Pregled bibliografske jedinice broj: 940220
Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara s aspekta poljodjelske valorizacije
Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara s aspekta poljodjelske valorizacije // Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 25 (2017), 3; 211-234 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 940220 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara s aspekta poljodjelske valorizacije
(Geoecological assessment of the relief of the island of Hvar from the perspective ofagricultural valorisation)
Autori
Čirjak, Barbara Ruža ; Mamut, Marica
Izvornik
Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline (1330-0113) 25
(2017), 3;
211-234
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
otok Hvar ; geoekološko vrednovanje ; metoda relativnog vrednovanja reljefa ; poljodjelska valorizacija
(Hvar island ; geoecological assessment ; method of relative assessment of relief ; agricultural valorisation)
Sažetak
Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara u svrhu razvoja poljodjelstva provedeno je metodom relativnog vrednovanja reljefa uz prilagodbe prema posebnostima istraživanog prostora i korištenja. Vrednovanje je temeljeno na prethodnoj geomorfološkoj analizi i analizi fi zičke pogodnosti reljefa otoka (hipsometrija, vertikalna raščlanjenost, ekspozicija, stabilnost padina) te pogodnosti tla i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe poljodjelskih aktivnosti. Cilj provedenoga istraživanja bio je ustanoviti koji su dijelovi otoka Hvara pogodni ili potencijalno pogodni iz aspekta poljodjelstva. Dobiveni rezultati pokazali su da je samo 15% površine otoka Hvara pogodno za tržišno održivo poljodjelstvo. Agrarno najpovoljniji dio otoka Hvara je Hvarsko polje, zaravan Plame i pobrđe Rudine-Kabal. Glavni ograničavajući faktor agrarne valorizacije pojedinih dijelova otoka Hvara su: nadmorska visina, velika vertikalna raščlanjenost te veliki nagibi koji povećavaju mobilnost padina. Prisutnost ovih ograničenja u agrarnom korištenju prostora osobito je istaknuto na središnjem dijelu grebena otoka Hvara koji je ocijenjen kao najnepogodniji prostor za agrarnu valorizaciju. Postojanje pogodnog tla ili prometnica ne može nadomjestiti nepogodnost terena koja proizlazi iz fi zičkih karakteristika istog (nagibi, ekspozicija).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Geografija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Francis
- Geobase
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts