Pregled bibliografske jedinice broj: 948726
Mjesta pamćenja u romanu Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija
Mjesta pamćenja u romanu Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija // Tadijino stoljeće: Povijest, kultura, identitet / Matanović, Damir ; Zielinski, Boguslaw ; Turbić Hadžagić, Amira ; Berbić Kolar, Emina (ur.).
Osijek : Poznań, 2018. str. 257-269 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 948726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mjesta pamćenja u romanu Berenikina kosa Nedjeljka
Fabrija
(Memory sites in Berenikina kosa, a novel by
Nedjeljko Fabrio)
Autori
Tadić-Šokac, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Tadijino stoljeće: Povijest, kultura, identitet
/ Matanović, Damir ; Zielinski, Boguslaw ; Turbić Hadžagić, Amira ; Berbić Kolar, Emina - Osijek : Poznań, 2018, 257-269
ISBN
978-953-6965-69-4
Skup
Međunarodni znanstveni skup "Tadijino stoljeće: povijest, kultura, identitet"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 26.06.2017. - 27.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kulturno pamćenje, mjesta pamćenja, Berenikina kosa, N. Fabrio
(cultural memory, sites of memory, Berenikina kosa, N. Fabrio)
Sažetak
U ovom se radu roman Berenikina kosa (1989.) N. Fabrija motri kao roman o povijesti u kojem se prikazuje vremenski period od početka 19. do polovice 20. st. Ovaj pristup polazi od temeljne spoznaje da se prošlost ne daje, nego da stalno mora biti ponovno izgrađivana i predstavljana, kako tvrdi Astrid Erll u Cultural Memory Studies: An Introduction (u: A companion to cultural memory studies, Berlin, New York, 2010.) Brojni povijesni događaji se reinterpretiraju i to kroz prizmu službene povijesti, ali i iz intimne perspektive pojedinih junaka romana koji su predstavnici pet generacija talijanske obitelji Zianni i pet generacija hrvatske obitelji Gorma. U romanu Berenikina kosa razmatraju se pojedini aspekti pamćenja. Kao teorijski procede poslužila su razmatranja o pamćenju Jana Assmanna iznesena u knjizi Kulturno pamćenje. Pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama (Zenica, 2005.) i Aleide Assmann u djelu Druga senka prošlosti. Kultura sećanja i politika povesti (Beograd, 2011.). Oni razlikuju sjećanje kao subjektivni, individualni, psihološki fenomen od pamćenja kao fenomena koji je kolektivno oblikovan. Posebna će se pozornost posvetiti i mjestima pamćenja u romanu koja nastaju u trenutku kada prestaje podudaranje povijesti i pamćenja, kako ih tumači Pierre Nora u Između pamćenja i historije. Problematika mjesta. (u: Kultura pamćenja i historija, ur. Maja Brkljačić i Sandra Prlenda, Zagreb, 2006. godine).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
