Pregled bibliografske jedinice broj: 951144
Upravni modeli Zagrebačkoga katedralnoga kaptola i kreiranje društvene zajednice: slučaj osnutka Nove Vesi
Upravni modeli Zagrebačkoga katedralnoga kaptola i kreiranje društvene zajednice: slučaj osnutka Nove Vesi // Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 8 (2017), 1-2; 229-268 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 951144 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upravni modeli Zagrebačkoga katedralnoga kaptola i kreiranje društvene zajednice: slučaj osnutka Nove Vesi
(Governing models of the Zagreb cathedral chapter and the creation of social community: A case study of foundation of Nova Ves (1344))
Autori
Jerković, Marko ; Vručina, Petra
Izvornik
Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu (1847-8050) 8
(2017), 1-2;
229-268
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Zagrebački kaptol, 14. stoljeće, Nova Ves, upravni modeli, zagrebačko vlastelinstvo, oblikovanje društvenoga identiteta, župna crkva svetoga Ivana Krstitelja, gorički arhiđakon Ivan, patronat
(Zagreb chapter, 14th century, Nova Ves, governing models, Zagreb manor, creation of the social identity, parrochial church of St John the Baptist, archdeacon of Gorica John, patronage)
Sažetak
Zagrebački je kaptol na svom središnjem, zagrebačkom, vlastelinstvu 1344. godine osnovao Novu Ves. Temeljna je nakana katedralnih kanonika pritom bila privući novo stanovništvo i gospodarski unaprijediti područje u neposrednoj blizini „kanoničkoga naselja“. Kako bi ostvarili te ciljeve kanonici stanovnicima Nove Vesi odmah na početku daju privilegij slobodnoga raspolaganja imovinom i određenu autonomiju u izboru lokalne uprave. I premda su privilegirana naselja na slavonskim vlastelinstvima tijekom razvijenoga srednjega vijeka posve uobičajena pojava, osnutak je Nove Vesi prvi takav slučaj na kaptolskim vlastelinstvima. Ipak, usprkos primjeni novoga modela društvenoga organiziranja, Zagrebački je kaptol novoosnovano naselje nastojao što čvršće uklopiti i u postojeći vlastelinski sustav, zahtijevajući od novoveškoga stanovništva da katedralnu zajednicu smatra svojim seniorom. U tom kontekstu, u ovoj studiji prvo razmatramo položaj privilegiranoga naselja Nove Vesi u okvirima upravne strukture na kaptolskim posjedima. Analiziramo koje je upravne modele Zagrebački kaptol primijenio, koje su bile obveze stanovništva prema Kaptolu i kako su obveze bile regulirane. Nadalje, rad istražuje na koji je način katedralna zajednica osmislila plan kreiranja nove društvene zajednice, iznesen u osnivačkoj povelji. Osim što će rad raščlaniti kako je novo naselje uklopljeno u vlastelinsku strukturu, razmotrit će i okolnosti podizanja župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi. Jer, bio je to novi korak u okviru opsežnijih nastojanja Kaptola da stvori sve potrebne uvjete – institucionalne, gospodarske i vjerske – za svakodnevno funkcioniranje novoveške društvene zajednice. A s obzirom na to da je inicijator podizanja nove župe bio gorički arhiđakon Ivan, saznajemo i koje je bilo mjesto pojedinca u okvirima kolektivnoga katedralnoga identiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski