Naslov
Stavovi i promišljanja studenata učiteljskog studija o obveznom cijepljenju
(The attitudes and reflections of the Teacher Education students on compulsory vaccination)

Autori
Ćapin, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet Split, Učiteljski studij

Mjesto
Split

Datum
11.07

Godina
2018

Stranica
62

Mentor
Restović, Ivana

Ključne riječi
cjepiva, obvezno cijepljenje, stavovi studenata, informiranost o cijepljenju
(vaccine, mandatory vaccination, student attitudes, information about vaccination)

Sažetak
Cijepljenje ili aktivna imunizacija je postupak unošenja specifičnog antigena u organizam koji pospješuje razvoj specifične obrane prema uzročnicima zaraznih bolesti. Temelji na kojima se razvilo cjepivo postavljeni su već u razdoblju stare Grčke, a u daljnjem razvoju cjepiva, ističe se 1796. godina kada je engleski liječnik Edward Janner otkrio cjepivo protiv velikih boginja. U Hrvatskoj je 1791. dr. Hadvig prvi put primijenio cjepivo protiv velikih boginja. Organizirani program cijepljenja u Republici Hrvatskoj uveden je 1948. godine, a danas je obvezno cijepljenje protiv sljedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, hepatitisa B te Haemophilius influenzae tip B. Osim programa obveznog cijepljenja, postoji i prošireni program cijepljenja u kojem je predloženo cijepljenje protiv ostalih zaraznih bolesti. Za potrebe izrade ovoga diplomskoga rada provedeno je istraživanje u kojem su sudjelovali studenti od prve do pete godine Učiteljskog studija Filozofskog fakulteta u Splitu. Instrument istraživanja bila je anketa kojom su se ispitivali stavovi studenata o obveznom cijepljenju. Prije samog istraživanja, postavljene su dvije hipoteze. Prva hipoteza odnosila se na razinu procijepljenosti studenata, a pretpostavljeno je da je velika većina studenata cijepljena prema Pravilniku o obveznom cijepljenju u Republici Hrvatskoj. Drugom hipotezom pretpostavljeno je da će studenti imati dominantno pozitivan stav o cijepljenju. Prva hipoteza je potvrđena, a druga djelomično. Studenti imaju samo negativan stav o stupnju informiranosti roditelja/skrbnika o djelovanju cjepiva, no u većoj mjeri vjeruju kako je cijepljenje najsigurniji oblik zaštite od zaraznih bolesti. O pozitivnom stavu studenata najviše svjedoči podatak kako 76% ispitanika namjerava cijepiti vlastitu djecu u budućnosti, a 68% ih smatra kako cijepljenje treba biti obvezno. Studenti smatraju da razina informiranosti roditelja o cijepljenju, kao i o prednostima i nedostacima cjepiva nije dovoljna te smatraju kako bi Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj trebao više informirati roditelje o cijepljenju. O povezanosti cjepiva i autizma, studenti uglavnom nisu imali odgovor, dok trećina studenata ipak smatra kako su cjepiva povezana s nastankom alergija. Najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća je upravo cijepljenje i njime je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Cijepljenje je najsigurniji oblik zaštite iako se često spominje u negativnom kontekstu. Osvješćivanje važnosti provedbe obveznoga cijepljenja, posebice roditeljima, ali i onima koji će to tek postati je imperativ u današnjem suvremenom svijetu. Cjepiva imaju nuspojave, ali su one uglavnom blage, prolaze spontano, a vrlo rijetko kao i neki lijekovi mogu biti ozbiljne i ostaviti trajne posljedice. Ne postoje znanstveni dokazi o povezanosti autizma i cjepiva, najveće dileme vezane za cijepljenje, stoga je nužno prvenstveno provoditi dobru informiranost ljudi kako savjetovanjem s liječnikom, tako i medijskim putem koji u današnje doba digitalizacije ima neupitan utjecaj na svijest i mišljenje pojedinaca. Korist od primjene cjepiva, uz postojeće nesavršenosti i ograničenja još uvijek nadmašuje potencijalne rizike. Poboljšanjem informiranosti o svrsi cijepljenja povećat će se dobrobit i zaštita kako djece tako i cijele zajednice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA