Naslov
Okazionaliza i marketizmi. Tvorbena analiza okazionalizama u marketinškome diskursu hrvatskoga jezika
(Okazionaliza and Marketisms. Word-formation Analysis of Occasionalisms in the Marketing Discourse of Croatian Language)

Autori
Katić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
13.09

Godina
2018

Stranica
35

Mentor
Novak, Kristian

Ključne riječi
rječotvorba ; tvorba riječi ; derivacija ; marketinški diskurs ; jezik reklama ; jezik medija ; okazionalizmi ; neologizmi ; stopljenice ; grafički okazionalizmi
(word formation ; derivation ; discourse of advertising ; media linguistics ; occasionalisms ; neologisms ; word blends ; graphic occasionalisms)

Sažetak
Ovaj se rad bavi prikazom, rječotvornom raščlambom i analizom rječotvornih načina na korpusu okazionalizama marketinškoga diskursa. Jezik je reklama sve bogatiji, pa i na razini rječotvorbe – ne podliježe nužno pravilima standarda i donosi brojne inovacije. Jedna je od tih inovacija i sve češća upotreba stapanja i grafičkih postupaka kao tvorbenim načinima. Prije svega, donosi se kratki prikaz osobina marketinškoga diskursa, zatim se razgraničuje i definira značenje okazionalizma od neologizma, a najveći dio rada otpada na rječotvornu raščlambu prikupljenih okazionalizama marketinškoga diskursa. Okazionalizmi su razvrstani s obzirom na uobičajenost tvorbenih postupaka na: „sustavne“ novotvorenice, „nesustavne“ novotvorenice (stopljenice) i grafičke okazionalizme. „Sustavne“ su novotvorenice kovanice koje su nastale standardnojezično uobičajenim tvorbenim načinima dok se „nesustavne“ odnose na one nastale stapanjem. Stopljenice su dalje podijeljene u vrste prema dijelovima polazišnih riječi koji sudjeluju prilikom stapanja. Grafički su okazionalizmi (odnosno stopljenice) podijeljeni prema vrstama grafičkih postupaka kojima su nastali (grafoalijenacijske i majuskulizacijske grafostopljenice). U zaključku se potvrđuje hipoteza iznesena na početku rada: reklamni je jezik inovativan te ne slijedi nužno rječotvorne norme standarda – sve se češće koriste stapanje i grafički postpuci za tvorbu novih riječi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA