Pregled bibliografske jedinice broj: 960100
Regiæ dignitatis insignia kralja Stjepana Držislava. Nekoliko pitanja hrvatske vladarske intitulacije u X. stoljeću
Regiæ dignitatis insignia kralja Stjepana Držislava. Nekoliko pitanja hrvatske vladarske intitulacije u X. stoljeću // Znanstveni kolokvij Helena mater u povodu 120 godina od otkrića crkve i nadgrobnog natpisa hrvatske kraljice Jelene (1898.-2018.) / Matijević, Mario ; Basić, Ivan (ur.).
Solin: Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, 2018. str. 10-10 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 960100 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Regiæ dignitatis insignia kralja Stjepana Držislava. Nekoliko pitanja hrvatske vladarske intitulacije u X. stoljeću
(Regiæ dignitatis insignia of king Stephen Držislav. A few questions on royal intitulation in 10th-century Croatia)
Autori
Basić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveni kolokvij Helena mater u povodu 120 godina od otkrića crkve i nadgrobnog natpisa hrvatske kraljice Jelene (1898.-2018.)
/ Matijević, Mario ; Basić, Ivan - Solin : Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, 2018, 10-10
Skup
Znanstveni kolokvij "Helena mater" u povodu 120 godina od otkrića crkve i nadgrobnog natpisa hrvatske kraljice Jelene 1898. - 2018.
Mjesto i datum
Solin, Hrvatska, 08.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kralj Stjepan Držislav, intitulacija, kraljevske insignije
(king Stephen Držislav, intitulation, royal insignia)
Sažetak
Vijest splitskog kroničara Tome Arhiđakona o kralju Stjepanu Držislavu i njegovu stjecanju bizantskih naslova (eparh, patricij) te kraljevskih insignija iz Carigrada oko 970. godine odavno je poznata u hrvatskoj historiografiji. Najsustavnije je obrađena u magistralnoj sintezi F. Šišića (1925.), gdje je temeljem tih podataka razvijena dalekosežna teza o savezništvu hrvatskog kralja s bizantskim carem, usmjerena protiv ekspanzije države cara Samuila. U posljednjih stotinjak godina povjesničari su uglavnom prihvaćali Šišićeve postavke, bez problematiziranja istih (izuzetke predstavljaju J. Ferluga i L. Margetić, donekle i N. Klaić). Manjkao je prije svega kontekst tih vijesti u sklopu – sada vrlo razvijenih i uznapredovalih – bizantoloških istraživanja o diplomatskoj kulturi carskog dvora, ali i državnopravnih shvaćanja Bizantskog Carstva o odnosu prema drugim političkim tvorbama. Tako rekontekstualizirane, Arhiđakonove vijesti daju unekoliko drugačiju sliku o formalnim i sadržajnim obilježjima Držislavovih titula i oznaka kraljevske vlasti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
