajućim utjecajem genetičkih i/ili ekološkoh faktora te podložne mikroevolucijskim promjenama kao i sve ostale kontinuirane varijable ljudskog tijela, proveli smo morfometrijsku analizu druge lijeve metakarpalne kosti na populaciji otoka Hvara, tipičnog linearnog "stepping stone" modela. Cilj istraživanja bio je prikazati morfometrijske osobitosti druge lijeve metakarpalne kosti na uzorku stanovništva otoka Hvara ; istraživanjem procijeniti postojanje homogenosti ili heterogenosti među subpopulacijskim skupinama te populacijama istočnog i zapadnog dijela otoka ; procijeniti postojanje istovjetnosti ili različitosti u trendovima mijenjanja pojedinih morfometrijskih parametara kosti s porastom životne dobi za populacije istočnog i zapadnog dijela otoka ; diskriminirati subpopulacijske skupine na temelju analize triju osnovnih varijabli kosti: dužine i širine kosti te širine medularnog kanala kosti te konačno procijeniti "biološke udaljenosti" među pojedinim subspopulacijskim skupinama te utvrditi mogućnost uočavanja dva klastera koje tvore sela istočnog i sela zapadnog dijela otoka, a koja danas naseljavaju isti biotop te za koja se može pretpostaviti da su podvrgnuta podjednakim ekološkim presijama (geografski položaj, prehrana, fizička aktivnost). Mogućnost diskriminiranja dva klastera, procjenom "bioloških udaljenosti" u prostoru morfometrijskih varijabli, govorila bi u prilog hipoteze koju je postavio Rudan (1972) o postojanju drugačijih setova alela odgovornih, u ovom slučaju, za uobličavanje morfometrijskih varijabli kosti. Uzorak je sačinjen od 822 fenotipski zdrave odrasle osobe (457 muškaraca i 365 žena) u dobi od 16 do 85 godina života. Uzorak je sačinjen slučajnim izborom. Svi ispitanici pripadnici su seoske poljoprivredne populacije otoka Hvara koju čine populacija istočnog i populacija zapadnog dijela otoka te subpopulacijske skupine koje odgovaraju selima na otoku. Morfometrijska analiza kosti provedena je prema metodi Barnetta i Nordina (1960). Određivanje morfometrijskih parametara provedeno je na rendgenskim snimkama šaka u postero-anteriornoj projekciji na Sanix S-210-420 filnu (fotokemika, Zagreb) te uz udaljenost fokus-film 100 cm. Mjerenja dužine i širine kosti te širine medularnog kanal kosti provedeno je na geometrijskoj sredini druge lijeve metakarpalne kosti. Sva mjerenja učinjena su od istog ispitivača u kratkom vremenskom intervalu. Mjerenje dužine kosti provedeno je milimetarskim mjerilom, a širine kosti i širine medularnog kanala provedeno je kaliperom s iglama John Bull. Na temelju izmjerenih varijabli izračunate su izvedbene varijable: širina korteksa kosti, Barnett-Nordinov indeks, površina presjeka medularnog kanala, površina presjeka kosti, površina presjeka korteksa kosti, Garnov i Exton-Smithov indeks. Statistička obrada podataka obuhvatila je metode empirijske obrade, multiplu i univarijatnu analizu varijance, diskriminacijsku analizu te distancnu statistiku. Rezultati istraživanja pokazali su da populacija istočnog dijela otoka ima duže i šire kosti sa širim medularnim kanalom. Populacija zapadnog dijela otoka ima, međutim, veću koštanu masu i gustoću kosti. Muškarci obaju populacijkih skupina imaju duže i šire kosti te širi medularni kanal uz manju gustoću kosti u odnosu na žene tijekom reproduktivnog perioda, zatim se odnos mijenja s obzirom na to da žene gube koštano tkivo brže od muškaraca. Multipla i univarijatna analiza varijance pokazala je da u populaciji muškaraca postoji statistički značajna heterogenost između subpopulacijskih skupina za varijable L i M (dužina kosti i širina medularnog kanala kosti) te između istočnog i zapadnog dijela otoka za varijablu M. U žena statistički značajna heterogenost postoji za sve tri osnovne varijable (L, T i M) između subpopulacijskih skupina i između populacija istočnog i zapadnog dijela otoka. Rezultati diskriminativne analize za muškarce i žene pokazali su mogućnoost diskriminiranja klastera koje tvore subpopulacijske skupine istočnog odnosno zapadnog dijela otoka. Konačno, procjena "bioloških udaljenosti" u prostoru morfometrijskih varijabli, na osnovi Mahalanobisovog D2 potvrdila je rezultate diskriminacijske analize te ukazala na postojanje dva klastera-jednog formiranog od sela istočnog dijela te drugog kojeg čine sela zapadnog dijela potoka. Postojanje značajne heterogenosti u prostoru morfometrijskih parametara, mogućnost diskriminacije populacija istočnog i zapadnog dijela otoka na osnovi diskriminacijske analize te mogućnost procjene "biološke udaljenost" u prostoru ispitivanih varijabli govori u prilog hipotezi da dvije populacije koje danas naseljavaju isti biotip, otok Hvar, posjeduju drugačije frekvencije alela odgovorne za uobličavanja morfometrijskih osobitosti kosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA