Pregled bibliografske jedinice broj: 940515
Oporaba otpadnih jestivih ulja u svrhu proizvodnje bioplina
Oporaba otpadnih jestivih ulja u svrhu proizvodnje bioplina // 11th international scientific/professional conference Agriculture in nature and environment protection / Jug, Danijel ; Brozović, Bojana (ur.).
Osijek: Glas Slavonije, 2018. str. 260-261 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 940515 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oporaba otpadnih jestivih ulja u svrhu proizvodnje
bioplina
(Recycling of waste cooking oils into biogas)
Autori
Đurđica Kovačić, Davor Kralik, Daria Jovičić, Robert Spajić, Dario Brdarić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
11th international scientific/professional conference Agriculture in nature and environment protection
/ Jug, Danijel ; Brozović, Bojana - Osijek : Glas Slavonije, 2018, 260-261
Skup
11. međunarodni znanstveno-stručni skup "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 28.05.2018. - 30.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
anaerobna fermentacija ; bioplin ; goveđa gnojovka ; otpadna jestiva ulja
(anaerobic co-digestion ; biogas ; cattle manure ; waste cooking oils)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je metodom anaerobne kodigestije triju vrsta otpadnih jestivih ulja (palminog, repičinog i suncokretovog) i goveđe gnojovke proizvesti bioplin te utvrditi prinose bioplina i metana nakon završenog procesa. Anaerobna kodigestija otpadnih jestivih ulja provedena je nakon postupka filtriranja kojim su uklonjene zaostale čestice hrane nakon prženja. Kodigestija je provedena u diskontinuiranim reaktorima volumena 1 L pri termofilnim uvjetima (T = 55 °C) i trajanju od 50 dana, a goveđa gnojovka korištena je kao inokulum. Radni volumen reaktora bio je 500 cm3, a omjer supstrat/inokulum 1/2 (na bazi organske tvari). Kontrolni uzorak činila je sama goveđa gnojovka. Svi eksperimentalni uzorci pripremljeni su u tri ponavljanja. Prije i nakon provedene kodigestije određene su fizikalno-kemijske karakteristike eksperimentalnih uzoraka: pH, udio suhe tvari, udio organske tvari, ukupni organski ugljik i ukupni dušik. Nakon provedene anaerobne kodigestije usporedbom prosječnih prinosa bioplina i metana svih uzoraka utvrđen je statistički značajno viši prosječni prinos bioplina u uzorku koji je sadržavao suncokretovo ulje (584, 95 cm3g- 1 OT), dok je statistički značajno viši prosječni prinos metana utvrđen u uzorcima koji su sadržavali suncokretovo i repičino ulje (405, 22 i 355, 32 cm3g-1 OT). U odnosu na anaerobnu digestiju kontrolnog uzorka ostvaren je 37, 6 % viši prosječni prinos bioplina, te 40, 4 i 32, 1 % viši prosječni prinos metana, uslijed čega možemo zaključiti da su otpadna jestiva ulja izvrstan supstrat koji je moguće koristiti za proizvodnju bioplina anaerobnom kodigestijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb,
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek