Naslov
Kliničke i biokemijske značajke pretilosti u bolesnika sa shizofrenijom i shizoafektivnim poremećajem
(Clinical and biochemical characteristics of obesity in patients with schizophrenia and schizoaffective disorder)

Autori
Ilinović, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
20.07

Godina
2018

Stranica
50

Mentor
Nadalin, Sergej

Ključne riječi
biokemijske značajke shizofrenije ; indeks tjelesne mase ; kliničke značajke shizofrenije ; pretilost ; shizoafektivni poremećaj.
(biochemical characteristics of schizophrenia ; body mass index ; clinical characteristics of schizophrenia ; obesity ; schizoaffective disorder.)

Sažetak
Cilj istraživanja: Učestalost pretilosti u shizofreniji je 2 – 3 puta veća u odnosu na opću populaciju. Unatoč tome, svega je nekoliko studija istražilo kliničke i biokemijske značajke pretilosti u toj bolesti. U ovom istraživanju, koje je prvo takve vrste u hrvatskoj populaciji, istražili smo doprinosi li, i u kojoj mjeri, pojava pretilosti, kliničkim značajkama shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja, kao što su dob, trajanje bolesti, dob nastupa bolesti, ovisnost o pušenju i težina simptoma ocjenske ljestvice PANSS-a (engl. Positive and Negative Syndrome Scale) u skupini bolesnika u hrvatskoj populaciji. Nadalje, ispitali smo postoji li, i u kojoj mjeri, povezanost pojave pretilosti sa specifičnim biokemijskim parametrima, poput koncentracija ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, HDL kolesterola, triglicerida i glukoze u plazmi. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 154 kroničnih bolesnika (muškarci/žene: 71/83). Pretilim bolesnicima smatrani su oni s vrijednostima indeksa tjelesne mase (BMI) > 30, dok su bolesnici s normalnom tjelesnom masom (BMI vrijednosti od 20 do 25), kao i bolesnici s prekomjernom tjelesnom masom (BMI vrijednosti od 25 do 30) klasificirani kao nepretili. Rezultati: Učestalost pretilosti opažena je u približno četvrtine ispitanika oba spola. Nije uočena značajna povezanost pretilosti s kliničkim parametrima (P > 0, 05), dok se učinak pretilosti na istražene biokemijske parametre djelomično razlikovao između muškaraca i žena. Koncentracije ukupnog kolesterola i LDL kolesterola bile su značajno više u pretilih bolesnica u odnosu na nepretile bolesnice (5, 7  1, 1, vs. 4, 8  1, 0 ; 3, 8  1, 0 vs. 2, 9  0, 8 ; P < 0, 05), dok su značajno više vrijednosti triglicerida uočene kod pretilih u odnosu na nepretile ispitanike oba spola (muškarci: 2, 7  1, 5 vs. 1, 9  1, 1, P < 0, 05 ; žene: 1, 8  0, 8 vs. 1, 4  0, 6, P < 0, 05). Ipak, multipla regresijska analiza pokazala je da je samo trajanje bolesti značajni prediktor vrijednosti triglicerida u bolesnica dok je učinak pretilosti ostao izvan statističke značajnosti. Pojava pretilosti opisuje približno 8, 2% varijabilnosti koncentracije triglicerida u muškaraca (8, 2%) te 8% i 10, 5% varijabilnosti koncentracije ukupnog kolesterola i LDL kolesterola u žena. Zaključak: Na temelju našeg istraživanja možemo zaključiti da pretilost doprinosi isključivo biokemijskim parametrima u bolesnika sa shizofrenijom i shizoafektivnim poremećajem. U muškaraca determinira vrijednosti triglicerida, a u žena koncentracije ukupnog kolesterola i LDL kolesterola te opisuje 8 – 10, 5% varijabilnosti njihove koncentracije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA