Naslov
Istraživanja patološkog anatoma Eduarda Miloslavića na bojištima Drugoga balkanskog i Prvoga svjetskog rata
(Pathological Investigations of Eduard Miloslavić at Batelfields during the Balkan and the First world war)

Autori
Fatović-Ferenčić, Stella ; Kale, Slaven ; Hofgräff, Darija

Izvornik
Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku (1332-456X) 30 (2014); 45-62

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Eduard Miloslavić, ratna medicina, konstitucijska patologija, Drugi balkanski rat, Prvi svjetski rat
(Eduard Miloslavić, military medicine, constitutional pathology, Second Balkan war First world war.)

Sažetak
Eduard Miloslavić (Oakland/SAD, 1884. – St. Louis/SAD, 1952.) u historiografiji je poznat kao forenzičar, voditelj i osnivač Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu (1935.-1945.) te po svjedočanstvu masovnih zločina počinjenih nad Poljacima u Katynskoj šumi tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova patološko-anatomska karijera u Beču te sudjelovanje u Drugom balkanskom i Prvom svjetskom ratu do sada nisu obrađivani. Upravo je taj dio Miloslavićeva života bio presudan u oblikovanju specifične medicinske ideologije koju je usvojio, a čiji su zagovaratelji bili najveća imena onodobne patološke anatomije poput Rudolfa Virchowa, Ludwiga Aschoffa i Antona Weichselbauma. Njihova stajališta proizašla su iz teorijskog okvira konstitucijske i ratne patologije - struke kojoj se pripisivala mogućnost zaštite zdrave konstitucije cjelokupne zajednice. Prikazani segment Miloslavićevog bečkog razdoblja stoga je važan za razumijevanje međuutjecaja profesije i organizacije saniteta s jedne strane te Miloslavićevog strukovnog i društvenopolitičkog opredjeljenja, koji će doći do izražaja tijekom njegovog vještačenja u Katynu 1943. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA