Pregled bibliografske jedinice broj: 953842
Kamen iz Rosette i otkriće tajni hijeroglifa
Kamen iz Rosette i otkriće tajni hijeroglifa // 16. Festival znanosti
Osijek, Hrvatska, 2018. (poster, domaća recenzija, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 953842 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kamen iz Rosette i otkriće tajni hijeroglifa
(Rosetta stone and the discovery of hieroglyphs secrets)
Autori
Haman, Daniel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
16. Festival znanosti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.04.2018. - 21.04.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Kamen iz Rosette ; hijeroglifi ; Egipat ; Napoleon
(Rosetta stone ; hieroglyphs ; Egypt ; Napoleon)
Sažetak
Otkriće Kamena iz Rosette 15. srpnja 1799. godine smatra se jednim od najvećih arheoloških otkrića u povijesti. Kamen su otkrili francuski vojnici koji su u to doba bili u ekspediciji u Egiptu pod vodstvom Napoleona Bonapartea. Kamen je slučajno otkopan dok su Francuzi utvrđivali jednu tvrđavu, pokraj grada Rašida u delti Nila. Ugledao ga je francuski časnik Pierre-François Bouchard kako viri iz zemlje. Francuzi su Rašid nazivali Rosette, pa je kamen prozvan po francuskoj verziji imena tog grada. Navedeni časnik obavijestio je nadređenog generala o otkriću kamena, a ovaj ga je poslao znanstvenicima u Kairo da ga prouče. Znanstvenici su vrlo brzo uvidjeli značaj kamena jer je on sadržavao isti natpis na tri pisma – hijeroglifskom, demotskom (pojednostavljeno egipatsko pismo) i grčkom. Godine 1808. briljantni mladi francuski znanstvenik i lingvist Jean- François Champollion, u dobi od svega 18 godina, počeo je proučavati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu dešifriranja misterioznog pisma. Četrnaest godina kasnije Champollion je potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami, a neki piktogrami. 1824. objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja. Champollionovo otkriće, da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova, omogućilo je proboj u prijevod tog pisma. Ta sposobnost otvorila je mogućnosti za nove spoznaje o kompletnoj povijesti drevnog Egipta te rađanje nove znanstvene discipline – egiptologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest