Naslov
Uloga motivacijskih čimbenika u predviđanju akademskog nepoštenja srednjoškolaca
(The role of motivational factors in predicting high school students' academic dishonesty)

Autori
Putarek, Vanja ; Pavlin‐Bernardić, Nina ; Tunjić, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Dani psihologije u Zadru / Nikolić, Matilda ; Tokić, Andrea ; Ćubela Adorić, Vera ; Dodaj, Arta ; Gregov, Ljiljana ; Ivanov, Lozena ; Macuka, Ivana ; Nekić, Marina ; Tucak Junaković, Ivana ; Valerjev, Pavle ; Vidaković, Marina - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2018, 85-85

ISBN
978-953-331-196-8

Skup
21. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2018. - 26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akademsko nepoštenje ; samoefikasnost u samoregulaciji ; ciljevi postignuća ; uključenost ; biologija
(academic dishonesty ; self-efficacy in self-regulation ; achievement goals ; engagement ; biology)

Sažetak
Akademsko nepoštenje predstavlja učenička ponašanja koja nisu u skladu s etičkim standardima ili vrijednostima koji se smatraju prihvatljivima u određenoj kulturi. Istraživanja na hrvatskim srednjoškolcima i studentima pokazuju da je u hrvatskoj kulturi akademsko nepoštenje vrlo rašireno i prihvaćeno. Primjerice, više od 90% učenika i studenata navodi da je barem jednom prepisivalo od kolega za vrijeme ispita ili se služilo šalabahterom. Ovaj oblik akademskog nepoštenja neki autori nazivaju aktivnim varanjem i odnosi se na ponašanja kod kojih osoba na nedopuštene načine pokušava saznati informacije kako bi postigla bolji uspjeh. Još prihvaćeniji i rašireniji oblik akademskog nepoštenja je tzv. pasivno varanje, odnosno pomaganje drugima da postignu bolji uspjeh. Različiti individualni i kontekstualni čimbenici doprinose akademskom nepoštenju, poput osobina ličnosti, školskog uspjeha i nadzora nastavnika. U individualne čimbenike ubraja se i motivacija učenika, iako je njezin doprinos objašnjenju akademskog nepoštenja bio rijetko istraživan. Stoga je cilj ovog rada ispitati može li se na temelju samoefikasnosti u samoregulaciji, ciljeva postignuća i uključenosti predvidjeti razina akademskog nepoštenja na nastavi biologije kod srednjoškolaca. Pritom su odnosi među varijablama operacionalizirali u okviru Hijerarhijskog modela motivacije za postignućem. Pretpostavljeno je da samoefikasnost u samoregulaciji predviđa ciljeve postignuća, koji zatim predviđaju uključenost, a ona u konačnici predviđa akademsko nepoštenje. Nadalje, pretpostavljeno je da postoje izravne veze između samoefikasnosti u samoregulaciji te uključenosti i akademskog nepoštenja. Istraživanje je provedeno na 283 srednjoškolaca, uz korištenje baterije upitnika prilagođene za područje biologije: Skala samoefikasnosti u samoregulaciji, Skala ciljeva postignuća, Skala uključenosti te Skala varanja. Nakon konfirmatorne faktorske analize za dvije potonje skale, provedena je medijacijska analiza korištenjem analize traga. Budući da pasivno varanje nije bilo povezano s ostalim varijablama, u analizu je uvršteno samo aktivno varanje. Rezultati pokazuju da je samoefikasnost u samoregulaciji ključni prediktor aktivnog varanja. Istraživanje sugerira da je u nastavnom procesu važno poticati ciljeve ovladavanje putem uključivanja te emocionalnu i bihevioralnu uključenost kako bi spremnost učenika na aktivno varanje bila manja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA