Pregled bibliografske jedinice broj: 944587
Podudaranje obvezatnih dopuna objektnog i priložnog tipa u hrvatskom i francuskom jeziku
Podudaranje obvezatnih dopuna objektnog i priložnog tipa u hrvatskom i francuskom jeziku // Prostor i vrijeme u jeziku: Jezik u prostoru i vremenu / Brdar, Mario et al. (ur.).
Zagreb : Osijek: HDPL i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 2010. str. 17-31 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 944587 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Podudaranje obvezatnih dopuna objektnog i priložnog tipa u hrvatskom i francuskom jeziku
(Direct or Indirect Object Complements and Adverbial Constructions: Correspondences in Croatian and in French)
Autori
Damić Bohač, Darja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Prostor i vrijeme u jeziku: Jezik u prostoru i vremenu
/ Brdar, Mario et al. - Zagreb : Osijek : HDPL i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 2010, 17-31
ISBN
978-953-314-017-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup HDPL-a Prostor i vrijeme u jeziku: Jezik u prostoru i vremenu
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 21.05.2009. - 23.05.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Prijelaznost, neprijelaznost, temeljne glagolske konstrukcije, jako i slabo upravljanje (rekcija)
(Transitivity, intransitivity, basic verb costructions, strong or week government)
Sažetak
Polazeći od načina na koji se kategoriji prijelaznosti / neprijelaznosti prilazi u francuskim gramatikama članak razmatra temeljne glagolske konstrukcije s obvezatnim dopunama u funkciji direktnog / indirektnog objekta i konstrukcije s obvezatnom priložnom oznakom, kao i njima odgovarajuće konstrukcije u hrvatskom jeziku, te uspoređuje dopunske i okolnosne sintagmeme koji su rezultat jakog i slabog upravljanja, a posebna se pažnja posvećuje upravo onim slučajevima u kojima dolazi do nepodudaranja obrazaca po kojima se dopune priključuju. Sukladno, zanimljivi su francuski glagoli koji ulaze u direktno prijelazne konstrukcije, dok su semantički podudarni glagoli u hrvatskom jeziku neprijelazni i zahtijevaju priložne oznake. Primjer takve asimetričnosti je prijelazna konstrukcija francuskoga glagola descendre s obvezatnim objektom (descendre un escalier ; descendre trois étages ; descendre une rivière, des rapides) kojoj u hrvatskom odgovara neprijelazni glagol s priložnom oznakom (sići, silaziti niz stepenice ; spustiti se tri kata ; spuštati se niz rijeku, niz brzace), ili također, francuski glagol habiter koji uz paralelnu neprijelaznu konstrukciju (habiter à Paris, dans la banlieue, habiter à la campagne) rabi i prijelaznu konstrukciju s direktnim objektom (habiter Paris, la banlieue ; habiter la campagne), te njemu podudarni neprijelazni glagoli u hrvatskom stanovati, živjeti, koji zahtijevaju obvezatnu priložnu oznaku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
