Pregled bibliografske jedinice broj: 949161
Lik i djelo mons. dr. Bože Milanovića (1890.-1980.)
Lik i djelo mons. dr. Bože Milanovića (1890.-1980.) // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, god. XLII. (2018), 81; 119-132 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 949161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lik i djelo mons. dr. Bože Milanovića (1890.-1980.)
(Character and Work of Mons. Dr. Božo Milanović (1890-1980))
Autori
Bertoša, Slaven
Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (0350-7823) God. XLII.
(2018), 81;
119-132
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Božo Milanović, crkvena povijest, XX. stoljeće
(Božo Milanović, Church history, XXth century)
Sažetak
Božo Milanović (Kringa, 10. X. 1890. – Pazin, 28. XII. 1980.) bio je učenik Carsko-kraljevske hrvatske gimnazije u Pazinu. Završio je teologiju u Gorici, a za svećenika je zaređen 1914. u Trstu. Nakon Prvog svjetskog rata bio je kratko vrijeme župnik u Kringi, a 1922. premješten je u Trst, gdje je vodio brigu o održavanju nacionalne svijesti istarskih Hrvata i Slovenaca. Priređivao je i tiskao molitvenike, katekizme, vjersku i poučnu literaturu, beletristiku i dr. Bio je glavni pokretač Društva sv. Mohora za Istru, a sa suradnicima je znatno pridonio očuvanju istarskog identiteta između dvaju svjetskih ratova, u doba kada je fašistička vlast nastojala potpuno izbrisati hrvatske i slovenske nacionalne osjećaje. U Trstu je ostao do 1941., a potom je do rujna 1943. bio interniran u Bergamu. Nakon pada fašizma u rujnu 1943. vratio se u Trst. Odmah nakon završetka rata predstavnici nove vlasti u Istri i Hrvatskoj s Božom Milanovićem su uspostavili kontakt, želeći dobiti potporu crkve za pregovore o budućim državnim granicama. Presudno je bilo njegovo angažiranje, s drugim istarskim svećenicima, na susretima s međusavezničkim povjerenstvom za razgraničenje, u ožujku 1946., tijekom kojih je pomoću podataka iz crkvene statistike dokazivao da Istra i Slovensko primorje moraju pripasti Jugoslaviji. Također je sudjelovao i u radu Pariške mirovne konferencije. U studenom 1946. preselio se iz Trsta u Pazin te preuzeo dužnost ravnatelja sjemenišne gimnazije, obnašavši je do 1968. Napisao je nekoliko povijesno-publicističkih knjiga o novijoj povijesti Istre. Umro je u Pazinu, 28. prosinca 1980., a pokopan je na tamošnjem groblju „Moj mir“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus