Naslov
Libertarijanci i moralno rasuđivanje
(Libertarians and moral reasoning)

Autori
Sudić, Mislav ; Didović, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka XXI. Dana psihologije u Zadru / - , 2018, 93-93

Skup
21. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2018. - 26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
libertarijanizam, moralno rasuđivanje, sigurnost, etički argumenti
(libertarianism, moral reasoning, confidence, ethical arguments)

Sažetak
Libertarijanizam, kao smjer i skup političkih pokreta, je teško definirati. Teško je reći radi li se o političkoj orijentaciji koju je moguće smjestiti na spektar desno-lijevo ili o potpuno odvojenom fenomenu. Problem je i što postoje nesuglasice između pojedinih pokreta unutar libertarijanizma poput klasičnog liberalizma, anarho-kapitalizma, objektivizma i sl. Ipak, ono što im je zajedničko jest naglasak na individualizam i osobnu odgovornost, te zagovaranje društvenih i tržišnih sloboda. Haidt (2012) navodi kako su libertarijanci sličniji političkim ljevičarima u ličnosti i interesima, ali da češće glasaju za političku desnicu. Iyer i sur. (2012) su proveli istraživanje na velikom uzorku libertarijanaca i zaključili da libertarijanci, u usporedbi s ostalima, imaju u jačoj mjeri racionalno-utemeljenu moralnost. Ovo čini libertarijance zanimljivom skupinom za istraživanja morala budući odstupaju od predviđanja socio-intiuitivističkog modela, prema kojem su moralne prosudbe pretežito utemeljene na intuciji. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se hrvatski libertarijanci od ostalih političkih skupina u nekim aspektima moralnog rasuđivanja. Provedena je internet anketa na četiri političke skupine, libertarijanci (N=137), ljevičari (N=167), centristi (N=174) i desničari (N=81). Osim demografskih pitanja, postavljena im je moralna dilema: bi li odsjekli nogu profesionalnom atletičaru kako bi mu spasili život? Nakon odgovora se tražila procjena sigurnosti u odgovor i važnosti četiriju etičkih argumenta (utilitarizam, deontologija, kontraktarijanizam i etika vrlina) u donošenju odluke. Libertarijanci su, slično ljevičarima, u značajno većoj mjeri bili spremni odrezati nogu atletičaru u usporedbi s centristima (χ2(1, N=311)=3.77, p<.05), ali manje spremni nego desničari (χ2(1, N=218)=3.53, p<.05). Istovremeno, rezultati analize varijance (F(3, 555)=9.44, p<.05) ukazuju da su libertarijanci, slično desničarima, više sigurni u svoju moralnu odluku od ljevičara i centrista. Analizama varijance pojedinih argumenata nije utvrđen efekt grupe, s iznimkom deontološkog argumenta (F(3, 555)=11.74, p<.05) gdje su ljevičari pokazali manje oslanjanje na univerzalne moralne principe od ostalih skupina. U zaključku, libertarijanci su se pokazali sličnima ljevičarima po pitanju ishoda moralne odluke, slično desničarima su bili sigurniji u tu odluku, te su ju u većoj mjeri od ljevičara temeljili na deontološkom argumentu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA