Naslov
Sociolingvističeskij podhod k meždometijam v sopostavitel'nom analize russkogo i horvatskogo jazykov
(A Sociolinguistic Approach to Exclamations in a Comparative Analysis of the Russian and Croatian Languages)

Autori
Iličić, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.07

Godina
2018

Stranica
85

Mentor
Barčot, Branka

Ključne riječi
meždometie, translatologija, gipoteza Sapir-Whorfa, sociolingvističeskij podhod, russkij jazyk, horvatskij jazyk,
(exclamation, translation studies, Sapir-Whorf hypothesis, sociolinguistic approach, Russian, Croatian)

Sažetak
Predmet ovoga rada bila je usporedna analiza ruskoga i hrvatskoga teksta kako bi se pokazalo da su uzvici pragmatična pojava u jeziku i da ih treba proučavati iz gledišta sociolingvistike jer je za pravilan prijevod uzvika potrebno uzeti u obzir različite jezične i izvanjezične čimbenike. U prvom smo dijelu rada definirali uzvike kao vrstu riječi te ih smjestili u okvire opće gramatike, nakon čega smo iznijeli sve podjele uzvika s obzirom na prihvaćene kriterije. Potom smo opisali njihovu sintaktičku funkciju, to jest sintagmatsko slaganje s drugim riječima u rečenici i rekli nešto više o semantici uzvika koja se razlikuje od semantike drugih vrsta riječi. U tom se poglavlju dotaknuli svih mogućih uzroka mnogoznačnosti uzvika, to jest uvjetovanosti njihova značenja kontekstom i drugim izvanjezičnim elementima komunikacije. Zadnje čega smo se dotaknuli u teorijskom dijelu rada bili su uzvici u kulturi, odnosno međuovisnost jezika i kulture naroda koji govori tim jezikom, a o čemu govori u Sapir-Whorfova hipoteza: jezične strukture ovise o načinu na koji ljudi doživljavaju svijet i obrnuto. Drugi dio rada posvećen je samoj analizi koja se sastojala od transkripcije dijelova emisije „Pust' govorât“, u kojima su govornici upotrijebili određeni uzvik, te prijevoda tih dijelova na hrvatski jezik. Cilj je ovoga dijela rada bio pokazati koliko je translatološki složeno pitanje prijevoda uzvika, čak i onda kada prevoditelj pred sobom ima na raspolaganju sve rječnike, zbog čega smo nakon ruskoga transkripta i hrvatskoga prijevoda dali kratak komentar na odabir prijevoda svakoga pojedinačnoga uzvika. Naposljetku smo izdvojili zaključke do kojih smo došli i probleme s kojima smo se susreli prilikom prevođenja uzvika, ali i otvorili neka nova pitanja koja su se nametnula nakon ovakve analize.

Izvorni jezik
Rus

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA