Naslov
Etiologija izreke "Šaptom Bosna poginu"
(The etiology of the sentence „Bosnia quietly conquered”)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Središnja Međunarodna konferencija u povodu 500. obljetnice rođenja Marina Držića ; Central international conference honouring the 500th anniversary of Marin Drži's

Mjesto i datum
Siena, Italija ; Dubrovnik, Hrvatska, 02.09.2008. - 07.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
nesloga, izdaja, turske prijevare, pad Bosanskoga kraljevstva, Dubrovnik.
(discord, betrayal, Turkish frauds, the fall of the Bosnian kingdom, Dubrovnik.)

Sažetak
Tragom izreke „Šaptom Bosna poginu“ koju je izrekao Marin Držić u komediji Dundo Maroje autor je temeljem relevantne literature i žive tradicije objasnio etiologiju nastanka te poslovice. Srednjovjekovno je Bosansko kraljevstvo bilo moćno i iznimno bogato rudom olova i srebra, te skupocjenim tkaninama. Stoga je je stalno bilo izloženo ugarskim i turskim pretenzijama. Za vrijeme kraljevanja, pohotnoga i bezobzirnoga, Stipana Ostoje došlo je do velikih sukoba na Bosanskom dvoru, te je Ostoja 1404. godine smijenjen, ali se uspio vratiti na prijestolje 1408. godine. Na dvoru hercega Stipana Kosače bile su velike razmjerice unutar obitelji. Sve to pomoglo je turskoj vojsci da oko 22. svibnja 1463. godine s moćnom vojskom prodre u Bosnu. Podmitili su i prevarili Radaka, zapovjednika kraljevskoga grada Bobovca, koji im je taj grad predao. Turci su mu, rekavši „Kad si izdao svoje izdat ćeš i nas“ odsjekli glavu i strmoglavili niz liticu koja se i danas zove Radakova stijena. U Bilaju pod Ključem, Turci su kralju Stipanu Tomaševiću dali lažna svjedočanstva da će nastaviti vladati kako je i vladao, ako s njima obiđe bosanske gradove i naredi plemićima da se bez borbe predaju. Tako je za tjedan dana, koncem svibnja 1463. godine, palo moćno Bosansko kraljevstvo, a Turci su pogazili pismeno dana obećanja kralju, te su ga Carevom Polju kod Jajca svakojako mučili i ubili. Posljednja bosanska kraljica Katarina pobjegla je u Dubrovnik, te u Rim i ondje pred smrt oporučno svoje kraljevstvo ostavila Papi u nasljeđe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

Napomena
Rad je objavljen u časopisu:
Marko Dragić, Etiologija izreke „Šaptom Bosna
poginu“, Školski vjesnik, časopis za pedagoška i
školska pitanja, V. 60, br. 3., Split, 2011.,
str. 361-382

POVEZANOST RADA