Naslov
Stradanje romskog stanovništva na širem bjelovarsko-bilogorskom području za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941. – 1945.
(The suffering of the Roma population in the wider Bjelovar-Bilogora area during the Second World War 1941st-1945th)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Prilozi za povijest gradova bjelovarsko--bilogorske županije

Mjesto i datum
Bjelovar, Hrvatska, 28.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Romi, Bjelovar, Nezavisna Država Hrvatska, Drugi svjetski rat
(Roma, Bjelovar, Independent State of Croatia, World War II)

Sažetak
Romsko stanovništvo živjelo je na širem bjelovarskom području već od sedamnaestog stoljeća što je značilo da su i na ovom prostoru bili jedna od najstarijih manjinskog skupina. Odnos državnih i lokalnih vlasti prema njima bio je većinom obilježen politikom represivne asimilacije što se temeljilo na izrazito negativnoj percepciji Roma kao kriminalaca, lijenčina i asocijalnih osoba. Vrhunac ovakvog odnosa prema Romima bio je za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su ustaške vlasti u NDH odredile da se oni moraju isključiti iz njihova rasno čistog društva, zbog čega su donijeli rasne zakone. Ovakva anticiganistička politika prema Romima imala je svog odraza i na području Velike župe Bilogora, na kojem su oni živjeli u znatnijem broju u usporedbi s drugim dijelovima novoosnovane države. Tamošnje župske i lokalne vlasti provele su popisivanje Roma u ljeto 1941. kako bi dobile uvid u njihovo demografsko, gospodarsko i geografsko (prostorni razmještaj) stanje. Odmah po tom popisivanju Roma, slijedile su njihove deportacije počevši sa širim koprivničkim područjem. Romi su najprije deportirani u prvi osnovani ustaški koncentracijski logor „Danica“ u Koprivnici. No, tek su početkom 1942., odnosno u svibnju iste godine uslijedile masovne deportacije Roma s toga područja u jasenovački logor, gdje je većina njih bila opljačkana, mučena i ubijena. Tek manji dio se uspio spasiti, kao što to pokazuje primjer Roma Josipa - Joke Nikolića iz šireg čazmanskog područja. Dio Roma s ovog područja završio je u radnim logorima u Njemačkoj te je uspio preživjeti, dok se dio njih aktivno uključio u antifašistički pokret otpora. O razmjerima stradanja Roma na ovom području dovoljno je istaknuti kako je nakon Drugog svjetskog rata živjelo manje od 2 % od broja Roma koji su živjeli prije tog rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA