Pregled bibliografske jedinice broj: 941453
Pušenje, komponente metaboličkog sindroma i težina kliničke slike shizofrenije
Pušenje, komponente metaboličkog sindroma i težina kliničke slike shizofrenije // Medicina Fluminensis, 54 (2018), 2; 189-197 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 941453 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pušenje, komponente metaboličkog sindroma i težina
kliničke slike shizofrenije
(Smoking, components of metabolic syndrome and
clinical severity of schizophrenia)
Autori
Nadalin, Sergej ; Rebić, Jelena ; Ružić, Klementina ; Strčić, Lidija ; Šendula Jengić Vesna ; Buretić-Tomljanović, Alena
Izvornik
Medicina Fluminensis (1847-6864) 54
(2018), 2;
189-197
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
glukoza u plazmi ; indeks tjelesne mase ; lipidi u plazmi ; pušenje ; shizofrenija.
(body mass index ; glucose ; lipids ; schizophrenia ; smoking.)
Sažetak
Cilj: Ispitali smo utječu li, i u kojoj mjeri, koncentracije lipida i glukoze u plazmi te vrijednosti indeksa tjelesne mase (engl. body mass index – BMI), na težinu kliničke slike shizofrenije u hrvatskih bolesnika, ovisno o njihovom pušačkom statusu. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 263 kroničnih bolesnika (muškarci/žene: 139/124). Težina kliničke slike procijenjena je korištenjem ocjenske ljestvice PANSS-a (engl. Positive and Negative Syndrome Scale) u akutnoj fazi bolesti tijekom posljednje hospitalizacije. U pušače su klasificirani ispitanici koji puše najmanje jednu cigaretu dnevno u periodu duljem od godine dana, a u nepušače oni koji su popušili manje od 100 cigareta tijekom života. Rezultati: Koncentracije triglicerida, glukoze i vrijednosti BMI-a nisu pokazale povezanost s PANSS psihopatologijom, niti u bolesnika, niti u bolesnica, ovisno o pušačkom statusu (svi P > 0, 05), a na težinu kliničke slike u bolesnica, utjecale su isključivo koncentracije kolesterola. Bolesnice pušači s višim koncentracijama LDL kolesterola (engl. low density lipoprotein cholesterol) imale su značajno niže vrijednosti općih i ukupnih simptoma (P = 0, 023 i P = 0, 015), dok su u bolesnica nepušača s višim koncentracijama HDL kolesterola (engl. high density lipoprotein cholesterol), uočene značajno niže vrijednosti pozitivnih i ukupnih PANSS simptoma (P = 0, 041 i P = 0, 002). Koncentracija LDL kolesterola opisuje približno 20% varijabilnosti općih simptoma i 23% varijabilnosti ukupnih simptoma u bolesnica pušača, a vrijednosti HDL kolesterola pridonose s otprilike 39% težini pozitivnih simptoma te s 69% težini ukupnih simptoma u bolesnica nepušača. Zaključak: Na temelju naših rezultata možemo zaključiti da na težinu kliničke slike shizofrenije utječu isključivo koncentracije kolesterola u bolesnica. Nadalje, koncentracije kolesterola opisuju mali do umjereno veliki udio varijabilnosti PANSS psihopatologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka,
Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci
Profili:
Klementina Ružić
(autor)
Alena Buretić-Tomljanović
(autor)
Sergej Nadalin
(autor)
Vesna Šendula-Jengić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus