Pregled bibliografske jedinice broj: 958154
Djeca iz sustava socijalne skrbi: Perspektiva odgajatelja iz Srbije i odgajatelja iz Hrvatske
Djeca iz sustava socijalne skrbi: Perspektiva odgajatelja iz Srbije i odgajatelja iz Hrvatske // 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Arambašić, Lidija ; Erceg, Ina ; Kamenov, Željka (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2017. str. 256-256 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 958154 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djeca iz sustava socijalne skrbi: Perspektiva odgajatelja iz Srbije i odgajatelja iz Hrvatske
(Children from the welfare care system: The perspective of the pre-school teachers from Serbia and Croatia)
Autori
Rajić, Milana ; Mihić, Ivana ; Tatalović Vorkapić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa
/ Arambašić, Lidija ; Erceg, Ina ; Kamenov, Željka - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2017, 256-256
Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Djeca iz sustava socijalne zaštite ; Kapaciteti predškolskih ustanova ; Inkluzija ; Odgajatelji
(Children from the welfare care system ; Capacities of pre-school institutions ; Inclusion ; Pre-school teachers)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati i usporediti perspektive odgajatelja iz Srbije i Hrvatske u vezi s različitim aspektima rada s djecom iz sustava socijalne skrbi. Uzorak je činilo po 45 odgajatelja iz predškolskih ustanova obje države. Podaci su prikupljeni putem upitnika koji je sadržao vinjetu s opisom djeteta iz hraniteljske obitelji i djeteta iz institucionalnog smještaja, na temelju kojih su ispitanici procjenjivali motivaciju, doživljaj kompetentnosti, kvalitetu uvjeta u ustanovi za rad s djetetom, te očekivanja problema i dobiti od vrtića za dijete. Obje skupine odgajatelja visokom procjenjuju dobiti od vrtića za djecu iz hraniteljskih porodica i doma, u svim navedenim aspektima, definiranim kao kompenzatorna iskustva brige od strane odgajatelja, nova saznanja, dostupnost stimulirajućih sredstava za rad i igračaka, odnosi s vršnjacima i uključenost u kolektiv, rutina, pravila i granice koje se mogu postaviti djetetovom ponašanju. Odgajatelji iz Hrvatske, u odnosu na odgajatelje iz Srbije značajno višom procjenjuju svoju motivaciju za rad (t=-5.37, df(87), p<.01), doživljaj kompetentnosti (t=-2.41, df(87), p<.05) i uvjete u ustanovi za rad s djetetom iz doma (t=-2.14, df(87), p<.05). Za rad s djetetom iz hraniteljske porodice, odgajatelji iz Hrvatske višom procjenjuju svoju motivaciju za rad (t=-2.37, df(88), p<.05) i uvjete u ustanovi (t=-2.24, df(88), p<.05) od odgajatelja iz Srbije. Dobiven je značajan negativan efekt procjene doprinosa bazičnog obrazovanja odgajatelja iz Srbije na doživljaj kompetentnosti za rad s djetetom iz doma (β=.508, p<.05) i hraniteljske obitelji (β=.416, p<.05), dok kod odgajatelja iz Hrvatske ti efekti nisu statistički značajni. Dobiveni rezultati otvaraju raspravu o spremnosti i potrebama za podrškom predškolskim ustanovama u Srbiji i Hrvatskoj za prihvat i rad s djecom iz sustava socijalne skrbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
