Pregled bibliografske jedinice broj: 948814
Tradicijske sorte salate Podravine i Prigorja
Tradicijske sorte salate Podravine i Prigorja // Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integracije / Matotan, Zdravko ; (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2012. str. 42-43 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 948814 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijske sorte salate Podravine i Prigorja
(Traditional lettuces varieties of Podravina and Prigorje region)
Autori
Matotan, Zdravko ; Rajn, Zdenkica ; Horvat, Dijana ; Samobor, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integracije
/ Matotan, Zdravko ; - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2012, 42-43
ISBN
978-953-6485-30-7
Skup
Peti međunarodni znanstveno stručni skup Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integracije
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 26.09.2012. - 28.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
salata, tradicijske sorte
(lettuce, traditional varieties)
Sažetak
Unatoč sve značajnijim smanjenjima biološke raznovrsnosti uzgajanih povrtnih kultura na području Podravine i Prigorja sačuvan je znatan broj lokalnih populacija i tradicijskih sorti povrća. Najviše njih očuvano je kod samooplodnih vrsta koje se uzgajaju za potrebe vlastitog domaćinstva kao što su grah i salata. Tijekom provođenja projekta prikupljanja sjemena starih domaćih sorti povrtnih kultura pomoću školske djece 2007. godine na području Koprivničko-križevačke županije između ostalog povrća prikupljeno je i 996 uzoraka sjemena salate. Od prikupljenog materijala 68 primki uvršteno je iduće 2008. godine u kolekcijsko polje Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima radi osnovnog morfološkog opisa i regeneracije. S 12 primki tijekom 2012. godine postavljeni su egzaktni sortni pokusi radi utvrđivanja gospodarskih svojstava i pogodnosti za umnažanje sjemena. Pokus je postavljen po metodici slučajnog bloknog rasporeda u tri ponavljanja u središnjem dijelu Koprivničko- Križevačke županije u Brđanima Sokolovačkim sadnjom presadnica na crnu mulch foliju. Osnovnu su parcelicu činila tri reda razmaka 30 cm i dužine 2 m. U svakom je redu posađeno po 8 biljaka na razmak od 25 cm. U fazi tehnološke zrelosti sa svake je parcelice analizirano po 10 glavica, a po 5 ih je ostavljeno da potjeraju u sjeme te su poslužile za analize produktivnosti u sjemenskoj proizvodnji. Ispitivane sorte međusobno su se razlikovale u bitnim morfološkim obilježjima kao što su oblik i veličina lisne rozete te položaj listova u njima, zatim oblik, površina i boja lista te njegova pigmentacija i sjaj. Razlike su utvrđene i u datumu tehnološke zrelosti, prelaska u generativnu fazu i sazrijevanja sjemena. Od varijeteta capitata u tipu polukristalke najveći prinos 40 t/ha imala je primka prikupljena u Koprivničkim Bregima čija je prosječna masa glavice bila 501 g, a kao sjemenjača je dala prosječno 19 g sjemena po biljci što je adekvatno prinosu od 1.520 kg/ha. Od maslenki najveći prinos 34 t/ha imala je primka s područja Pešćenika. Njena je prosječna masa glavice bila 420 g. Kao sjemenjača prosječno je dala 29 g sjemena po biljci što je 2.320 kg/ha. Apsolutno najveći prinos 45 t/ha imala je primka varijeteta romana s područja Žabna čija je prosječna glavica bila mase 563 g, a kao sjemenjača je dala prosječno 19 g sjemena po biljci što je adekvatno prinosu od 1.520 kg/ha. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da na području Podravine i Prigorja još uvijek postoji značajan broj tradicijskih sorti salata dobrih gospodarskih svojstava koje je vrijedno sačuvati, uvesti ih u proizvodnju i organizirati proizvodnju njihova sjemena.
Izvorni jezik
Hrvatski
