Naslov
Prikaz parazitofaune čaglja u Hrvatskoj - otočna i kontinentalna populacija
(Parasites of goledn jackal in Croatia - island and continental populations)

Autori
Bujanić, Miljenko ; Martinković, Franjo ; Sindičić, Magda ; Štimac, Iva ; Slavica, Alen ; Bošković, Ivica ; Florijančić, Tihomir ; Šprem, Nikica ; Konjević, Dean

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik izvlečkov 10. slovenski lovski dani / Pokorny, Boštjan ; Kmetec, Urša - Koper : Lovska zveza Slovenije, 2018, 17-18

Skup
10. Slovenski lovski dan: Šakal v Sloveniji in na Balkanu: stanje in upravljavski izzivi

Mjesto i datum
Koper, Slovenija, 06.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
čagalj ; otočna populacija ; kontinentalna populacija ; paraziti
(jackal ; island population ; continental population ; parasites)

Sažetak
Čagalj (Canis aureus L.) se ubraja u granu Boreoeutheria, nadred Laurasiatheria, red Carnivora i porodicu Canidae. U Hrvatskoj naseljava i mediteranski i kontinentalni dio, uz stalni porast brojnosti. U ovom pregledu prikazat će se rezultati istraživanja izmeta čagljeva s odlagališta otpada na rubnom dijelu grada Trpnja na Pelješcu, gdje se čagljevi uobičajeno hrane hranom antropogenog podrijetla, i istraživanja provedenog na čagljevima iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Parazitološkim pretragama izmeta čagljeva s poluotoka Pelješca utvrdili smo invadiranost u 75% istraživanih uzoraka, uz najveću učestalost jajašca strongilidnog tipa (60, 71%). Jajašca oblića Toxocara canis i Trichuris vulpis utvrdili smo u 14, 29% i 10, 71% uzoraka. Jajašca Capillaria aerophila i Strongyloides spp. smo ustvrdili u 3, 57% uzoraka. Kod uzoraka izmeta čagljeva iz kontinentalnog dijela Hrvatske pronađeni su metilji A. alata (P=52, 17%) i Opistorchiida (P=17, 39%), oblići U. stenocephala (P=30, 43%), Capillaria aerophila (P=13, 04%), Trichuris vulpis (P=8, 69%), A. caninum (P=4, 34%) i Crenosoma vulpis (P=4, 34%), trakavice Toxocara canis (P=17, 39%), Taenia sp. (P=17, 39%), Mesocestoides sp. (P=8, 69%), E. multilocularis (P=4, 34%) i Toxascaris leonina (P=4, 34%). Pored toga utvrđene su Sarcocystis sp. (P=13, 04%) i oociste kokcidija (P=8, 69%), Dobiveni rezultati s poluotoka Pelješca, a posebice izostanak trakavica kod tih uzoraka kao inače redovitog nalaza u čagljeva, upućuju na promjenu u prehrambenim navikama i hranjenje hranom antropogenog podrijetla, što pogoduje invadiranosti parazitima s izravnim ciklusom razvoja. Za potvrđivanje ove pretpostavke neophodno je proširiti istraživanje na druge dijelove poluotoka (naglasak na prirodnoj ishrani čagljeva) i na druga godišnja doba. U tri istraživane županije kontinentalnog dijela Hrvatske najviša prevalencija je u Zagrebačkoj županiji od 100%, zatim u Osječko-baranjskoj županiji 81, 81% i u Sisačko-moslavačkoj 75%. U sva tri područja najveću prevalenciju ima metilj Alaria alata te ona iznosi 100% za područje Zagrebačke županije, 72, 72% za Osječko-baranjsku županiju i 33, 33% za Sisačko- moslavačku županiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA