Naslov
Stanje i značaj uzgoja lijeske u Republici Hrvatskoj
(Current situation and importance of hazel cutivation in the Republic of Croatia)

Autori
Vujević, Predrag ; Milinović, Bernardica ; Jelalčić, Trvtko ; Halapija Kazija, Dunja ; Čiček, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće / Dugalić, Krunoslav ; Stanisavljević, Aleksandar - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica (HVZ), 2018, 25-25

Skup
13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće

Mjesto i datum
Daruvar, Hrvatska, 01.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
lijeska ; proizvodnja ; uzgojni oblik ; sortiment
(hazelnut ; production ; training system ; cultivars)

Sažetak
Lijeska (Corylus spp.) je voćna vrsta s najvećim zabilježenim rastom s obzirom na količine deklariranog sadnog materijala iz domaće proizvodnje i uvoza. Uspoređujući podatke o podignutim nasadima lijeske iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) i količine proizvedenog i deklariranog sadnog materijala iz evidencije HCPHS, Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo dolazimo do podatka da je lijeska po zastupljenosti na četvrtom mjestu s evidentiranih 3660 ha nasada. Većina naše proizvodnje smještena je na području kontinentalne Hrvatske s naglaskom na obronke Papuka, Krndije i Bilogore. Međutim, u posljednjih nekoliko godina podignuti su značajniji nasadi lijeske u Osječko - baranjskoj županiji i u drugim područjima. Najzastupljeniji uzgojni oblik je modificirana grmolika vaza, ali se u novijim nasadima uočava uzgojni oblik stablo te gušći sklopovi sadnje koji bi trebali olakšati strojnu berbu. Prema podacima FAO-a u Hrvatskoj se godišnje proizvede od 1000 do 1500 tona lješnjaka u ljusci. Većina Hrvatske proizvodnje je smještena na području Orahovice i Daruvara. U našim nasadima su najzastupljenije sorte Istarski duguljasti i Rimski. Ostale sorte imaju slabu zastupljenost - oko 5%. Budući da se uglavnom radi o mladim nasadima za nekoliko godina možemo očekivati značajnije količine lješnjaka na tržištu te se zbog toga dio proizvodnje mora ciljano usmjeravati za potrebe konditorske industrije. Hrvatska konditorska industrija orijentirana je uglavnom na uvoz jezgre lješnjaka iz Turske i Italije. Rezultati istraživanja lijeske u našim agroekološkim uvjetima ukazuju da sorte lijeske uzgojene u našim nasadima imaju dobru i redovitu rodnost, međutim zbog zahtjeva konditorske industrije daljnja istraživanja treba usmjeriti na poboljšanje sortimenta uvođenjem novih sorti sitnijeg ploda i okrugle jezgre.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA