ࡱ> bjbj7F}}q,,,,,,@@@8x$D@%0_$a$a$a$a$a$a$$$')V$),$,,%k k k ,,_$k _$k k k gq> @sk K$%0%k * d*k *,k k $$k %* :NACRT ZA PRIJEDLOG PREDMETNOG KURIKULA FILOZOFIJE Prilog za javnu raspravu 1. PREDMETNI KURIKUL FILOZOFIJE Predmetni kurikul filozofije u sistemskom smislu zauzima posredni ko mjesto izmeu Nacionalnoga okvirnog kurikula i izvedbenih nastavnih programa filozofije. U logi kom smislu pak, predmetni kurikulum filozofije posreduje izmeu, s jedne strane, cilja i nastavnih zadataka filozofije i, s druge strane, sadr~aja i metoda u nastavi filozofije. Shodno tome, zadaa je predmetnog kurikula filozofije osmisliti artikulaciju i implementaciju obrazovnih i odgojnih ciljeva u nastavi filozofije. U tom smislu predmetni kurikul filozofije, kao skup uputa za izvoenje nastave, sadr~i obrazlo~enja: cilja nastave filozofije, zadataka nastave filozofije, uputa za izvoenje nastave  pou avanja i u enja, sadr~aja i strukture pou avanja, osnovnog jezgrovnog sadr~aja i izbornih modula, meupredmetnih sadr~aja, nastavnih metoda, odgovornosti nastavnika, odgovornosti u enika, kona nim obrazovnim i odgojnim postignuima. 2. CILJ NASTAVE FILOZOFIJE Cilj nastave filozofije je poticati, njegovati i razvijati sposobnost refleksije. Refleksija je uz itanje, pisanje i ra unanje, etvrti temeljni kod kulture. Sposobnost refleksije omoguava tri postignua: 2. 1. Samospoznaju: ato jest ovjek dijelom ovisi o na inima na koje on razumije sebe u povijesnom svijetu zna enja; 2. 2. Stajaliate oposti i mialjenje viaeg reda s kojeg je mogue kriti ki razmotriti, i to kako u epistemoloakom, tako i u eti kom smislu, danas dominantne obrasce znanstvene paradigme znanja; 3. 3. Orijentaciju u miljenu, i to kako na ontogenetskoj, tako i u filogenetskoj razini. Mi moramo znati gdje jesmo i kako smo do toga doli, da bismo znali kuda idemo u povijesnoj otvorenosti ljudske egzistencije. S filozofskom refleksijom utvrujemo zna enje pojmova i sudova, utvrujemo njihovu logi ku povezanost, te odreujemo standarde vrijednosne prosudbe. Rije ju, kompetencija filozofske refleksije omoguava rekonstrukciju, utvrivanje i stvaranje zna enja, smisla, razumijevanja i komunikacije ovjeka u njegovu povijesnom svijetu. 3. ZADACI NASTAVE FILOZOFIJE Iz temeljnog cilja nastave filozofije  stjecanje sposobnosti refleksivnog mialjenja  proizlaze i nastavni zadaci. Rije  je o kognitivnim i afektivnim postignuima, koje je, analiti ki i modelski, mogue odredite s tri temeljne zadae. To su: 1. Kultiviranje uma 2. Njegovanje humaniteta 3. Narativna imaginacija 1. Kultiviranje uma podrazumijeva tri temeljne stvari: 1. 1. Stvaranje dispozicije da se misli na logi ki valjan te argumentacijski utemeljen i uvjerljiv na in. To podrazumijeva stvaranje razloga, kriterija i obrazlo~enja na temelju kojih neka vjerovanja, sudove ili postupke smatramo opravdanijim od drugih. 1. 2. Razvoj sposobnosti kriti kog mialjenja. Ono po iva na: a) dobroj prosudbi utemeljenoj na relevantnim kriterijima, standardima i procedurama b) uvjerljivim argumentima koje racionalni ovjek nema razloga odbaciti c) osjetljivost na kontekst d) autokorektivnosti e) otvorenosti za dijalog i raspravu u javnoj uporabi uma. 1. 3. Poticanje sposobnosti da se prihvati obvezujua snaga razloga. To zna i sposobnost osobe da razborito slijedi rezultate dobre prosudbe, ali i da istodobno razvije niz razboritih navika i karakternih crta kao ato su istinoljubivost, iskrenost i integritet li nosti. Osnovna postignua ato ih u enik ostvaruje u okviru prvog nastavnog zadatka su razumijevanje i primjena temeljnih distinkcija i pojmova filozofije: privid /zbilja; logi ki valjano/logi ki pogreano; epistemoloaki opravdano / epistemoloaki neopravdano; mnijenje /znanje; slu ajnost / intencija; pojava/bit; vrednota/ injenica; informacija/ prosudba; determinizam/ indeterminizam; nu~nost/sloboda, problemati ko/ apodikti ko; logi ki slijed/ logi ke pogreake, proturje je/konzistentnost, subjektivni stavovi/argumenti. 2. Drugi nastavni zadatak, njegovanje humaniteta, prvenstveno smjera razvoju sposobnosti koje se ti u prakti kog uma i odgojnih ciljeva. Rije  je o postignuima: a) razboritosti u odlu ivanju i djelovanju i b) poopenju volje. Razboritost podrazumijeva primjenu opih prakti kih na ela u konkretnim ~ivotnim situacijama. Biti razborit zna i znati postupiti na ispravan na in, s pravim razlozima, u pravom trenutku i prema pravim ljudima. Poopenje volje pak, podrazumijeva moralni napredak osobe, koji se o ituje u airenju opsega moralne odgovornosti, moralnih du~nosti i moralne obzirnosti. Njegovanje humaniteta kroz ideal razboritog poopenja volje obuhvaa tri temeljna podru ja: 2. 1. Odnos prema sebi u kojem nastojimo poticati razvoj vrijednih osobnih ideala, vrijednost samopoatovanja, odgovornosti, te dinami ko i slojevito razumijevanje i graenje osobnih identiteta. 2. 2. Odnos prema drugima u kojem smjeramo k postignuu univerzalnog poatovanja drugih ljudi kao nositelja valjanih zahtjeva. Njegovanje humaniteta u meuljudskim odnosima zna i osvjeatavanje i prihvaanje moralne jednakosti i slobode osoba, vrijednosnog pluralizma, ljudskih prava, odgovornosti, solidarnosti, tolerancije, pravednosti i mira. Sve su to prijeko potrebne pretpostavke za razvoj sposobnosti odgovornog i demokratskog graanstva. 2. 3. Odnos prema prirodi u kojem te~imo razvoju ekoloake i biocentri ke svijesti. Takoer, te~imo razvoju dispozicija moralne odgovornosti spram buduih naraataja i moralne obzirnosti spram svih oblika i uvjeta ~ivota. Nastavni cilj njegovanja humaniteta obuhvaa airoki spektar kognitivnih i afektivnih postignua. Ta se postignua mogu podijeliti u tri razli ite skupine: a) razumijevanje i prihvaanje moralnih vrednota i na ela b) razvoj moralne percepcije ili sposobnosti prepoznavanja situacije u kojoj treba primijeniti i slijediti odreene vrijednosti i na ela c) razvoj moralnih osjeaja ili primjerenoga afektivnog odgovora na konkretne ~ivotne situacije. Temeljne distinkcije i pojmovi kojima se nazna uju postignua ato ih treba ostvariti u okviru nastavnog zadatka kultiviranja humaniteta su: razborito odlu ivanje i djelovanje, poopenje volje, osobni interes i druatvena suradnja, moralna jednakost i sloboda osoba, ljudska prava, pravednost, autonomija, samopoatovanje i univerzalno poatovanje, dinami nost i slojevitost osobnih identiteta , moralni konflikti i slo~enost moralnog ~ivota, moralni osjeaji, empatija, posebne privr~enosti i univerzalne moralne du~nosti, moralni zahtjevi i eti ka refleksija, vrijednosni pluralizam, privatna i javna moralnost, javna uporaba uma, tolerancija, pluralisti ka demokracija, ekoloaka svijest i biocentrizam, globalizacija, kozmopolitizam, mir. 3. Narativna imaginacija, kao trei zadatak nastave filozofije, primarno smjera k postignuima poeti kog uma. To je mogue postii zbog toga ato filozofija zauzima posredni ko mjesto izmeu logi ke strogosti znanosti i imaginativne slobode umjetnosti. Zahvaljujui takvoj poziciji u strukturi znanja, filozofski dijalog poto e kreativno i imaginativno mialjenje, koje iskuaava granice mogueg, uz istodobno uva~avanje realiteta. Nastava filozofije razvija narativnu imaginaciju, omoguava stjecanje sposobnosti misaonog eksperimentiranja, inventivnosti, izvornosti i holisti ke perspektive. Narativna imaginacija doti e kognitivnu, emotivnu, perceptivnu i moralnu dimenziju u enja. Postignua koja proizlaze iz njegovanja narativne imaginacije, podrazumijevaju usvajanje, primjenjivanje i razvijanje sljedeih umijea i pojmova: u~ivljavanje i zanos, suosjeanje, oplemenjivanje uvstava, misaono eksperimentiranje, perspektivizam, inventivnost, umijee izra~avanja i uvjeravanja, holisti ko vienje stvari. Tri nastavna zadatka filozofije  kultiviranje uma, njegovanje humaniteta i narativna imaginacija, smjeraju razvoju triju klju nih ljudskih moi: teorijske, prakti ke i poeti ke, odnosno k razvoju kriti kog, bri~nog i kreativnog mialjenja. 4. IZVOENJE NASTAVE: POU AVANJE I U ENJE Nastavni proces je posebna vrsta komunikacije u itelja i u enika, te u enika meusobno. Nastavni proces objedinjuje pou avanje i u enje. Pou avanje je svjesno i intencionalno uvoenje u enika u svijet ljudskih postignua. Pou avanje smjera poticanju u enja kao sredianjeg djela nastavnog procesa. U enje je pak jedini na in ula~enja u povijesni svijet zna enja. Prijeko potreban uvjet uspjeanog pou avanja, uz dobro strukturirani kurikul i izvedbeni nastavni plan, je poznavanje temeljnih psiholoakih, pedagoakih i didakti kih zakonitosti u enja. To, meutim, nije i dovoljan uvjet zbog toga ato je pou avanje dijelom i umijee. Znanstveno znanje o u enju nikada ne mo~e izravno iz sebe stvoriti umijee pou avanje. Za to su potrebna posredovanja u vidu nastavnikove motiviranosti, visoke stru ne i metodi ke osposobljenosti, imaginativnosti, inventivnosti, intuicije, osobnog dinamizma, iskustva u pou avanju, i posljednje, ali ne i najmanje va~no, nastavnikove privr~enosti filozofiji i u iteljskom pozivu. 4. 1. FILOZOFSKI I METODI KI NAPUTCI O IZVOENJU NASTAVE FILOZOFIJE 4. 1. 1. Na ini i metode pou avanja filozofije ne mogu se svesti na apstraktne tehni ke upute koja jam e standardizaciju, predvidljivost i upravljivost industrijske proizvodnje. Pored univerzalno valjanih i korisnih metoda pou avanja na koje nas upuuju edukacijska psihologija, pedagogija i didaktika, uspjeano izvoenje nastave filozofije ovisi i o metodama koje su neodvojive od samog predmeta pou avanja, kao i od osobnih kvaliteta nastavnika. 4. 1. 2. U enje nije samo prijenos ne ega ato treba biti prihvaeno, nego je, prije svega, kultiviranje te osposobljavanje ljudskih teorijskih, prakti kih i poeti kih moi da bi se kulturno nasljee moglo razumjeti, razvijati i nadmaaivati. 4. 1. 3. La~na je dvojba pitati je li svrha naobrazbe u tome da pojedinac ovlada nasljeem u ljudskim postignuima ili je pak svrha u tome da postigne najviae od sebe  svoju samorealizaciju. To je la~na dvojba jer izmeu prvog i drugog nema protuslovlja. Osobni identiteti nisu racionalne apstrakcije, nego su povijesne osobnosti. ovjek ne mo~e u initi najviae od sebe, a da prethodno, u enjem, ne prepozna povijesnu konstituciju svoje biti. 4. 1. 4. Shodno prethodnoj napomeni, pogreano je suprotstavljati povijesni i tematski pristup u nastavi filozofije. Oba su pristupa, u svom isklju ivom obliku, jednostrana, te utoliko podjednako nezadovoljavajua. Ako se povijesni pristup ograni i na analizu tradicijskih filozofskih sustava, bez ikakva doticaja i smislene povezanosti s izazovima i problemima naaeg doba, nastava zasigurno nee ostvariti svoje ciljeve i dovesti do ~eljenih postignua. Jednako tako, ako tematski pristup, koje sebe obi ava nazivati problemskim, ostane ograni en na analize pojedinih tema ili ulomaka filozofskih tekstova, a bez elementarnih uvida u pojmovni i povijesni kontekst, tada se nastava svodi na razmjenu subjektivnih stavova ili u najboljem slu aju intelektualnu igru, kojoj nedostaje strukture, sistematike i holisti kih uvida. Utoliko, ostvarenje ciljeva nastave filozofije podrazumijeva objedinjavanje povijesnog pristupa, koji pru~a kontekst, sistematiku i genezu, s tematskim pristupom, koji pru~a mogunost odabira, analiti kih uvida i osobnih izazova. 4. 1. 5. Nastava filozofije ne mo~e po ivati na jednostranom suprotstavljanju injenica i prosudbi. U enje injenica bez prosudbi, promaailo bi ciljeve nastave filozofije, dok bi u enje prosuivanja, a bez relevantnih injenica, nastavu filozofije, u najboljem slu aju, svelo na logiku. Samo s uravnote~enim odnosom injenica i prosuivanja u nastavi filozofije, u enici mogu stei filozofsko znanje ili sposobnost da razumiju, primjenjuju, djeluju i objaanjavaju. 4. 1. 6. Bloomova taksonomija kognitivnih, obrazovnih ciljeva, unato  vremeanosti, ostaje relevantni orijentir za strukturiranje nastave. Pri tome valja imati na umu, da Bloomova taksonomija, pored hijerarhije obrazovnih ciljeva ( najni~i stupanj ini poznavanje injenica ili inertno znanje, zatim slijedi razumijevanje, pa primjena, analiza, sinteza i najviai kognitivni cilj je prosuivanje) podrazumijeva joa dvije stvari: a) svaki viai cilj pretpostavlja ostvarenje ni~eg; b) svaki viai cilj, po logici same stvari, ima manju u estalost. Utoliko se Bloomova taksonomija grafi ki naj eae prikazuje piramidalno  visinom opada osnovica. Svaki pokuaaj da se opravdana hijerarhija ciljeva zadr~i, ali da se proizvoljno odredi u estalost ili zastupljenost ciljeva, vodi rizi noj i nepredvidljivoj nastavi filozofije. 4. 1. 7. Orijentacija kurikula na postignua ne zna i da nastavni sadr~aji filozofije nestaju. Pogreano je suprotstavljati nastavne sadr~aje i nastavna postignua, ili ak te~iti tome da pragmati na usredoto enost na nastavna postignua u ini sadr~aje irelevantnim i proizvoljnim. Logika stjecanje filozofskih postignua ipak ne mo~e u cijelosti slijediti logiku stjecanja vjeatina. Nastavna postignua filozofije su sposobnost refleksije oblikovane na posebnim razmatranjima odreenih sadr~aja. Bez obzira na povijesne promjenjivosti sadr~aja, metoda i postignua nastavnih procesa, potrebno je imati u vidu logi ku uvjetovanost i povezanost sadr~aja i postignua u nastavi filozofije. 4. 2. SADR}AJI POU AVANJA I U ENJA Nastavni sadr~aji pru~aju orijentaciju u u enju i pou avanju. Nastavni sadr~aji, sistematizirani u okviru nastavnih programa, sastavni su dio predmetnog kurikuluma. Kurikularno odreenje sadr~aja pou avanja, nastoji pronai razboritu ravnote~u izmeu tri razli ita zahtjeva. Prvi je poatovanje slobode nastavnika i u enika u oblikovanju nastavnog procesa i izbora nastavnih sadr~aja. Drugi je potreba za standardizacijom, koja treba stvoriti kriterije i temelje za usporedivu provjeru i vrednovanje postignua. Trei zahtjev ti e se uva~avanja meupredmetnih i interkurikularnih sadr~aja. 4. 2. 1. Sloboda nastavnika i u enika da odgovorno dadu posljednju rije  u oblikovanju nastave filozofije, o ituje se u postojanju triju ina ica nastavnih programa filozofije. Takvom postavu, ispod kojeg ne bi trebalo ii, valja dodati i mogunost izbornih modula u nastavi filozofije. Izborni moduli obuhvaaju odabrane probleme pojedinih filozofskih disciplina. Izborni moduli i njihovi programi, revidirali bi se i obnavljali svakih pet godina. Inicijalni popis izbornih modula mogao bi sad&(8f. 0 ʺui]NB5hFu5CJOJQJaJhn9CJOJQJaJhn9hFuCJOJQJaJhVnGCJOJQJaJhCJOJQJaJhhn95CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhn95CJOJQJaJhFuCJOJQJaJh 0CJOJQJaJh 0CJOJQJaJmHsHhFuCJOJQJaJmHsH$hFuh1#CJOJQJaJmHsH$hFuhFuCJOJQJaJmHsH(f  XZ5 dhgdJ0 2  0 2   T  P嵩呝th\L<hNPhl5CJOJQJaJhNPh5CJOJQJaJhlCJOJQJaJhCJOJQJaJhj:r5CJOJQJaJh yh)AG5CJOJQJaJh!CJOJQJaJh)AGCJOJQJaJhQACJOJQJaJhYCJOJQJaJhV@RCJOJQJaJhgwoCJOJQJaJhV<CJOJQJaJhFuCJOJQJaJhFuhFuCJOJQJaJPRbdvx  $&(8:>LNP\`bջջի⛋h5kCJOJQJaJhNPh)AG5CJOJQJaJhNPh5CJOJQJaJhNPhV@R5CJOJQJaJhG5CJOJQJaJhV<5CJOJQJaJhV@R5CJOJQJaJhNPhl5CJOJQJaJhNP5CJOJQJaJ1 &0VXZdȹyjZK<hhCJOJQJaJhh5kCJOJQJaJhh5k5CJOJQJaJhJh5kCJOJQJaJh yCJOJQJaJhJh5k5CJOJQJaJh5kCJOJQJaJhgwoCJOJQJaJhCJOJQJaJhnh5kCJOJQJaJhnh5k5CJOJQJaJhgwo5CJOJQJaJhn5CJOJQJaJh=5CJOJQJaJ ntDF$&,4}}}maUaIaUh-nCJOJQJaJhJCJOJQJaJh[>CJOJQJaJhh[>5CJOJQJaJh0OCJOJQJaJh5kCJOJQJaJhh5CJOJQJaJhh5k5CJOJQJaJhCJOJQJaJhh5CJOJQJaJhh0OCJOJQJaJhhCJOJQJaJhJh5CJOJQJaJ45IJR^amn  ȼȼȼ{naTDh=h-n5CJOJQJaJhgwo5CJOJQJaJh{P5CJOJQJaJh[5CJOJQJaJh=h=5CJOJQJaJh=5CJOJQJaJh-nCJOJQJaJhVnGCJOJQJaJhiUCJOJQJaJhJCJOJQJaJh yCJOJQJaJhJh;.X5CJOJQJaJhJh y5CJOJQJaJh;.XCJOJQJaJfnpDFHLnȼȼȼȰȰ{o_Ooh=h,L5CJOJQJaJhbh,L5CJOJQJaJh,LCJOJQJaJh,LheRg5CJOJQJaJh[5CJOJQJaJheRgCJOJQJaJhBzCJOJQJaJhbCJOJQJaJhgwoCJOJQJaJh-nCJOJQJaJh=CJOJQJaJh=h5kCJOJQJaJh=h5k5CJOJQJaJFH2nF h"j"&&'.++-0224|45P6dhgdxsdgd%zdhgdJ H024np蔈xh[L[hhhhi7hi7CJOJQJaJhi75CJOJQJaJhi7hgM5CJOJQJaJhi7hE^5CJOJQJaJhgMCJOJQJaJhCJOJQJaJhmMzh,L5CJOJQJaJhmMzhE^5CJOJQJaJhE^CJOJQJaJhE^hE^5CJOJQJaJh=CJOJQJaJh,LCJOJQJaJh@CJOJQJaJpB D F N R f z ~ !!f"h"j"""#d$̄x̰h\PDh mCJOJQJaJhJ_9CJOJQJaJh PCJOJQJaJhh P5CJOJQJaJh`(CJOJQJaJh)#CJOJQJaJh Phj@5CJOJQJaJh Phxs5CJOJQJaJhxsCJOJQJaJhxshxs5CJOJQJaJhj@CJOJQJaJh]CJOJQJaJhi7hgM5CJOJQJaJhgMCJOJQJaJd$%%(%%%%%X&Z&h&j&&&&&&&&&&&&&''''ĨĜĐĀsgWgh"LhV5CJOJQJaJhVCJOJQJaJh,p5CJOJQJaJh.feh.fe5CJOJQJaJh,pCJOJQJaJhbCJOJQJaJhbh.fe5CJOJQJaJh mCJOJQJaJh.feCJOJQJaJhCJOJQJaJhJ_9CJOJQJaJhsCJOJQJaJh`FCJOJQJaJ'''$(*(.(0(N(,+.+F+++++,, ,,,,,,--ֺqdqTH555555R6h667z88t9,;ƺƪƞƂvfZZNhCJOJQJaJh/CJOJQJaJhuphzP5CJOJQJaJhupCJOJQJaJhmzhzP5CJOJQJaJh'CJOJQJaJhzPCJOJQJaJhmzh(5CJOJQJaJh,pCJOJQJaJh(CJOJQJaJh'h(5CJOJQJaJh'h,p5CJOJQJaJhVnG5CJOJQJaJP6R60<2<@D DFF FvFxFdINN ORRTTXXX`Z`dd^gg idhgdJ,;;,<.<2<6<8<d<h<j<<=== =0>f@@@AAAA̰̿ܐܠui]QA]A]haqh<5CJOJQJaJhzPCJOJQJaJh<CJOJQJaJhrCjCJOJQJaJhYQCJOJQJaJhYQhYQCJOJQJaJh<h5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhhCJOJQJaJh`65CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhiHCJOJQJaJhhUBCJOJQJaJACD D8DFFF F&F(FtFxFFF GGHHJHbIIϿxl`T`Hh>5CJOJQJaJh>5CJOJQJaJh<5CJOJQJaJh>haq5CJOJQJaJh>h>5CJOJQJaJhup5CJOJQJaJh>CJOJQJaJh`CJOJQJaJhaqCJOJQJaJIIJJ.J0MDMbMRNNNNNNNNNO*O,O.O2OOOOOOORRķě{ocWcWcWcKh/rHCJOJQJaJh 0CJOJQJaJhxCJOJQJaJhmj+CJOJQJaJh/rHhmj+5CJOJQJaJh/rHh^k5CJOJQJaJhICCJOJQJaJhuHhuH5CJOJQJaJhIC5CJOJQJaJh^kCJOJQJaJh \CJOJQJaJhuHCJOJQJaJhpCJOJQJaJh ACJOJQJaJRRRRRRBTDTLTbTtTTTTTTVVVVVVVXƺ⒢sdTDdh/rHh A5CJOJQJaJh/rHh \5CJOJQJaJhhCJOJQJaJh/rHhx5CJOJQJaJh/rHhxCJOJQJaJhh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh/rHCJOJQJaJh/rHh/rHCJOJQJaJh/rH5CJOJQJaJhP5CJOJQJaJh/rHh/rH5CJOJQJaJXXX X&X(XHXXY<\\^^Z```f`l`n`p`Ǹym]]M=h`/h A5CJOJQJaJh`/h5CJOJQJaJh`/h`/5CJOJQJaJh`/CJOJQJaJh_hCJOJQJaJhGCJOJQJaJhZrCJOJQJaJh0pCJOJQJaJhpHrPr$s0ssst t"t,tttĴ~rbrbrVrVrFVFhZ)ShZ)S5CJOJQJaJhZ)SCJOJQJaJhZ)ShK5CJOJQJaJhKCJOJQJaJhKhKCJOJQJaJhK5CJOJQJaJh =5CJOJQJaJh 5CJOJQJaJh =h =5CJOJQJaJh =CJOJQJaJh]'CJOJQJaJh2bCJOJQJaJh:KCJOJQJaJhlCJOJQJaJtt uuv>vvwwwwwJxx&*®а*,<ֺ֮֔xk[OOOhCJOJQJaJhKThOPp5CJOJQJaJhOPp5CJOJQJaJhOPphOPp5CJOJQJaJhOPpCJOJQJaJhQCJOJQJaJh^d9CJOJQJaJUhCJOJQJaJhl1CJOJQJaJh^d9hZ)S5CJOJQJaJhZ)SCJOJQJaJhKThZ)S5CJOJQJaJhZ)S5CJOJQJaJr~avati sljedee: Filozofija i znanost; Filozofija prirode, Filozofija politike i prava; Filozofija uma; Filozofija jezika; Filozofija umjetnosti; Filozofija povijesti; Filozofija odgoja; Filozofija religije; Odabrani problemi suvremene filozofije. Prijedlog je i da posebni, dodatni izborni modul nastave filozofije bude priprema za Dr~avnu maturu. O smislenosti, opsegu i na inu inkorporiranja izbornih modula u nastavi filozofije, te o opsegu dodatnog modula filozofije  pripremi za Dr~avnu maturu  trebali bi se u javnoj raspravi izjasniti stru na i strukovna tijela. 4. 2. 2. Potrebu za standardizacijom u nastavi filozofije i za temeljem usporedive provjere znanja i postignua, trebao bi pru~iti osnovni jezgrovni sadr~aj nastave filozofije. Osnovni jezgrovni sadr~aj utvruje obavezna znanja i postignua u enika u nastavi filozofije. Prijedlog takvog osnovnoga jezgrovnog sadr~aja s okvirnim i orijentacijskim naznakama o zatupljenosti nastavnih cjelina u postocima je: 1. Uvod u filozofijsko mialjenje: filozofski problemi i filozofska pitanja 5% ili 3 sata 2. Filozofija i znanost 5% ili 3 sata 3. Filozofijske discipline 25% ili 16 sati 4. Povijesna razdoblja filozofijske misli 25% ili 16 sati 5. Problemi suvremene filozofije 25% ili 16 sati Preostalo vrijeme za nastavu (15 % ili 10 sati ) inio bi jedan izborni modul filozofije shodno izboru u enika i nastavnika. (Ukoliko u raspravi takav prijedlog bude prihvaen, slijedila bi njegova razrada). 4. 2. 3. Meupredmetni i meukurikularni sadr~aji trebali bi biti izvedeni na dvije razine. Prvu razinu ine predmeti, pojmovno i povijesno izvedeni iz filozofskog korpusa: logika i etika. Logika je usredoto ena na razvoj prvog zadatka filozofije  kultiviranja uma ili razvoja teorijskih moi ovjeka, dok je etika primarno usredoto ena na razvoj drugog zadatka filozofije  njegovanje humaniteta ili prakti kih moi ovjeka. Kurikularno odreeni sadr~aji trebaju koordinirati nastavna postignua _ upuivati, nadovezivati, produbljivati jedni druge, ali i izbjegavati preklapanja, pojmovne nekonzistentnosti i terminoloaki neusklaeno nazivlje. Drugu razinu meupredmetnih i meukurikularnih povezanosti ini odnos nastave filozofije prema: a) hrvatskom jeziku i stranim jezicima ( opa struktura jezika, semanti ke, sintakti ke i pragmati ke zna ajke jezika, prirodni jezici i umjetni jezici,teorije istine, filozofija u knji~evnosti) b) povijesti (smisao povijesnog zbivanja, epistemoloaki status povijesnog znanja, objaanjenje i razumijevanje povijesnih zbivanja, povijesnost ljudske egzistencije) c) politici i gospodarstvu ( priroda i opravdanje prisilnih institucija, narav politi kog autoriteta i politi ke obveze, individualna sloboda i druatvena suradnja, teorije ljudskih potreba , suparniatvo i suradnja, racionalna teorija odlu ivanja) d) psihologiji ( odnos uma i tijela, mentalnih i fizi kih fenomena, svijest i intencionalnost, um i volja, kognitivne sposobnosti) e) matematici (ontoloaki i epistemoloaki status i problemi matemati ke grae, intuicionizam, logicizam, realizam, konstruktivizam) f) fizici ( narav potvrivanja veze izmeu hipoteze i dokaza, iskustveni uvidi i znanstvene postavke, zna enje i sadr~aj znanstvenih rezultata i zakona, struktura znanstvenog objaanjenja, metafizi ki naturalizam i prostorno vremensko odreenje teorije, verifikacija i falsifikacija) g) biologiji ( funkcionalna organizacija organizma, prirodna selekcija, problem razvoja vrsta, teorija evolucije i esencijalizam, evolucijska epistemologija, evolucijska etika, bioetika) h) povijesti umjetnosti ( narav umjetni kog stvaranja i recepcija umjetni kog djela, perceptivan i logi ka spoznaja, pojmovi lijepog i uzviaenog, umjetni ko djelo u doba tehni ke reproduktivnosti, umjetnost i novi mediji) i) vjeronauka ( istine uma i istine vjere, filozofija i fideizam, ontoloaki dokazi za egzistenciju Boga, zlo u svijetu i teodiceja, kulturni relativizam i religijska racionalnost) j) tjelesnog odgoja ( odnos tijela i uma, ovjek kao psihofizi ko bie, tjelesnost kao uvjet mentalnog ~ivota, fenomenoloako jedinstvo tjelesno-racionalnoga ljudskog iskustva) 4. 3. NASTAVNE METODE Nastavne metode filozofije slu~e strukturiranju istra~iva kog i problemskog tipa nastave. To zna i da je nastavni proces, u ozra ju zajednice istra~iva a, upuen na suo avanje s problemom, artikulaciju teorijskih pretpostavki, pitanja i implikacija koje problem postavlja, te refleksiju problema i oblikovanih stajaliata. Privilegirana metoda u nastavi filozofije utoliko je strukturirani dijalog. Najstarija ina ica strukturiranog dijaloga je Sokratovo majeuti ko umijee. Ono po iva na tri premise: a) stavljanje svega na kuanju; b) konceptu pou avanja bez u itelja i zajedni kog traganja za istinom; c) povjerenju u ideju prema kojoj filozofija ini ljude boljima, a istra~eni ~ivot smislenijim. Pored strukturiranog dijaloga osnovnu ulogu u nastavi filozofije imaju i sljedee metode: 1) problematiziranje koje se o ituje u propitivanje pretpostavki uvrije~enih stavova, sagledavanju iskaza u novim perspektivama, postavljanju problema ili iskaza u nove kontekste; 2) diskusija i rasprava koja u javnoj uporabi uma u okviru razredne zajednice, oblikuje, iskuaava, iskazuje, dokazuje, usporeuje i preina uje prosudbe; 3) rad na izvornom filozofskom tekstu, koji vodi u enju prepoznavanja problema, na ina eksplikacije i argumentacijskim strategijama dokazivanja, uvjeravanja, pobijanja; 4.) aktualizacija, koja na motivacijskom i eksplikacijskom planu uvjerljivo pokazuje da filozofija nije arheologija znanja, nego prijeko potrebna refleksija naaih suvremenih i ~ivotnih potreba, problema i pitanja. Na temelju inventivnih i kreativnih ina ica i kombinacije osnovnih nastavnih metoda mogue je stvoriti veliki broj razli itih novih metoda i na ina organiziranja nastave, ime se posti~e prijeko potrebna raznovrsnost u pristupu i ritmu rada. 4. 4. ULOGA NASTAVNIKA Sva konceptualna i empirijska istra~ivanja, gotovo bezostatno potvruju, intuitivno razumljivu tezu prema kojoj je uloga nastavnika daleko najva~nija komponenta u obrazovnom procesu. Utoliko je stru na i metodi ka osposobljenost nastavnika, te njegova visoka motiviranost, klju ni imbenik uspjeanosti obrazovnoga procesa. Nastavnik nije puki izvraitelj, ma i najbolje smialjenog kurikula, nego je odgovorna i kreativna osoba koja u konkretnoj situaciji nastavne komunikacije treba postupiti na pravi na in, s pravim razlozima i u pravom trenutku. Uloga je nastavnika, kao posrednika izmeu u enika i njihovih postignua, pru~iti tri osnovne stvari: strukturu, evaluaciju , podraku. To podrazumijeva sljedee: a) osmisliti opseg, dubinu, poredak i na ine pou avanja i nastavne komunikacije; b) utvrditi i pripremiti metodi ki scenarij, koji zahtijeva od u enika da odgovore na pitanja, obrane svoja stajaliata i reagiraju na kritiku; c) stvoriti ugodno i poticajno radno ozra je zajednice istra~iva a u kojem je svatko pozvan na pita, tvrdi, usporeuje, dokazuje, nadopunjava i opovrgava; d) zaokupiti pozornost u enika i odr~ati je neko vrijeme; e) utvrditi i primjerom pokazati da u razredu vlada samo neprisilna prisila boljeg razloga; f) pokazati da smo spremni ii tamo gdje nas argumenti vode; g) nastavnik ne smije dominirati u nastavnom procesu, ali ni biti nezainteresirani moderator. Njegova je uloga u tome da energi no postavi radnu, poticajnu intelektualnu scenu, osigura uvjete i poti e na u enje, te da strukturiranim dijalogom usmjerava diskusiju, da pitanjima i protuargumentima ustrajno vraa i usmjerava raspravu na relevantne aspekte teme i plodne tokove; h) nastavnik treba, shodno i zahtjevima profesionalne etike, pokazati poatovanje prema svim ozbiljno iznesenim prosudbama i stajaliatima u nastavnoj komunikaciji. Istodobno, meutim, treba pru~iti usmjeravajuu evaluaciju, koja e ili poticati u enika da je na dobrom putu ili poticati da uvidi i protuargumente, kontekstualna ograni enja, intuicijsku neuvjerljivost teze, empirijske uvide koji dovode u pitanje valjanost teze. i) Nastavnik treba pronai osjetljivu ravnote~u izmeu zahtjeva za u enikovim postupnim napredovanjem i potrebe poatovanja njegova psihi kog integriteta. j) uloga nastavnika nije u tome da bude nezainteresirani izvraitelj kurikula i izvedbenog programa, niti da njeguje terapeutski stil nastave. Njegova je primarna zadaa pripremiti, strukturirati i izvoditi nastavu tako, da pomo u u enju vodi do to ke u kojoj njegova pomo viae nije neophodna, tj, do to ke samostalnosti u enika. Visoki zahtjevi ato ih iziskuje nastavni ki poziv podrazumijevaju: a) cjelo~ivotno obrazovanje, te aktivno i redovito sudjelovanje u radu stru nih skupova i tijela b) razraeni i u inkovit sustav stru ne pomoi nastavnicima pripravnicima od strane iskusnih i stru nih nastavnika mentora i savjetnika; c) transparentan i poticajan sustav nastavnikova napredovanja u struci. 4. 5. ULOGA U ENIKA Odgovornost u enika u nastavnom procesu filozofije, koja se vremenski poklapa s njegovom punoljetnosti i formalnim ulaskom u svijet odraslih, o ituje se u: a) priznavanju i usvajanju povezanosti izmeu ustrajnog rada i osobnih postignua b) prihvaanju odgovornosti za u enje kao jedini na in inicijacije u javni i zajedni ki svijet c) stjecanju sposobnosti suradnje s drugima, odnosno razvoju socijalnih i graanskih kompetencija. 5. VREDNOVANJE OBRAZOVNIH POSTIGNUA Sredianje obrazovno postignue u nastavi filozofije je stjecanje sposobnosti refleksivnog mialjenja. To zna i, shodno implementaciji nastavnih zadataka , da u enici stje u sposobnosti: a) valjanog, argumentacijski utemeljenog i kriti kog prosuivanja b) razboritog i bri~ljivog odlu ivanja i djelovanja c) kreativnog na ina sagledavanja, postavljanja i razmatranja problema, te otvaranja novih perspektiva i pojmovnih okvira. U eni ka postignua u nastavi filozofije adekvatno reprezentiraju Bloomovu taksonomiju kognitivnih i afektivnih ciljeva. To zna i da na kognitivnom planu u enik napreduje tako ato s poznavanjem odreenih injenica, pojmova i relacija otvara perspektivu razumijevanja airih cjelina, postaje sposoban primijeniti nau eno u novim situacijama, kontekstima ili pojmovnim okvirima, analizirati slo~ene pojmovne sustave ili argumentacijske nizove, sintetizirati razli ite vrste ili razine spoznaje u koherentne cjeline, refleksivno prosuivati i vrednovati nau eno i time otvarati nove perspektive u enja. Stupnjevi kognitivnih, afektivnih i socijalnih postignua nisu mehani ki i vremenski, nego analiti ki odvojeni. Razli iti omjeri njihove zastupljenosti tokom nastavnog procesa pokazuju u enikov napredak. Tjedno vrednovanje u enikova napretka u svladavanju odreenoga gradiva, u stjecanju odreenoga znanja, te razvoju i stjecanu kognitivnih, afektivnih i socijalnih postignua, dio je nastavnikove profesionalne uloge. Takva nastavnikova vrednovanja, shodno standardima struke i profesionalne etike, imaju svoj neformalni i formalni dio. U neformalnom dijelu evaluacije, koja je eaa i raznovrsnija, nastavnik s neverbalnom i verbalnom komunikacijom poti e, odobrava, poziva na sudjelovanje, navodi i hvali, odnosno zahtijeva da zastanemo, svraa pozornost, postavlja potpitanja i protupitanja, usmjerava i ukazuje na ono ato moramo uzeti u obzir prije donoaenja kona nog suda. Formalni dio nastavnikove provjere i vrednovanja znanja u enika, uklju uje usmeno i pismeno provjeravanje znanja koje vrednuje poznavanje nastavnih sadr~aja, razumijevanje logi ke ustrojenosti veih cjelina i ste ene sposobnosti rasuivanja, argumentiranja i izra~avanja. Vanjsko vrednovanje u eni kih postignua, za one u enike koji se odlu e za filozofiju kao izborni predmet na Dr~avnoj maturi, provodi se prema Pravilniku o polaganju dr~avne mature. Rije  je o tome da se shodno Ispitnom katalogu za dr~avnu maturu i tome pripadajuim obrazovnim ishodima, provjerava u enikovo poznavanje i razumijevanje filozofijskih problema, pojmova, filozofijskih disciplina i povijesti filozofije. Provjera znanja i postignua na Dr~avnoj maturi provodi se u dva ispitna dijela. U prvom dijelu provjerava se poznavanje i razumijevanje filozofijskih pojmova, metoda, na ela, disciplina, teorija i autora. U drugom, esejskom dijelu ispita, na temelju zadanih filozofskih tekstova, provjerava se u enikova sposobnost poznavanja i razumijevanja, primjenjivanja, analiziranja, sintetiziranja, te prosuivanja filozofijskih problema, stavova i teorija. Esejski tip zadataka provjerava i u enikova postignua u valjanu zaklju ivanju, utemeljenom argumentiranju i retori ki uvjerljivom izra~avanju. 6. FILOZOFIJA I KURIKUL Nastava filozofije, shodno Kantovu dictumu sapere aude, ne pou ava nas samo o tome ato trebamo promialjati, nego nas u i i o tome kako misliti. Shodno tome nastava filozofije razvija: a) historijsku svijest ili razumijevanje konstitucije ljudskog u povijesnom svijetu zna enja; b) analiti ku svijest ili sposobnost logi ki valjanog i argumentacijski utemeljenog mialjenja; c) normativnu svijest ili preuzimanje odgovornosti za vlastito djelovanje i zajedni ki svijet. Posebnost i nezamjenjivost filozofske naobrazbe u kurikulu proizlazi otuda ato razvoj sposobnosti filozofskog na ina mialjenja omoguava u enicima: a) eksplikaciju zbiljnosti; b) hermeneuti ku samospoznaju i temelje za komunikaciju s drugima; c) emancipaciju ili stjecanje refleksivnog nadzora nad vlastitim iskustvima i vlastitim ~ivotom. S filozofskim postignuima u enik stje e sposobnosti da precizno oblikuje pitanja, slijedi argumente, usvaja, razumije i analizira slo~ene zna enjske sustave, usporeuje i sintetizira razli ite sudove, teorije i predmetna podru ja, primjenjuje na ela i spoznaje u drugim kontekstima i pojmovnim okvirima, kriti ki prosuuje i vrednuje, jasno izra~ava svoje stavove, te stje e socijalne i graanske odgovornosti za javni i zajedni ki svijet. Sve to ini samu bit obrazovanja i odgoja. Naposljetku, ali nikako ne i najmanje va~no, postignua filozofske naobrazbe, u svijetu posvemaanje funkcionalnosti i pragmatizma, nisu samo instrumentalno relevantna. Pored niza korisnih postignua, u enik u nastavi filozofije stje e duboko i samosvrhovito unutarnje iskustvo, koje ini klju nu dimenziju njegova dinami kog i slojevitog osobnog identiteta. Nastava filozofije pru~a u eniku prigodu da iskusi i razvije dvije temeljne manifestacije ljudskog: radikalno istra~i ~ivot i razvije kapacitete za daljnje u enje.      PAGE \* MERGEFORMAT 14 <>jzزڲvܳN`vx ̿o_oO?oO?hh5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhh35CJOJQJaJhhO#5CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhO#CJOJQJaJhdGCJOJQJaJhdG5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhOPpCJOJQJaJhCJOJQJaJ "&D|b¶ĶVX|~0|~&8Ĺܹ8¶~qaaUhACJOJQJaJhAhKT5CJOJQJaJhKT5CJOJQJaJhKThKT5CJOJQJaJhKTCJOJQJaJh^d9CJOJQJaJhKTh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhh^d95CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJh5CJOJQJaJ8FLDF|paUEUhh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhUCJOJQJaJh h$h h$5CJOJQJaJh h$CJOJQJaJh h$hA5CJOJQJaJh h$ht'5CJOJQJaJht'CJOJQJaJht'ht'5CJOJQJaJht'hq5CJOJQJaJh h$hq5CJOJQJaJhqCJOJQJaJv2,.NrJjFdhgdJ^v02Ŷ~qeUI=Ihm/DCJOJQJaJh*W*CJOJQJaJh*W*h*W*5CJOJQJaJheCJOJQJaJhe5CJOJQJaJhehe5CJOJQJaJhSCJOJQJaJhh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh5CJOJQJaJhKT5CJOJQJaJhht'5CJOJQJaJhhA5CJOJQJaJ2L(*,.d JǺ׮tdTH8H8THh~hN5CJOJQJaJhNCJOJQJaJhNhN5CJOJQJaJhNhn?5CJOJQJaJhn?5CJOJQJaJhO#5CJOJQJaJhn?h35CJOJQJaJhn?hn?5CJOJQJaJhn?CJOJQJaJhf5CJOJQJaJhfhf5CJOJQJaJhfCJOJQJaJhm/DCJOJQJaJhm/Dhm/D5CJOJQJaJ`bf&DNptǸsdXL@LhfCJOJQJaJh[CJOJQJaJhJ CJOJQJaJhODhODCJOJQJaJhOD5CJOJQJaJhODhOD5CJOJQJaJhIhI5CJOJQJaJhODCJOJQJaJhICJOJQJaJhhCJOJQJaJh5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhIh5CJOJQJaJhCJOJQJaJR`lnpЃwgw[Kw;[hfhI5CJOJQJaJhJ.hJ.5CJOJQJaJhJ.CJOJQJaJhJ.hz25CJOJQJaJhz2CJOJQJaJhJ.hf5CJOJQJaJhf5CJOJQJaJhfhOD5CJOJQJaJhfhJ 5CJOJQJaJhfhf5CJOJQJaJhfCJOJQJaJh~CJOJQJaJh[CJOJQJaJh CJOJQJaJFHJNfhjnlBDFJ68:ĸĸĠĐtttgh5CJOJQJaJh'h5CJOJQJaJhCJOJQJaJh'h[5CJOJQJaJh[CJOJQJaJhn?CJOJQJaJhwCJOJQJaJhJ.CJOJQJaJhJ.hJ.CJOJQJaJhfh5CJOJQJaJh'hJ.5CJOJQJaJ#F8fhXZ\^h&DF@dhgdJ:>$4Hbhx㿯xl\O@ha ha CJOJQJaJha 5CJOJQJaJha ha 5CJOJQJaJhwCJOJQJaJhuJCJOJQJaJhcCJOJQJaJhfxhfxCJOJQJaJhfxh'5CJOJQJaJhfxhfx5CJOJQJaJhfxCJOJQJaJhCJOJQJaJh"0CJOJQJaJh'CJOJQJaJh'hw5CJOJQJaJdfTVX\^|ܰܰzj]Qh\CJOJQJaJh\5CJOJQJaJh\hO<5CJOJQJaJhO<CJOJQJaJhZ' 5CJOJQJaJhZ' hZ' 5CJOJQJaJhL5CJOJQJaJhZ' CJOJQJaJhVh<#5CJOJQJaJhVh/5CJOJQJaJh<#CJOJQJaJh/CJOJQJaJha CJOJQJaJBfhn&*.@BF@DFh ̰̽wwjwj^Nh h 5CJOJQJaJh- CJOJQJaJhL5CJOJQJaJhLhL5CJOJQJaJhVhV5CJOJQJaJhV5CJOJQJaJhLCJOJQJaJhV5CJOJQJaJhVhVCJOJQJaJhVhV5CJOJQJaJhO<CJOJQJaJh\CJOJQJaJhVCJOJQJaJ@LP8:<lnZBz dgd[dhgdJ" DF*JL vzLNPֺ֮znbVh;E CJOJQJaJhueCJOJQJaJh*9CJOJQJaJhtFfCJOJQJaJh9fCJOJQJaJhipRh_n5CJOJQJaJh_nCJOJQJaJhLCJOJQJaJh- CJOJQJaJh h 5CJOJQJaJh CJOJQJaJh 5CJOJQJaJh h- 5CJOJQJaJPvn    B V 68<jln.0˿㛋|pdXdHdhipRhipR5CJOJQJaJhwCJOJQJaJhipRCJOJQJaJhACJOJQJaJhbhbCJOJQJaJhbhb5CJOJQJaJhbCJOJQJaJhCJOJQJaJhJCJOJQJaJh&CJOJQJaJhB^CJOJQJaJhyiLCJOJQJaJh;E CJOJQJaJhipRh;E 5CJOJQJaJ Z`@BHv.H$,V2BXZ㸨xlxl`l`hwCJOJQJaJh^CJOJQJaJh CJOJQJaJhF^wCJOJQJaJhCJOJQJaJhACJOJQJaJhAh~i5CJOJQJaJh~iCJOJQJaJhipRhipRCJOJQJaJhipRhipR5CJOJQJaJhipRCJOJQJaJhAhipR5CJOJQJaJ#ºh1$h/@mHnHuh[jh[UhzZjhzZUhh>5CJOJQJaJhh[9]5CJOJQJaJhn?hCJOJQJaJhipRh~iCJOJQJaJdhgdJ$a$ dgd[ 5 01h:p[. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J 1#Normal dCJ_HaJmHsHtH >A > Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa J`J Fu Bez proredaCJ_HaJmHsHtH :@: [0 Zaglavlje  p#HH [0Zaglavlje CharCJaJmHsHtH 8 "8 [0Podno~je  p#F1F [0 Podno~je CharCJaJmHsHtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] qF +++++.0 P4pd$'-2,;AIRXp`*kt< 82:P=?@ABCDFGHIJKMNOPQRTUP6 iF@>ELS $'.!T  # AA@0(  B S  ?^h  7@$   '('+.3...M0U0m1u144Q6_6b6s6?;H;m;v;;; ???,?@@AAAADD E-E/E8EFFHHOKYKQRYY~ZZZZ` `jjjjjjllppqqqqqqqqqqqqq23KOn{ +-rs45 `cw y 7 8   A B R T `bz"#\]FS68-;,/Yg h#j###t%v%h&j&'()(J,L,.!.//0000T1V144+4-4B5C555/606}66i9j999::L<M<<<==w=x===.>0>>>??AAAABBUCVCLDMDDDTEUEoFpF*G+GH HHHmIoIIISMTMMMNNmOnO_PaPzP|P(S)SCSDSSS$T%TTTTTUUVUUU W WXXVYWYZZZZI[J[[[\\2\4\\\#]$]]]]]^^^^__C_D___bbbbffjjjj7k8k_k`kkkll{l}lmm,m-mompmmmoo^p_pqqqqqqqqqqqq2K##$$ $ $'gNgkk7kqqqJb/@ \he:3Z' 8 ;E   M  a P[!<pf,L x{PE^9PKj:)#O# h$v%2?)*W*mj+J./`/ 0"0l1i7n9*9J_9^d9cj:/[< =[> _>T?n?j@AQAhUBICm/D6PF`FG)AGVnGiH/rHuHuJ)J:KL"LyiL0OpP=QV_QV@RipRZ)SUiU&4V'GVW;.X*YT[[9]B^2bb.fe9ftFfeRgu8h~ijrCj^k-n87n_ngwoOPpupkvpaqj:rZr@sxs4tGfx OD P&]'At'I]nJes=KL b3_QhwV< mNV (@zZ^- vz2Vgqq@ B$   !(.78p8q (@ $(,048<>FJXdvxUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial7.*{$ CalibriA$BCambria Math"1KfGKfG`:`:nr0dqq3HP  $PFu2!xx Raul Raunic Raul RaunicOh+'0$ px    Raul Raunic Normal.dotm Raul Raunic2Microsoft Office Word@F#@\> @\> `՜.+,0 hp  Hewlett-Packard Company:q  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fq> @Data 1Table*WordDocument 7FSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore0q> gq> ZUFMUEWHAMHQ==20q> gq> Item  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q