Pregled bibliografske jedinice broj: 948648
Efikasnost predsjetvenog tretiranja pšenice za ekološku poljoprivredu
Efikasnost predsjetvenog tretiranja pšenice za ekološku poljoprivredu // Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integraacije / Matotan, Zdravko ; (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2010. str. 43-44 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 948648 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Efikasnost predsjetvenog tretiranja pšenice za ekološku poljoprivredu
(The Effect of Wheat Seed Dressing in Organic Agriculture)
Autori
Samobor, Vesna ; Horvat, Dijana ; Jošt, Marijan ;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integraacije
/ Matotan, Zdravko ; - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2010, 43-44
ISBN
978-953-6485-28-4
Skup
Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integraacije
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.09.2010. - 01.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pšenica, tretiranje sjemena, ekološka proizvodnja
(wheat, seed treatment, oranic agriculture)
Sažetak
Pred petnaestak godina započet je program oplemenjivanja pšenice za održivu (ekološku) proizvodnju, a prva sorta iz tog programa biti će registrirana naredne godine. U sjemenskoj proizvodnji za ekološku poljoprivredu traži se prikladno sredstvo za predsjetveno tretiranje sjemena. U ranijem ispitivanju kameno brašno (Ekorast) pokazalo se djelotvornim protiv bakterijskih patogena i nekih gljivica, ali nedovoljno djelotvorno protiv jake zaraze s Fusarium spp. Dodatkom Cu u obliku Bordoške juhe očekivalo se poboljšanje efikasnosti, pa su istraživanja ponovljena. Ujesen 2009. na dvije sorte (Divana i Koleda) i pet novih linija namijenjenih ekološkoj poljoprivredi izvršeno je predsjetveno tretiranje sjemena s dva ekološki prihvatljiva sredstva (Fitolife susp. 0.1% i Ekorast 3%+Bordoška juha 3%) i jednim standardnim sredstvom (Vitavax 200FF - 200 ml/100 kg sjemena). Nakon žetve analizirani su urod i komponente rodnosti, te zaraza zrna patogenima. Broj klasova po jedinici površine bio je značajno viši kod tretiranja s Fitolife, dok je masa 1000 zrna bila signifikantno najviša kod tretiranja Ekorastom+Cu. Po urodu zrna tretmani Ekorastom+Cu i Vitavaxom 200FF bili su značajno bolji od tretmana s Fitolifom. Tijekom vegetacije usjev nije štićen fungicidima, a nakon žetve izvršeno je ispitivanje prisustva patogena na zrnu. U pravilu najmanji postotak zaraze zrna bio je na varijanti tretiranoj s Vitavax 200FF, a najveći kod tretiranja s Fitolife. Posebno značajne razlike utvrđene su za saprofit Alternaria alternata (Fitolife 44.4 % ; Ekorastom+Cu 33.8% i Vitavax 200FF 25.8 %). Kako je za klijavost sjemena presudna napad s Fusarium graminearum i F. nivale, značajno je da je kod sva tri tretmana sumarni napad ova dva patogena bio ispod 10%. Temeljem provedenog ispitivana može se zaključiti da bi u ekološkoj proizvodnji pšenice predsjetveno tretiranje organskog sjemena Ekorastom 3% + bordoška juha 3% bilo zadovoljavajuća zamjena za konvencionalno tretiranje Vitavaxom 200FF.
Izvorni jezik
Hrvatski
