Pregled bibliografske jedinice broj: 940138
Sitni glodavci kao rezervoari virusa Puumala i Dobrava u Hrvatskoj
Sitni glodavci kao rezervoari virusa Puumala i Dobrava u Hrvatskoj // Zbornik sažetaka prvog hrvatskog kongresa o biosigurnosti i biozaštiti
Zagreb, Hrvatska, 2017. str. 35-36 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 940138 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sitni glodavci kao rezervoari virusa Puumala i Dobrava u Hrvatskoj
(Small rodents as reservoirs of Puumala and Dobrava viruses in Croatia)
Autori
Margaletić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka prvog hrvatskog kongresa o biosigurnosti i biozaštiti
/ - , 2017, 35-36
Skup
Prvi hrvatski kongres o biosigurnosti i biozaštiti s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2017. - 09.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Šumski ekosustavi, Zoonoze, Hantavirusi, Sitni glodavci
(forest ecosystems, zoonoses, hantavirus, small rodents)
Sažetak
U prezentaciji su prikazane dominantne vrste sitnih glodavaca u kojima je potvrđen nalaz dva hantavirusa, Puumale i Dobrave. Navedena dva virusa glavni su uzročnici hemoragijske vrućice kod ljudi u Republici Hrvatskoj i u susjednim državama. Uzročnici bolesti su RNK virusi. Virusna čestica je sferičnog oblika, veličine oko 100 nm te je pri pogledu elektronskim mikroskopom lako uočljiva dvoslojna vanjska membrana debljine oko 5 nm. Njihovi rezervoari su žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis Melch.) i šumska voluharica (Myodes glareolus Schr.). Virus luče slinom, urinom i fecesom, a daljnji se prijenos na ljude i životinje obavlja udisajem aerosola. Inkubacija virusa traje od 2 do 5 tjedana. Najčešće obolijevaju vojnici, šumski radnici, zemljoradnici te izletnici u prirodi u Europi i Aziji. Najviše zaraza se bilježi u lipnju i srpnju, iako one počinju već u travnju, na početku tople sezone, najčešće u listopadnim šumama. Prijenos uzročnika također se obavlja aktivnim putem (sekreti i ekskreti), pasivnim putem (ektoparaziti i endoparaziti) te konzumiranjem hrane i vode kontaminirane virusima. Širenje bolesti izazvane Puumala i Dobrava virusom ponekad se odvija brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike rasprostranjenosti i pokretljivosti, te činjenice da lako dolaze u kontakt s čovjekom, te divljim i domaćim životinjama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-4250 - Uloga biotičkih čimbenika na vitalnost poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u poplavnim šumama Hrvatske (FRAXINPRO) (Margaletić, Josip, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije,
Klinika za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević"
Profili:
Josip Margaletić
(autor)