Pregled bibliografske jedinice broj: 962773
120 godina Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
120 godina Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Božić, Mario ; Pervan, Stjepan ; Anić, Igor ; Pernar, Nikola ; Idžojtić, Marilena ; Jirouš- Rajković, Vlatka ; Beljo-Lučić, Ružica ; Sladin, Mario ; Gržan, Tomislav (ur.). Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018 (monografija)
CROSBI ID: 962773 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
120 godina Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(120 years of the Faculty of Forestry of the University of Zagreb)
Urednik/ci
Božić, Mario ; Pervan, Stjepan ; Anić, Igor ; Pernar, Nikola ; Idžojtić, Marilena ; Jirouš- Rajković, Vlatka ; Beljo-Lučić, Ružica ; Sladin, Mario ; Gržan, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, pregledna
Izdavač
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2018
Stranica
264
ISBN
978-953-292-058-1
Ključne riječi
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 120 godina Šumarskoga fakulteta
(University of Zagreb, Faculty of Forestry, 120 years of the Faculty of Forestry)
Sažetak
Prije 120 godina, na novoosnovanoj Šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu počela je sveučilišna šumarska nastava. Taj je događaj Šumarsku akademiju i poslije Šumarski fakultet svrstao među najstarije fakultete Sveučilišta u Zagrebu. U temeljnim odrednicama strategije Šumarskog fakulteta – misija, vizija i politika kvalitete – koje su prihvaćene 2012. godine, između ostalog stoji: „Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet sustavno razvija nacionalno i međunarodno prepoznatu izvrsnost u obrazovanju i istraživanju u šumarstvu, drvnoj tehnologiji i srodnim područjima, koja se temelji na uspostavi sustava kvalitete te na prijenosu i primjeni znanja za dobrobit i prosperitet svih sastavnica društvene zajednice. Šumarski fakultet predan je stvaranju i širenju znanja utemeljenoga na suvremenim znanstvenim spoznajama. Prioritet su djelovanja studenti, za koje su razvijeni obrazovni programi što će ih učiniti vrsnim stručnjacima i vrlim pojedincima na dobrobit našega društva. U suradnji s gospodarstvom i javnim sektorom u Hrvatskoj i u inozemstvu Šumarski fakultet aktivno sudjeluje u stvaranju znanja i tehnologija u područjima životnih i okolišnih znanosti, posebice šumarstva, urbanog šumarstva, ekologije, drvne tehnologije i oblikovanja proizvoda od drva.“ To što je u Strategiji napisano 2012. godine, nije nište drugo nego „stavljeno na papir“ ono što se na Fakultetu provodi od njegova osnutka do danas. U povodu obilježavanja 100-te obljetnice Fakultet je 1998. godine izdao monografiju Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898. – 1998. koja obuhvaća četiri knjige. U prvoj knjizi Šumarska nastava 1860. – 1898. na Kraljevskome gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima prikazani su događaji iz razdoblja prije priključenja Sveučilištu. Druga i treća knjiga Sto godina Sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj odnosno Pola stoljeća drvnotehnološke nastave detaljno prikazuju povijesni razvoj Fakulteta odnosno Šumarskog i Drvnotehnološkog odsjeka. U četvrtoj knjizi Nastavnopokusni šumski objekti Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na stručno- popularan način predstavljeni su terenski objekti koji su jedan od specifičnih i najvažnijih resursa znanstveno-nastavne djelatnosti Fakulteta. S obzirom na to da je u navedenim knjigama Šumarski fakultet detaljno predstavljen, zapitali smo se treba li nam nova monografija i kako bi ona trebala izgledati. U proteklih 20 godina na Fakultetu su provedena tri važna projekta: 1. gradnja nove zgrade Fakulteta u koju je smješten Šumarski odsjek i uređenje prostora u IV. paviljonu za Drvnotehnološki odsjek ; 2. reforma studijskih programa u skladu s Bolonjskom deklaracijom ; 3. usvajanje i uvođenje sustava kontrole kvalitete prema ISO 9001 i u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), kao i sustava upravljanja okolišem prema ISO 14001. Kako su ti projekti ostavili prepoznatljiv trag u razvoju Fakulteta a do sada nisu sustavno obrađeni, Urednički je odbor dogovorio izradu monografije u kojoj će se ukratko prikazati najvažniji događaji iz bogate povijesti Fakulteta do 1998. godine, a detaljno opisati novija povijest (od 1998. do 2018.) i današnjica Fakulteta (riječima, brojkama i slikama). Monografija ima za cilj ponuditi čitatelju pregršt informacija o Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: o njegovoj bogatoj povijesti, ustroju, studijskim programima koji se izvode, aktivnostima vezanim uz nastavu, znanstvenu i stručnu djelatnost, izdavačku djelatnost, uz mobilnost i međunarodnu suradnju, o prostorima u kojima radimo, održavamo nastavu i istražujemo. U nastanku ove monografije Urednički odbor imao je veliku pomoć brojnih djelatnika Fakulteta pa se koristim ovom prilikom kako bih svima njima najiskrenije zahvalio. Zahvaljujem predstojnicima zavoda, voditeljima laboratorija, voditeljicama Knjižnice i Digitalnog repozitorija, kao i svim nastavnicima, suradnicima i nenastavnim djelatnicima koji su sudjelovali u pripremi materijala za monografiju. Monografija obiluje prekrasnim fotografijama koje dopunjuju ono što smo o sebi napisali. Svima koji su ustupili svoje fotografije, bez obzira na to jesu li odabrane za tisak ili nisu, iskreno zahvaljujem. U obilju fotografija koje su nam pojedinci dostavili neke nisu bile dovoljno kvalitetne ili aktualne za monografiju (fotografije zavoda, laboratorija i dr.), a tematski su nam neke fotografije nedostajale. Fotografiranje i obradu fotografija koje su nedostajale obavili su doc. dr. sc. Mario Ančić i doc. dr. sc. Ernest Goršić, na čemu im iskreno zahvaljujem. Također, zahvaljujem i direktoru poduzeća EMLIK d.o.o. gospodinu Dragi Mediću na ustupanju fotografija s promocija studenata na Šumarskom fakultetu. Autor panoramske fotografije nove zgrade fakulteta je Dražen Lapić.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Drvna tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Mario Božić
(urednik)
Tomislav Gržan
(urednik)
Igor Anić
(urednik)
Stjepan Pervan
(urednik)
Ružica Beljo-Lučić
(urednik)
Marilena Idžojtić
(urednik)
Vlatka Jirouš-Rajković
(urednik)
Nikola Pernar
(urednik)