ࡱ> ( / 00DArialngsRomanXX' 0"DGaramondRomanXX' 0 DTimes New RomanXX' 00DWingdingsRomanXX' 0 A . @n?" dd@  @@`` `X?#      !"()55,,HH<= 0AA@8#$3ʚ;ʚ;g4QdQd  0ppp@ <4dddd$w 0Xp' 80___PPT10 pp^Arhivistika u sustavu znanosti  od kriti ke historiografije 18. st. do suvremenosti US(6l15. Obljetnica Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Zadar, 26-27. 11. 2010. mr.sc. Goran Pavelin 8mZ=>WUvodna razmatranjaTradiciju uvanja vrijednih dokumenata njegovale su sve civilizacije kroz povijest, a razlozi su brojni: inventarizacija, katalogizacija, popisivanje zakona i uputa, u vojne svrhe, zbog imovinskih pitanja te demonstracije moi pojedinca ili vlasti. Arhiviranje je staro kao i sama civilizacija, mijenjalo se prema socijalnim, ekonomskim i politi kim promjenama institucija. xZxUvodna razmatranja DOsamdesete i devedesete godine prethodnog stoljea reflektiraju poveani interes javnosti za arhive i arhivsko gradivo. Dolazi od bitnih promjena, zahvaljujui tehnoloakim inovacijama. Nova se uloga arhiva o ituje u sve veoj druatvenoj va~nosti, posebice kad je rije  o promicanju i ostvarivanju osobnih prava: u smislu dostupnosti javnih podataka, otvorenosti rada javne uprave i zaatite graanskih prava openito. RPoliti ko pravni initelji razvoja arhiva**(NRazlog prikupljanja gradiva i same institucionalnosti arhiva pronalazi vlastito opravdanje u potrebama o uvanja dokumentacije i poradi njezine dokazne vrijednosti. Ve dokumenti visoko razvijenih prapovijesnih civilizacija upuuju na vlasni ko pravo posjedovanja odreenog zemljiata. uvanje gradiva i upravljanje arhivom nije bio luksuz ve potreba sposobnog pojedinca koji e vladati i posjedovati prava i privilegije Z TPoliti ko pravni initelji razvoja arhiva ++(lU mediteranskim zemljama pisanog prava posebno povjerenje dobivaju dokumenti koje je sastavio javni bilje~nik. Njemu se najviae vjerovalo jer je ga je birala javnost. U 11. i 12. st. dolazi do obnove razruaenih arhiva, i to zahvaljujui boljoj organizaciji vjerskih institucija, kao i razvoju gradskih komuna. TPoliti ko pravni initelji razvoja arhiva ++(U 13. i 14. st. dolazi do odvajanja lokalne i nacionalne uprave od feudalne prakse te se u funkciju vraaju arhivski repozitoriji. Duchein navodi kako je repozitorij  javno mjesto gdje se uvaju pravni dokumenti primarna zadaa arhiva u srednjem vijeku prikupljanje pravnih dokumenata, koji su se rabili u obrani interesa pu anstva  RPoliti ko pravni initelji razvoja arhiva**(fProairivanje znanstvenih studija tijekom 16. i 17. st. poti e obnovu interesa za proalost i njezino prou avanje. Inicijalne ideje, nastale francuskom revolucijom, duboko su utjecale na razvoj arhivske uprave u devetnaestom i dvadesetom stoljeu. Posebice u devetnaestom stoljeu, kada su dr~ave priznale vlastite odgovornosti za o uvanje svoje dokumentacijske baatine, ali i za omoguavanje dostupnosti pohranjenog svojim graanima Z DEkonomski initelji razvoja arhiva##(Ra unanje je zauzelo mjesto u egalitarnim druatvima; postalo je nu~nost u klasnim odnosima. Najraniji zapisi su, u osnovi, bili instrument u rukama prikuplja a poreza Kasno jedanaesto i rano dvanaesto stoljee bilje~i porast europskih opinskih uprava i porast u trgovini i razmjeni. U vraivanjem monarhija dolazi do razvoja gradova, poveavanja trgovine i potrebe za stvaranjem administrativnih zapisa. Prin evi i feudalni vladari uviaju ekonomske i organizacijske prednosti akumulacije i uvanja gradiva. Polako se u pojedinim mjestima po inju registrirati roenja, smrti, brakovi, porezi, ali i savjesno bilje~iti nov ane i poslovne transakcije. Z, k  FEkonomski initelji razvoja arhiva $$(U 14. st. zbog razvoja trgovine, promjene ekonomsko-socijalnih i politi ko-pravnih odnosa u gradskim komunama nastaju gradski statuti. Isti donose odredbe o sastavljanju dokumenata, na inima njihova uvanja, kao i druge stvari vezane uz slu~bene i privatne dokumente   Arhivi su tradicionalno imali utemeljenje u dr~avnom aparatu, da slu~e dr~avi, kao dio dr~avne hijerarhijske strukture i organizacijske kulture. Nije za uujue da je arhivska znanost pronaala svoje prvo ozakonjenje u teorijama i modelima statisti ara, i u istra~ivanju odlika i posebnosti starijih dr~avnih zapisa. Iz toga su proistekli teorijski pojmovi koje su usvojile arhivske institucije diljem svijeta, uklju ujui ak i privatne kolekcionarske arhive    recentnija strujanja od 80-ih godina 20. st., jasno pokazuju da arhivi  kao institucije  imaju vlast nad administrativnom, legalnom, i fiskalnom odgovornosti vlada, korporacija, i pojedinaca, da se arhivi udru~uju u mone javne politi ke rasprave o pravu znanja, slobodi informacija, zaatiti privatnosti, o autorskim pravima i osobnom vlasniatvu te protokolima za elektroni ku trgovinu.  NSociokulturni initelji razvoja arhiva (((skup simbola i znakova  na in ~ivota  koji daje zna enje i supstancu ljudskom ~ivotu, da bi se prenijelo na nadolazee generacije. Arhivi, kao kulturne ustanove, poja avaju kolektivno pamenje time ato prikupljaju razne dokumente koji se odnose na aktivnosti i programe pojedinaca i institucija. Kultiviranje i odr~avanje kolektivnog pamenja jest njihova primarna svrha. yZy NSociokulturni initelji razvoja arhiva (((moderni arhiv postaje ne samo mjesto pohrane ve i mjesto snova, posebno iskustvo osobnog susreta povjesni ara, proizialo iz specifi ne kulturne aktivnosti. Kultura je ujedinjeni ljudski resurs, individualni i grupni doprinos, zabilje~eni prikaz tra~enog. U dubokoj tiaini arhiva mnogi povjesni ari otkrivaju zabilje~eni prikaz tra~enog, ato je prva i nu~na stvar proiziala iz kulturne aktivnosti. Z FTehnoloaki initelji razvoja arhivaU posljednjih nekoliko godina, rije   arhiv se ponovno iskustveno o~ivivljava (preko granica vlastitih poznatih konotacija praanjavih podruma i starih pergamena) u kulturoloakim studijama, pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, i drugdje. Arhivi i gradivo postaju sredianji pojmovi u studijama koje prate razvoj kolektivne ili izvanjske svijesti. Jer, svijest se zadr~ava izvan ljudske sposobnost pamenja  od usmenog do pismenog preko vizualnog do elektronskog. C HTehnoloaki initelji razvoja arhiva Novi na in zapisivanja je tijekom vremena donio ne samo promjene u pohranjivanju i komuniciranju informacija, nego i promjene u poimanju vremena i prostora, promjene u naaim na inima poznavanja, razmialjanja i artikuliranja vlastitih veza u svijetu oko nas. Navedene promjene stoje u fokusu interesa informacijskih tehnologija, ne samo zbog toga ato su promijenile ono ato arhivi prikupljaju, nego i zato ato su promijenile ulogu arhiva u druatvu. 4Pozicioniranje arhivistike kao znanstvene discipline55(S pojavom renesanse u Europi, uvanje, obradba i dokazivanje autenti nosti dokumenata se, zahvaljujui razvoju filologije, sve viae sofisticiraju, procjenjujui istovremeno pravni, povijesni i socioloaki kontekst u kojem je dokument stvoren. U 16. st. mijenjaju se metode kojima se ispituje vjerodostojnost povijesnih kronika, svjedoka i drugih pisanih tragova. &lZi 4Pozicioniranje arhivistike kao znanstvene discipline55(Sedamnaesto stoljee donosi brojne novosti u razvoju arhivske djelatnosti i znanosti. Najprije se termin autoriteta (pe at vladara) koji je dotad slu~io kao dokaz valjanosti i vjerodostojnosti dokumenta, zamjenjuje terminom izvora. Godine 1681. francuski benediktinac Jean Mabillon izdaje djelo De Re Diplomatica, svojevrstan priru nik o arhivima. U navedenom djelu autor govori o razvoju diplomatike. Disciplina se odnosi na znanost koja ozna ava sustav sigurnih i provjerljivih podataka i zakona, kojih je uz pomo autenti nih instrumenata mogue razlikovati od onih nesigurnih i sumnjivih `PPPPP)P 4Pozicioniranje arhivistike kao znanstvene discipline55(Romanti ni nacionalizam izazvao je poveanje interesa za povijesne znanosti u Europi u 19. st. Potraga za povijesnim i nacionalnim identitetom bitno je utjecala na razvoj arhiva. Glavna teorijska debata izrasta na bazi umjetnih sustava, njihove obradbe i katalogizacije te postaje baza arhivske znanosti. Stavljanjem naglasaka na metode polazi se od ideje iz 18. st., kada su ljudi bili skloni  sustavu klasificiranja u kemiji, zoologiji, botanici i astronomiji. Spomenuto se odnosilo na um prosvjetiteljskog doba, kada je sve bilo jasno definirano i odreeno sukladno logi kom rasporedu. XPPPPPPTVIshodiata znanstvenog poimanja arhivistike ,,(naj eae definirana kao znanost o arhivima, tj. ustanovama koje vode cjelovitu brigu o ukupnoj produkciji dokumenata na odreenom administrativnom prostoru ili u odreenoj djelatnosti. A) najizravnije je ostala vezana s povijeau, posebice kada govorimo o tradicionalnom pristupu povjesni ara prema gradivu. - povijest i pripadajue pomone discipline (paleografija, diplomatika i dr.) *6S4Pozicioniranje arhivistike kao znanstvene discipline55(B) vezuje se i s pravom, obzirom na podijeljenu nadle~nost arhiva nad gradivom u nastajanju. Administracija (zakonodavna i izvrana vlast) je najveim dijelom stvaratelj i naredbodavac postupaka sa dokumentima u sustavu kancelarijskog poslovanja. - pravo i pomone pravne discipline (administrativno ureenje i tijek dokumenata u okviru kancelarijskog poslovanja i sl.) "^ZZ{u4Pozicioniranje arhivistike kao znanstvene discipline55(zC) ekonomija koja se dominantno koristi u brojnim kvantitativnim analizama, statisti kim i drugim pokazateljima iz arhivskog gradiva Tradicionalna arhivska znanost je podarila disciplini empirijsko glediate, oblikovala je kao deskriptivnu znanost, usmjerenu prema gomilanju injenica prije negoli izradbi koncepata $>4Pozicioniranje arhivistike kao znanstvene discipline55(va~ne novosti u arhivskom djelovanju postaju sve viae nespojive s trajnosti doktrine koji tra~e svoj ostanak i opstanak u okru~ju bedema svojih tradicionalnih na ela, postaje neminovnost izlazak iz vlastite izolacije, otvaranje prema druatvu i propitivanje puta da u teoriji druatva ostvari garanciju za jedinstvo discipline, kojeg teorija dr~ave nije viae u mogunosti ostvarivati Z=Suvremena arhivistika s aspekta multiparadigmatskog pristupa >>(  TParadigme su pretpostavke o stvarnosti kojima se rukovodi znanost da bi spoznala probleme i mogunosti njegova rjeaenja Kuhn tvrdi da se zna ajne promjene dogaaju u okviru interpretacije za svaku znanstvenu teoriju, koju je nazvao promjenom paradigme. Odgovori na istra~iva ka pitanja viae ne objaanjavaju dovoljno fenomene koji se istra~uju (u arhivskom slu aju, zabilje~ena informacija i njeni stvaratelji) ili kada prakti ne metodologije temeljene na znanstvenim opa~anjima viae ne funkcioniraju (jama no u mnogim arhivisti kim aktivnostima). Pitanja i usmjerenost istra~ivanja mogu ostati tradicionalno u promjeni paradigme, ali odgovor ne mo~e. Isti je slu aj i s arhivima.Py.Paradigma pozitivizma Monici stvaraju gradivo i daju zakonsku ovlast da bi odobrili sjeanje putem gradiva kako bi se kasnije rabilo. Time dolazi do svjesnog stvaranja proizvoda, povezanog s uzorcima druatvenog ponaaanja te do usvajanja organizacijskog procesa i prezentacije informacija,. Djelo je izgraeno brigom o dosljednosti i usklaenosti samog autora, radi uzdizanja njegovog polo~aja ili ega, s ovlastima potvrivanja standarda i retori kih govornih uzoraka. Tekstovi su djela ili injenice s pravnim i zakonskim okvirom, a arhiv je ovlaaten uvati ih kao dokaze, za uporabne svrhe i prema brojnim javnostima, van domena prostora i vremena. xZx6Paradigma kriti ke teorije Uporabom kompleksa tehnologije; uklju ujui prikupljanje, obradbu i diobu informacija o graanima, zaposlenicima i korisnicima (kupcima) informacije se koriste za koordinaciju i kontrolu pristupa njihovim dobrima i uslugama svakodnevnice. Tehnologija nema vrijednosnu neutralnost, sredstvo je dominacije nad ljudima. model vrjednovanja itavog druatva i funkcionalnu analizu slo~ene druatvene uvjetovanosti arhivskog gradiva impliciraju odreene komunikativne procedure izmeu dr~avne uprave te funkcije njezinih, obimom zahvaenih, institucija i javnosti kroz vlastite nadzorne mehanizme. Kriti ka teorija se suprotstavlja ideji dominacije.ZParadigma konstruktivizma <Reprezentacija kao sredianji koncept kulturalne povijesti nu~no implicira da arhivsko gradivo (slike, tekstovi i dr.) odra~ava ili imitira socijalnu stvarnost. stvarnosti (znanja, teorija, druatvenih klasa, identiteta,& ) se proizvode samo posredstvom reprezentacija. in odmaka od druatvene povijesti kulture prema kulturalnoj povijesti druatva. Kulturalna povijest druatva izranja iz konstruktivizma u filozofiji i drugim disciplinama; od sociologije do povijesti znanosti. Socijalna objaanjenja obrata prema konstruktivizmu pronaala su svoja uporiata tek prihvaanjem povijesti odozdo. Time se, od pokuaaja reprezentacija proalosti s motriata obi nih ljudi, razvija i povijest koloniziranih, i to paralelno s postkolonijalnim i feministi kim studijima (pisanjem povijesti sa stajaliata ~ene).PqParadigma postmodernizma Postupak primjene uvanja gradiva u organizacijama sveo se i na same arhive, druatvene institucije dr~ave. Na arhivima je ostala mo zapisivanja odreenih dogaaja i ideja, a ne nekih drugih, mo imenovanja, mo ozna avanja, i ureivanja gradiva za poduzea, vladu, ili za osobne potrebe, mo o uvanja gradiva, njegova posredovanja i pravom nad dostupnoau, mo nad osobnim pravima i slobodama, nad kolektivnom svijeau i nacionalnim identitetom. Postmodernizam Govorimo o isklju ivom slu~enju gradiva povijesnoj i crkveno/simboli koj svrsi elita i dogaaja koji su vrijedni glorificiranja i pamenja svojih suvremenika. Ali tko je vrijedan? I tko odreuje vrijednost? Prema kojim mjerilima? I ato se dogaa kada se vrijednosti i onaj tko ih je odredio promjene tijekom vremena? A tko se smatra manje vrijednim i zaato? Postmodernisti ki ton jest ton ironi ne sumnje, bez ikakvog povjerenja u nominalne vrijednosti, a koji uvijek, poato zagrebe ispod povraine, uznemiruje konvencionalne mudrosti. Postmodernist pokuaava opriroditi ono ato je druatvo pretpostavilo prirodnim, ono ato se generacijama, mo~da i stoljeima, smatralo normalnim, naravnim, racionalnim dokaznim - baa onakvim kakve stvari jesu. FPPP,  Zna ajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanosti CC(Suvremena arhivska znanost se pozicionira u podru ju druatvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. sve discipline koje se sustavno bave pohranjivanjem i prijenosom obavijesti, bez obzira na medije ili metode i tehnike obrade obavijesti, objedinjuju polje informacijskih znanosti. Komunikacijska znanost prema brojnim znanstvenicima povezuje smjene pojedinih druatvenih razdoblja s medijem komunikacije ato ga pronalaze pojedine kulture. ,Z Zna ajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBB(nArhivisti ka informacija jest suvremena, ali je i informacija o minulim kulturnim i druatvenim procesima. Integrirajua funkcija arhivistike kao informacijske znanosti, pored klasi ne, se ogleda u njezinoj vezanosti sa: semiotikom (znanosti o znakovima), teorijom informacija (Informacijska teorija u polju postmoderne dodatno biva slo~enija obuhvatom filozofije, lingvistike, semiotike, strukturalizma, hermeneutike i ikonografije, analogno marksizmu i feminizmu.) komunikologijom (znanosti o komunikacijskim sustavima izmeu kreatora informacija i korisnika ) i dr8Z8 7>4 S!Zna ajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBB(Arhivistika je kao znanost razvila svoj kategorijalni aparat i metodologiju za u inkovit i ato objektivniji pristup s dokumentom. Retrospektivan pogled arhivske znanosti na ideje, strategije i metodologije minulih stoljea govore o tome ato je va~no danas, ali i ono ato odreuju budue orijentire. Nu~no je sagledavanje pojmova koji se postupno razvijaju, uvijek mijenjaju, neprestance usvajaju poradi klju nih promjena u budunosti gradiva, struktura koje stvaraju gradivo, zbog organizacijske i radne kulture, druatvene i institucijske funkcije arhiva, pojedina nog i osobnog pred-izbora uvanja gradiva, institucijskih sustava i uvanja gradiva, suvremenog koriatenja gradiva te airih kulturoloakih, pravnih, tehnoloakih, druatvenih i filozofskih trendova druatva. :PP+ "Zna ajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBB(Arhivisti moraju biti sposobni istra~ivati, prepoznati i spajati ove klju ne promjene u druatvu te se pojmovno pozabaviti njihovim utjecajem na arhivsku teoriju, metodologiju i praksu. Ta sinteza ini zajedni ko istra~ivanje arhivista profesijom, to je meta-naracija koja o~ivljava arhivsku svakodnevnu praksu, i pronalazi svoje utemeljenje u arhivskoj znanosti u suvremenosti Suvremena znanost poprima obilje~ja druatvene relevantnosti, stvaranju druatva znanja (suradnjom s gospodarskim sektorom, sveu iliatima i vladom), pridonosi razvoju kulture, usmjerava se na javnost promocijom vlastite uloge, ali i gradiva koje zadovoljava potrebe znanstvenog tr~iata (znanstveni marketing i odnosi s javnoau). Z x% Zna ajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBB(izbori projekata, metoda, i prakti ara bilo koje znanosti, te njeni obrazovni kriteriji, standardi prihvaenosti, te razlozi isklju ivanja i neuspjeha jesu odraz trenutnih potreba i interesa te dubljih druatvenih, spolnih, lingvisti kih, ideoloakih, politi kih, ekonomskih i emocionalnih uzoraka i borbe za moi. Pred arhiviste se postavlja zadatak redefinirati svoj profesionalni identitet i ulogu u druatvu. Nakon toga moraju razviti jasnu strateaku viziju za poboljaanje usluga i odgovornosti prema korisnicima. Spomenute promjene zasigurno iziskuju nove vjeatine i znanja. DZD  0` 3` ff>>\fg` J*T333` QYmx~3ft` \ғhEy`` cb^DDf`Y˵W` sg7xGr` K%ޯd{mG/` 33f>?" dd@,?nFd@    @ `  n?" dd@   @@``PR    @ ` `<p>> @8(    6n #" `b `  >*   6p #" `` `  @* xT ~  "~\ {  "{  c BB CDEFd @ bb   H   T W6Vw}\gFQ6<1++11 1L b6xQrq 6\}N   - c    0 A Q g     S    6N KawF bFy0 a*ly7lE;uz  B | a F 0 ! 1 < B < & l L 0  @`"T   c |BC+DEFyd @ ==gL6cI}\eA& w6m!W<! &<W!r6W}F6\}>68QNlX^XH8+Sgg|@`"Jo 5 J   B! CDEF @ ))\*l{FDNF W% W ! !   ! 6X L b x_ /aF6b}SA$|l\\TX@`s"*  T  u4   B C%DEF ss&QW}k6D Q r 8 N c t y y ;t Qi gS }8     T   :0\-Q4*%%v*o(V}5q;  S   < s } l \ g} \, L ;n &  Z}\[6 }WF<! e C }h m W ]  ,t B RxkqA,Rg@`" {b    BCDEFy @ ,,Lh6\}mWG &a*zCxsh-&jG]~5g6&LLZ\@`s"*   u(     BCDE|Fy @ __@% M|f4@{ f0`lA}L\A+h MB6ww FJl{ 0V|{J  *5KlGn a*:Pf\|6 /6Kbf|F kP}5x}VvaP@@@`s"*   =>    c BlCrDEF"d@ rlrl@`"~  6\| " `}  b.Kliknite da biste uredili stil naslova matrice/ /  6 #" ``   @*   0̉ " `  Kliknite da biste uredili stilove teksta matrice Druga razina Trea razina etvrta razina Peta razina1    fB  s *޽h ? 3___PPT10i. u%.+D=' = @B + Tok~  0 +(  xT ~  "~\ {  "{  c BB CDEFd @ bb   H   T W6Vw}\gFQ6<1++11 1L b6xQrq 6\}N   - c    0 A Q g     S    6N KawF bFy0 a*ly7lE;uz  B | a F 0 ! 1 < B < & l L 0  @`"T   c |BC+DEFyd @ ==gL6cI}\eA& w6m!W<! &<W!r6W}F6\}>68QNlX^XH8+Sgg|@`"Jo 5 J   B! CDEF @ ))\*l{FDNF W% W ! !   ! 6X L b x_ /aF6b}SA$|l\\TX@`s"*  T  u4  B C%DEF ss&QW}k6D Q r 8 N c t y y ;t Qi gS }8     T   :0\-Q4*%%v*o(V}5q;  S   < s } l \ g} \, L ;n &  Z}\[6 }WF<! e C }h m W ]  ,t B RxkqA,Rg@`" {b   BCDEFy @ ,,Lh6\}mWG &a*zCxsh-&jG]~5g6&LLZ\@`s"*   u(     BCDE|Fy @ __@% M|f4@{ f0`lA}L\A+h MB6ww FJl{ 0V|{J  *5KlGn a*:Pf\|6 /6Kbf|F kP}5x}VvaP@@@`s"*   =>    c BlCrDEF"d@ rlrl@`"~  <蔁 "F   b.Kliknite da biste uredili stil naslova matrice/ /  0 " `    e1Kliknite da biste uredili stil podnaslova matrice2 2  6 #" `` `  >*   6 #" `b   @*   6 #" `d `  @* B  s *޽h ? 3___PPT10i. u%.+D=' = @B +0 0  0(  x  c $Ī 2  x  c $ ` Y  H  0޽h ? 3380___PPT10.\10  0 0 0(   x  c $ߛ  `}   x  c $\ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\0  0 @0(  x  c $t  `}   x  c $ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\P<H  0L0 P0(  x  c $,$  `}   x  c $P< `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\ <5Q0  0 `0(  x  c $@   `}   x  c $ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\s40  0 p0(  x  c $  `}   x  c $ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\0I0  0  0(   x  c $  `}   x  c $w `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\y0  0 $0(  $x $ c $4Y  `}   x $ c $  `  H $ 0޽h ? 3380___PPT10.\1@0  0 (0(  (x ( c $  `}   x ( c $, `  H ( 0޽h ? 3380___PPT10.\@40  0 ,0(  ,x , c $pn  `}   x , c $xJ `  H , 0޽h ? 3380___PPT10.\`0  0 00(  0x 0 c $  `}   x 0 c $҂ `  H 0 0޽h ? 3380___PPT10.\`50  0 40(  4x 4 c $\Q  `}   x 4 c $` `  H 4 0޽h ? 3380___PPT10.\0  0 80(  8x 8 c $  `}   x 8 c $݂ `  H 8 0޽h ? 3380___PPT10.\P 0  0 <0(  <x < c $/0  0 0(  x  c $ J  `}   x  c $ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\9j0  0 0(  x  c $  `}   x  c $ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\Pi0  0  0(  x  c $J  `}   x  c $O `  H  0޽h ? 3380___PPT10.\0r04l,d D|$\<t  T4lv L"%1Oh+'0U hp  8 D P\dXArhivistika u sustavu znanosti od kritike historiografije 18. st. do suvremenosti  Home UserStream Home User2Microsoft Office PowerPoint@ @0&\@@\GSg  )'    """)))UUUMMMBBB999|PP3f333f3333f3ffffff3f̙3ff333f333333333f33333333f33f3ff3f3f3f3333f33̙33333f333333f3333f3ffffff3f33ff3f3f3f3fff3ffffffffff3ffff̙fff3fffff3fff333f3f3ff3ff33f̙̙3̙ff̙̙̙3f̙3f333f3333f3ffffff3f̙3f3f3f333f3333f3ffffff3f̙3f3ffffffffff!___www``4'A x(xKʦ """)))UUUMMMBBB999|PP3f3333f333ff3fffff3f3f̙f3333f3333333333f3333333f3f33ff3f3f3f3333f3333333f3̙33333f333ff3ffffff3f33f3ff3f3f3ffff3fffffffff3fffffff3f̙ffff3ff333f3ff33fff33f3ff̙3f3f3333f333ff3fffff̙̙3̙f̙̙̙3f̙3f3f3333f333ff3fffff3f3f̙3ffffffffff!___www___e_e____eee_e_e_e_eeee_e_e__e__e_e_eeee__e_e_eeeeee_e_e_ee___e_eeeeeeeee_ee_e_e_e_eeeeee_e_eee___eeee_ee_eeee_e_eeeeee_e_eee_ee__eee_e_e_eeeee_e_eeeee_e_e_e_e__eeeeee_ee_e______________e_e_e_e_e_e_e__e_e_e_e_e_e_e_eeeeeeeeeeeeeeeeeeee_e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e__e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e__e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_eeeeeeeeeeeeeeee___e___e____ee__e_e_e___e___eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee_e_e_e_e_ee_ee__e_e_e_e_e_e_e_eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee_e__e__e__e__e___e__ee_e__e__e____e__e__e__e_e__e__e__e__e__e__e__e__e__e___e__e__e__e__e__e_eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e___e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_e_ee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_eee_ee_e_e_e_e_e_e_e_e_e____e__ee_eee_ee_ee_e_e_e_e__e_e_e_e_e_e_eeee_eee_eee_eee_ee_eee_eeee_eee_eee_eee_eee_eee_Suvremena arhivistika s aspekta multiparadigmatskog pristupa Paradigma pozitivizma Paradigma kritike teorije Paradigma konstruktivizma Paradigma postmodernizma Postmodernizam CZnaajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanosti BZnaajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBZnaajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBZnaajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanostiBZnaajne implikacije paradigmi na novo poimanje arhivske znanosti Koriteni fontoviPredloak dizajnaNaslovi slajdova!!_" Home UserHome User  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root EntrydO)Current UserSummaryInformation(DUPowerPoint Document(#DocumentSummaryInformation8Root EntrydO)pi(Current UserSSummaryInformation(DUPowerPoint Document(#)_"gpavelin@unizd.hrgpavelin@unizd.hr