Naslov
Slika žene u glasilima seljačke sloge
(An image of women in magazines of Peasant Concordia)

Autori
Lempl, Dina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.09

Godina
2018

Stranica
64

Mentor
Ida Ograjšek Gorenjak

Neposredni voditelj
Potkonjak, Sanja

Ključne riječi
žene, Seljačka sloga, glasila Seljačke sloge, seljačka narodna kultura
(women, Peasant Concordia, magazines of Peasant Concordia, peasant national culture)

Sažetak
U ovom radu se nastoji pokazati kako je humanitarno – prosvjetna organizacija HSS-a, Seljačka sloga u svojim glasilima (Seljačka Prosvjeta 1926.-1929. i Seljačka Sloga 1936.-1941.) prikazivala žene. Fokus je na slici žene koja se iščitava iz izvora i funkciji koju je imala u djelovanju HSS-a i Sloge. Uspoređuju se dva razdoblja izdavačke djelatnosti Sloge, dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća na kojima se vidi kako se uloga žene u djelatnostima Sloge mijenja. Žene se sve više uključuje u javni prosvjetno – kulturni rad Sloge i aktivno ih se opismenjava tek 1930.-ih godina, dok su 1920.-ih godina gotovo nevidljive, zatvorene u sferu doma i obitelji. Iako su stavovi prema ženama u glasilima bili ambivalentni, prozivalo ih se za propast seoskog gospodarstva zbog pretjeranog trošenja na modu (iz taštine), a u isto vrijeme ih se proziva „čuvaricama narodne seljačke kulture“ i odgojiteljicama budućih naraštaja čija je sveta dužnost tradicijskim tekstilnim rukotvorstvom izvući seljačko gospodarstvo iz financijske krize, neosporno je da su u vrijeme kad seljačke žene nemaju politička prava ni moć, ipak odigrale značajnu ulogu. Aktivnim uključivanjem žena u rad Sloge stranka je nastojala pokazati Europi kako je hrvatska nacija prosvijećena i napredna, te može držati korak s modernim državama zadržavajući svoju staru seljačku tradiciju i kulturu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA