Naslov
Postupci carninjena u željezničkom prometu
(Customs Procedures in Railway Traffic)

Autori
Malkoč, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
02.07

Godina
2013

Stranica
44

Mentor
Šimunović, Ljupko

Ključne riječi
carina ; špedicija ; željeznički promet
(customs ; freight forwarding ; railway traffic)

Sažetak
Carina kao organizacija ima dugu tradiciju. Dubrovnik, tj. Dubrovačka Republika smatra se pretečom Carinske sluţbe Republike Hrvatske. Iako je bila jedinstvena republika, Dubrovnik je danas u sastavu Republike Hrvatske i zbog toga počeci Carinske sluţbe Republike Hrvatske seţu u osmo stoljeće. O tome svjedoči jedna od najstarijih izvornih carinskih knjiga u Europi – Dubrovački carinski statut iz trinaestog stoljeća. Tada je carina bila jedini izvor prihoda drţave i carinjenje robe funkcioniralo je u principu slično kao i danas, uz pokoju izmjenu. Prihodi od carine su vrlo vaţni za punjenje drţavnog proračuna, kao i PDV, jer to su dva osnovna faktora od kojih drţava ţivi i razvija se. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju, znatno će se smanjiti prihodi od carine, iz razloga što taj novac više neće u potpunosti ići Republici Hrvatskoj, već će se dijeliti u omjeru 25% u korist Republike Hrvatske, 75% u korist Europske Unije. Smatra se da će ovaj dio koji je namijenjen Republici Hrvatskoj, biti dovoljan za plaće radnika i sredstva potrebna za rad. Sva roba koja se unosi i iznosi izvan granica Republike Hrvatske podlijeţe mjerama carinskog nadzora i provjere od trenutka njezinog ulaska do trenutka njezinog izlaska. To znači da je svaka osoba prilikom prijelaza carinske crte duţna carinskom djelatniku prijaviti robu koju nosi sa sobom, neovisno da li ima mjesta provođenju carinskog postupka ili ne (tj. naplati carine ili drugih pristojbi pri uvozu, odnosno izvozu). Ova pravila se odnose jedinstveno, kako na hrvatske, tako i na strane drţavljane. Carinski sluţbenik utvrđuje da li se stvarno unosi ili iznosi roba kako je prijavljeno - deklarirana te da li unos ili iznos robe podlijeţe obračunu ili plaćanju carine i drugih uvoznih, izvoznih pristojbi. Ovisno o ovome određenju ovisi daljnje postupanje s robom. Carinska tarifa je od najveće vaţnosti prilikom izvoza, odnosno uvoza robe i prema njoj carinski djelatnici i sve ostale osobe koje su povezane s carinjenjem robe i organizacijom međunarodnog prijevoza robe obavljaju svoj posao. Sastoji se od 21 odsjeka koji opet imaju 97 poglavlja. U poslove carinjenja uvelike su uključeni i špediteri ili međunarodni otpremnici koji se isključivo bave organizacijom otpreme robe svojih komitenta uz pomoć vozara i drugih poslova koji su povezani s time. Poslovi međunarodne špedicije podrazumijevaju gospodarske usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslove otpreme robe iz vlastite u stranu zemlju (izvozna špedicija), doprema robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija), provoza robe između stranih preko vlastite zemlje (provozna ili tranzitna špedicija). Međunarodni špediter je pravna ili fizička osoba koja je registrirana za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa. Isključivo sklapa ugovore pri organiziranju izvoza, uvoza i provoza i to kao kao agent (za neku drugu osobu i u ime te osobe), kao komisionar (u svoje ime, a za tuđi račun) te kao samostalni gospodarstvenik (djeluje u svoje ime i za svoj račun). Posao carinjenja robe je sloţen i odgovoran. Pravila koja se odnose na carinjenje robe, vrlo su jasno i strogo definirana Carinskim zakonima i Uredbama. Učestale promjene odredaba zahtjevaju svakodnevno praćenje propisa i naputaka i zato je potrebna potpuna koncentracija i staloţenost, jer svaka najmanja pogreška moţe dovesti do velikih novčanih kazni. Upravo je zahtjevnost tog posla bila motiv za pisanje ovog rada. Posao carinjenja specifičan je za svaku pojedinu granu prometa. U radu su opisani postupci carinjenja u ţeljezničkom prometu, a problematika je objedinjena u cjelinu. Prikazane su razlike između dvaju različitih vrsta carinjenja, redovitog i pojednostavnjenog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA