Naslov
Demencija u našoj budućnosti – kako se s time nositi
(Dementia in our future – how can we deal with it)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
6. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem: sažeci / Đorđević, Veljko ; Braš, Marijana - Zagreb : Zagrebački institut za kulturu zdravlja, 2018, 21-22

Skup
6. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Pakrac, Hrvatska, 13.09.2018. - 15.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
demencija ; budućnost ; Hrvatska
(Dementio ; future ; Croatia)

Sažetak
Otkako je 2012. godine Svjetska zdravstvena organizacija demenciju proglasila svjetskim javno- zdravstvenim prioritetom, sve zemlje, pa tako i Hrvatska, pozornije se pripremaju za nadolazeću epidemiju i to na način da osmišljavaju načine kako se s tim najbolje nositi. Mnoge (europske) zemlje već su usvojile nacionalne strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti (AB) i drugih demencija. Hrvatski stručnjaci su u sklopu Hrvatske Alzheimer alijanse izradili tj. predložili prioritetne aktivnosti, i već polako po tome (doduše neformalno i nesustavno) postupaju, nastojeći poboljšati uvjete življenja osoba s demencijom, stvarajući uvjete za ranu detekciju bolesti, uz nastojanje da se osigura svim potrebitima standardna terapija, te kvalitetnija njega i skrb. S obzirom da je demencija svugdje stigmatizirana, potrebno je svakodnevno ulagati napore da se isto promijeni, a to je najbolje činiti kroz edukaciju populacije, uz prisutnost u medijima, ali dakako i paralelno osposobljavajući što veći broj stručnjaka koji se izravno i neizravno susreću s osobama s demencijom. Na polju istraživanja demencije, (mala) Hrvatska može dati svoj doprinos, kako kroz temeljna istraživanja demencije u sklopu naših Instituta (Hrvatski institut za istraživanje mozga, Ruđer Bošković i drugi), tako i putem uključivanja u međunarodne kliničke projekte, poglavito kliničke studije potencijalnih antidementiva. Prošlo je više od 15 godina otkako je registriran najnoviji antidementiv (memantin), pa se s velikim nestrpljenjem očekuju novi lijekovi koji će, nadamo se, značajnije mijenjati prirodni tijek demencije. U međuvremenu, a i paralelno s ovim istraživanjima koja idu u smislu liječenja demencije, potrebno je raditi na strategijama prevencije, tj. smanjenja rizika obolijevanja od demencije. A to je moguće, kroz provođenje mjera zdravog života, koji podrazumijeva balansiranu prehranu, nepušenje, umjerenu fizičku 21 aktivnost, uz mjere predostrožnosti glede izbjegavanja ozbiljnijih trauma glave, te uz poticanje mentalne aktivnosti i socijalne interakcije starijih osoba. Oboljelima od demencije, poglavito u onih gdje je bolest već dugotrajno manifestna odnosno uznapredovala, treba pružiti adekvatnu skrb i njegu, uključivo i palijativnu skrb, a neformalnim njegovateljima osoba s demencijom potrebno je osigurati pomoć šire društvene zajednice i na taj način preduhitriti njihovo «izgaranje» (burn-out sindrom). Zaključno, potrebno je svakodnevno raditi na prevenciji demencije, osiguravati resurse i osmišljavati strategije borbe protiv demencije, jer će broj osoba s demencijom i u Hrvatskoj u budućnosti biti veći. No, s obzirom da se u svijetu ulažu znatna sredstva u područje istraživanja demencije, za očekivati je pozitivnih pomaka, kako na području terapije, rane dijagnostike, tako i na području rehabilitacije osoba s demencijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA