Pregled bibliografske jedinice broj: 949097
Naglasna norma i televizijski govornici
Naglasna norma i televizijski govornici // Clarc 2018, International Linguistics Conference, Perspectives on Linguistic Diversity, Abstracts
Rijeka: Centar za jezična istraživanja, Filozofski fakultet u Rijeci, 2018. str. 127-127 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 949097 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naglasna norma i televizijski govornici
(Accent norm and television speakers)
Autori
Vlašić Duić, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Clarc 2018, International Linguistics Conference, Perspectives on Linguistic Diversity, Abstracts
/ - Rijeka : Centar za jezična istraživanja, Filozofski fakultet u Rijeci, 2018, 127-127
Skup
PERSPECTIVES ON LINGUISTIC DIVERSITY. International Linguistics Conference (CLARC 2018)
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 08.06.2018. - 10.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
naglasna norma, televizijski govornici, fonetičari
(accent norm, television speakers, foneticians)
Sažetak
Televizijski govornici trebali bi biti modelski govornici i u svojim bi televizijskim nastupima trebali upotrebljavati općeobvezatni tip standardnoga jezika. U praksi to često nije tako pa i javnost i struka kritiziraju upravo njihove naglasne pogreške. Iako nema kraja u kojem se govori standardnim jezikom nego ga svi učimo, govornici koji u svojem organskome govoru imaju visinski sustav ipak su u velikoj prednosti jer hrvatsku standardnu prozodiju usvajaju kao sloj materinskoga idioma. Govornici koji pak dolaze iz udarnoga i tronaglasnoga sustava taj visinski naglasni sustav uče poput stranoga jezika te je teško od njih očekivati da dosegnu razinu onih koji su visinski usvajali kao sloj svojega organskoga idioma. Analiza naglasaka riječi u najavama voditelja informativnih emisija na HRT-u, RTL-u i Novoj TV to je potvrdila. Voditelji koji u svojem organskom govoru imaju udarni sustav ne uspijevaju ostvariti osobine naglasaka specifične za tonski naglasni sustav u kategorijama tona i trajanja, a često griješe i u mjestu naglaska. Voditelji iz novoštokavskih područja rijetko griješe u mjestu, još rjeđe u tonu. Slično su pokazale i analize naglasaka riječi u radijskim nastupima hrvatskih jezikoslovaca i iz njih se može zaključiti da je govor jezikoslovaca zapravo amalgam višega, neutralnog i nižega varijeteta (Vlašić Duić i Pletikos Olof, 2018 ; Martinović, 2017). To i ne čudi jer viši varijetet, tj. norma propisana u priručnicima nije usuglašena ni jedinstvena, a dvojbena je i zbog upitnoga prestiža. Postavlja se pitanje koliko televizijskim govornicima u ostvarivanju naglasne norme mogu pomoći fonetičari (zaposleni na nekim televizijama), kako se problemi s naglasnom normom odražavaju u njihovu radu s televizijskim govornicima i kakva su njihova iskustva s poučavanjem naglasne norme u odraslih govornika. Rezultati pokazuju da se zbog otpornosti organskoga prozodijskoga temelja od televizijskih govornika ne može očekivati da poštuju naglasnu normu visokoga varijeteta jer ih se uspješno može poučiti samo mjestu naglaska, ali ne i tonu. Upitna prestižnost propisane naglasne norme, njezina obilježenost te nepostojanje obveze govornoga usavršavanja medijskih govornika dodatni su razlozi takvih naglasnih rezultata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
