Pregled bibliografske jedinice broj: 958306
Što je to socijalna neuroznanost?
Što je to socijalna neuroznanost? // 20. Dani Zorana i Ramira Bujasa / Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukosavić, Tena (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 250-250 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 958306 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je to socijalna neuroznanost?
(What is social neuroscience?)
Autori
Tatalović Vorkapić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
20. Dani Zorana i Ramira Bujasa
/ Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukosavić, Tena - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 250-250
Skup
20. Dani Zorana i Ramira Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 09.04.2011
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Socijalna neuroznanost ; Psihofiziološke metode ; Empatija
(Social neuroscience ; Psychophysiological methods ; Empathy)
Sažetak
Svrha ovog rada je definirati i opisati osnovne karakteristike vrlo mlade znanstvene discipline pod nazivom socijalna neuroznanost. Njezini se korijeni pronalaze u mnogim disciplinama, kao što su socijalna psihologija, neuroznanost, razvojna i kognitivna psihologija, a najčešće se definira kao disciplina koja ispituje neurološke osnove svih onih ponašanja koja se tradicionalno ispituju u okviru socijalne psihologije. U posljednjoj dekadi se unutar ove discipline javio značajan broj istraživanja koja proučavaju biološke mehanizme različitih socijalnih interakcija kao što su: empatija, moralno rasuđivanje, interpersonalna osjetljivost, socijalna kognicija, samoregulacija, itd. Veliki broj istraživanja posvećen je proučavanju biološke osnove empatičkog doživljavanja u kontekstu izloženosti ispitanika percepciji doživljavanja nelagode ili boli kod drugih ljudi. Pored spolnih razlika veliki broj ovih studija uključuje i istovremeno sagledavanje razvojne perspektive socijalnih interakcija u okvirima njihovih neuroloških mehanizama. Istraživači najčešće koriste različite mjere moždane aktivnosti: pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI), evocirane moždane potencijale (ERP) i magnetoencefalografiju (MEG). Njihov je zadatak identifikacija velikog broja područja i njihovih međuodnosa povezanih s izvedbom ispitanika u određenim, unaprijed dobro dizajniranim zadacima. Naposljetku, pokušavajući odgovoriti na pitanje o korisnosti socijalne neuroznanosti, istraživanja ukazuju na njezin značajan utjecaj u različitim obrazovnim i neuroetičkim raspravama. Osim toga, radi se o takvom pristupu proučavanju ljudskog ponašanja koje putem psihofizioloških metoda nastoji rasvijetliti neurološku pozadinu sofisticiranih psihičkih stanja, kao što su: produkcija istine ili laži, postojanje pravog ili lažnog sjećanja, stil moralnog rezoniranja i empatičkog razumijevanja, te vrste mišljenja koja se javljaju pri doživljaju odgovornosti ili krivnje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
