Naslov
Kvaliteta života u bolesnika s reumatoidnim artritisom
(Quality of life in patients with rheumatoid arthritis)

Autori
Martinec, Renata ; Pinjatela, Renata ; Balen, Diana ; Nemčić, Tomislav ; Grubišić, Frane ; Grazio, Simeon

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Fizikalna i rehabilitacijska medicina / Grubišić, Frane ; Matijević, Valentina - Zagreb : Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu (HDFRM), 2018, 96-97

Skup
7. hrvatski kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 19.04.2018. - 22.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
reumatoidni artritis, kvaliteta života, bol, funkcionalna sposobnost
(rheumatoid arthritis ; quality of life ; pain ; functional ability)

Sažetak
Uvod: Najčešći simptomi bolesnika s reumatoidnim artritisom (RA) su kronična bol i smanjenje tjelesnih funkcija, što može imati snažan utjecaj na različita područja života kao što su obiteljski život, socijalni odnosi i profesionalna dostignuća. Cilj ovog istraživanja bio je dobivanje uvida u kvalitetu života bolesnika s RA u povezanosti s percepcijom boli i funkcionalnom sposobnošću, te usporedba kvalitete života u tih bolesnika u odnosu na zdravu populaciju u Republici Hrvatskoj. Metode: Ovo preliminarno istraživanje provedeno je na uzorku od 25 ispitanika u Klinici za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu. Bolesnici su nakon potpisivanja informiranog pristanka ispunili upitnike: Upitnik o kvaliteti života Svjetske zdravstvene organizacije – BREF (WHOQOL – BREF), skraćenu verziju Zdravstvenog upitnika Short-Form 36 (SF- 36), UpiHealth Assessment Questionnaire (HAQ- DI) te vizualnu analognu skalu (VAS) za ocjenu intenziteta boli. Rezultati: U svim promatranim varijablama upitnika SF-36, osim za mentalno zdravlje, uočene su niže vrijednosti u usporedbi sa zdravom populacijom prema standardiziranoj hrvatskoj verziji upitnika SF-36, iako te razlike nisu bile statistički značajne. Veči intenzitet boli bio je značajno povezan s lošijom procjenom socijalnog funkcioniranja (SF36SF, Spearmanov rho=-0.463, p<0.05), nižom percepcijom zdravstvenog statusa ((SF36GH, Spearmanov rho=-0.432, p<0.05), i lošijim funkcionalnim sposobnostima (WHOPH, Spearmanov rho=-0.688, p<0.01). Nadalje, dobiveni podaci ukazuju da osobe koje svoju opću funkcionalnu sposobnost procjenjuju lošijom, imaju smanjeno tjelesno funkcioniranje (SF36PF, Spearmanov rho =-0.699 i WHOPH, Spearmanov rho =-0.769), socijalno funkcioniranje (SF36SF, Spearmanov rho =-0.580), te jači intenzitet boli (SF36BP, Spearmanov rho =-0.652). Zaključak: Iz rezultata ovog istraživanja proizlazi potreba definiranja holističkog i integrativnog modela rehabilitacije bolesnika s RA koja osim smanjenja boli i poboljšanja funkcionalne onesposobljenosti, uključuje i osnaživanje socijalnih interakcija te podržavanje pozitivnih emocionalnih reakcija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA