Pregled bibliografske jedinice broj: 948256
Djelovanje Hrvatske seljačke zaštite na samoborskom području za vrijeme Banovine Hrvatske, 1939. - 1941.
Djelovanje Hrvatske seljačke zaštite na samoborskom području za vrijeme Banovine Hrvatske, 1939. - 1941. // Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 240 (2018), 1-2; 131-146 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 948256 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djelovanje Hrvatske seljačke zaštite na samoborskom području za vrijeme Banovine Hrvatske, 1939. - 1941.
(Hrvatska seljačka zaštita (Croatian Peasant Defence) activities in the Samobor area during The Banovina of Croatia period (1939 - 1941))
Autori
Vojak, Danijel
Izvornik
Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu (0453-1116) 240
(2018), 1-2;
131-146
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Samobor ; Banovina Hrvatska ; Nezavisna Država Hrvatska, Hrvatska seljačka zaštita, Hrvatska građanska zaštita ; Hrvatska seljačka stranka
(Samobor ; The Banovina of Croatia ; Independent State of Croatia, Croatian Peasant Protection ; Croatian Civil Protection ; Croatian Peasant Party)
Sažetak
Hrvatska seljačka stranka predvođena Vladkom Mačekom u 1930-im nametnula se na hrvatskim područjima u Kraljevini Jugoslaviji kao njezin politički lider. Jedno od njenih političkih uporišta ("tvrđava") zasigurno je bilo područje samoborskog kotara, gdje su njezini politički protivnici bili sasvim potisnuti HSS-ovo političko djelovanje bilo je kroz posebne organizacije (poput Gospodarske sloge i Seljačke sloge), usmjereno na promicanje gospodarskog i društvenog ( obrazovnog) razvoja hrvatskog naroda. No, kako bi vodstvo HSS-a moglo šire politički djelovati sredinom 1930-ih osnovana je Hrvatska seljačka zaštita kao paravojna organizacija sa zadaćom njihove zaštite, ali i zašite stanovništva od nasilja državnih represivnih organa, posebice Žandarmerije. Sve do osnivanja Banovine Hrvatske, Zaštita je ilegalno djelovala uz značajnu potporu i političku zaštitu vodstva HSS-a, no nakon njenog osnivanja krajem kolovoza 1939. Zaštita je ubrzo postala legalna organizacija i obavljala je sve više redarstvene zadaće. Istraživanje u ovom radu bilo je usmjereno na djelovanje Zaštite na samoborskom području, a pokazalo je kako je ona osnutkom Banovine Hrvatske proširila svoje djelovanje organizirajući Hrvatsku građansku zaštitu u Samoboru i Pomladak Zaštite. Prema dostupnim podacima broj samoborskih Zaštitara se u ovom razdoblju kretao između 1000 i 2000. Nadalje, istraživanje je pokazalo kako je samoborsko stanovništvo većinom podupiralo djelovanje Zaštite, bilo da se dio njih aktivno uključio u njen rad, ili je financijski i na druge načine pomagao njeno djelovanje. Tako se Zaštita financirala i putem organiziranja javnih (zabavnih) priredbi. I na samoborskom području, kao i na drugim područjima Banovine Hrvatske, bili su zabilježeni slučajevi nasilja Zaštite nad političkim neistomišljenicima čime se ona postepeno pretvarala u nasilno - represivnu organizaciju. Upravo u prijelomnim danima u travnju 1941. Zaštita je na samoborskom području pomogla zbacivanju jugoslavenske vlasti i dolasku nove ustaške vlasti, posebice razoružavanjem jugoslavenske vojske i održavanjem mira i reda u tim prijelomnim trenucima. Samoborska Zaštita dijelila je sudbinu Zaštite u NDH što je značilo da je bila zabranjena, a jedan njezin dio javno je prešao u ustašku vlast. Tako je došao kraj jednoj organizaciji koja je u vrlo kratkom razdoblju zadobila značajnu potporu samoborskog stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Danijel Vojak
(autor)