ࡱ> =bjbj4uuA,||`"""8Z"&Ch}@@@@@@@$D0G.@=eee@BO/O/O/eL}@O/e}@O/O/O/PE"jO/i@B0&CO/^G.^GO/O/&^Gu/>,O/$!D@@/L&Ceeee^G| :STRADANJA HRVATSKIH BRANITELJA VIROVITI KOG KRAJA (VIROVITICA, PITOMA A, SUHOPOLJE, `PI`I BUKOVICA, GRADINA I LUKA ) U DOMOVINSKOM RATU dr. sc. Slaven Ru~i Josip aki, pukovnik u miru Izvorni znanstveni rad Rad na temelju arhivskoga gradiva, dokumentacije Uprave za zato ene i nestale Ministarstva branitelja Republike Hrvatske te dostupnih publikacija, kao i dosad objavljene znanstveno-stru ne literature, nastoji u osnovnim crtama prikazati stradanja hrvatskih branitelja viroviti kog kraja (danaanje opine Virovitica, Suhopolja, `piai Bukovice, Gradine i Luka a, koje su 1991. godine bile u sastavu viroviti ke te opina Pitoma a, koja se 1991. godine nalazila u sastavu ureva ke opine) u Domovinskom ratu. Pri tome su, uz donoaenje dostupnih osobnih podataka za svakog poginulog branitelja (ime, prezime, ime oca, mjesto roenja, mjesto prebivanja, datum, mjesto i na in, odnosno okolnosti stradanja), ukratko opisane i operacije postrojbi sa aireg podru ja viroviti ke opine (poglavito 127. brigade ZNG-a/HV-a te 81. gardijske bojne HV-a) u promatranom razdoblju. Autori su, nadalje, napravili analizu stradanja lokalnih branitelja po godinama, na inu i uzrocima njihove pogibije. Tekst bi, u kona nici, budui da sli no istra~ivanje, utemeljeno na prvenstveno znanstvenim postulatima, dosad nije poduzimano, trebao predstavljati daljnji korak u istra~ivanju i prepoznavanju golemog doprinosa hrvatskih branitelja viroviti kog kraja u obrani i kona nom oslobaanju Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Klju ne rije i: Virovitica, Pitoma a, Suhopolje, `piai Bukovica, Gradina, Luka , branitelji, Domovinski rat. 1. UVOD Opina Virovitica, sukladno podatcima Dr~avnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (RH), 1991. godine imala je 46 661 stanovnika, od kojih 35 850 (76,84 %) Hrvata, 7271 (15,58 %) Srba, 1214 Jugoslavena, 99 eha, 79 Boanjaka, 268 Maara, 61 Slovenca, 18 Nijemaca, 12 Talijana itd. `to se ti e njihove vjerske pripadnosti, radilo se o 35 287 katolika, 6758 pravoslavaca, 133 muslimana te 4770 osoba koje su se odbile izjasniti po tom pitanju. Sama je opina, nadalje, brojila ukupno 71 naselje, od kojih je 50, uklju ujui i grad Viroviticu, imalo hrvatsku, a 21 srpsku veinu stanovnika. Odnosi izmeu veinskog hrvatskog i relativno brojnog srpskog stanovniatva ovoga kraja, slabljenjem dotad dominantnog utjecaja Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) na federalnoj razini te airenjem nacionalizma i aovinizma, koji su svoje uporiate imali u politici tadaanje Socijalisti ke Republike (SR) Srbije na elu s predsjednikom srbijanskog SK Slobodanom Miloaeviem, tijekom druge polovice 80-ih godina 20. stoljea zapo inju se dodatno polarizirati, ato je posebice uo ljivo nakon odluke Sabora SR Hrvatske da se 1990. godine dozvoli odr~avanje prvih hrvatskih viaestrana kih saborskih izbora od razdoblja Drugog svjetskog rata. Na samim je izborima, odr~anim u travnju, odnosno svibnju 1990., na hrvatskoj republi koj razini pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dr. Franje Tumana, koja se izvorno zalagala za  o~ivotvorenje povijesnog i prirodnog prava hrvatskoga naroda na nacionalnu samobitnost, suverenost i samoodreenje , tvrdei ujedno kako narod mo~e  & sam odlu iti hoe li ili mo~e li, i pod kakvim uvjetima ostati u okviru jugoslavenske zajednice&  , a kojoj su, ve u prvom krugu izbora, natpolovi no povjerenje iskazali i graani tadaanje viroviti ke opine. Mjesni su Srbi, s druge strane, isprva poduprli Savez komunista Hrvatske  Stranku demokratskih promjena (SKH  SDP) Ivice Ra ana, budui da u promatranoj regiji do tog razdoblja nisu bili oformljeni ogranci srpskih nacionalnih stranaka, poglavito Srpske demokratske stranke (SDS) Jovana Raakovia, koja je, pak, 1990. polu ila solidan izborni rezultat u pojedinim sjevernodalmatinskim i li kim opinama naseljenim veinskim srpskim stanovniatvom, poput Knina, Gra aca i Donjeg Lapca. Poruke o ugro~enosti hrvatskih Srba te njihovom nu~nom ostanku u Jugoslaviji, odnosno pripajanju srbijanskoj matici u slu aju proglaaenja hrvatske neovisnosti, koje su se nakon provedenih izbora sve eae ule iz Beograda, sve su sna~nije, meutim, utjecale i na postupanje i promialjanje lokalnog srpskog stanovniatva viroviti ke, kao i susjednih opina. Sredianju je ulogu u organiziranju i provedbi tamoanje srpske pobune, tako, po evai od ljeta 1990. preuzeo Regionalni odbor SDS-a za zapadnu Slavoniju na elu s Veljkom D~akulom, na iju je inicijativu 28. srpnja iste godine u selu Novo Obilievo osnovan mjesni odbor SDS-a za opinu Virovitica, da bi, ve 26. kolovoza, u veinskim srpskim naseljima spomenute opine bio odr~an i nelegalan referendum o srpskoj autonomiji, kojega je, o ekivano, podupro najvei broj domicilnih Srba. Hrvatsko politi ko elniatvo viroviti kog kraja s druge je strane, posebice nakon izbijanja otvorene srpske pobune u sjevernoj Dalmaciji i Lici 17. kolovoza 1990. godine (tzv. balvan-revolucija), imajui u vidu da se, sukladno nacionalisti kom velikosrpskom konceptu Virovitica spominjala kao jedno od mjesta na zamialjenoj zapadnoj granici budue velike Srbije (Virovitica  Karlovac  Karlobag), poduzelo nu~ne korake u stabilizaciji stanja u opini, uklju ivai i naoru~avanje mjesnog hrvatskog stanovniatva te formiranje prvih lokalnih dragovolja kih odreda. Tako je, u kolovozu 1990., zapo elo formiranje viroviti kog dragovolja kog bataljuna na elu s urom De akom, koji je u po etku brojio 450 pripadnika djelomice naoru~anih osnovnim strelja kim naoru~anjem koje je nabavljano i vojnim obveznicima dijeljeno putem mjesnih ogranaka HDZ-a, dok je, istodobno, u sklopu projekta  Prvi hrvatski redarstvenik u lokalne policijske postrojbe primljen vei broj novih policajaca hrvatske nacionalnosti. Tijekom druge polovice 1990. godine u sklopu viroviti ke policijske postaje, koja je ustrojbeno pripadala u nadle~nost Policijske uprave Bjelovar, osnovani su, atoviae, zasebni policijski vodovi u Milanovcu, Suhopolju, Gradini, `piai Bukovici i Terezinom Polju, ime je, zbog sve slo~enijih meunacionalnih odnosa u opini, u injen dodatni napor za smirivanje lokalnih prilika. Srpska pobuna u Hrvatskoj s druge je strane uzimala sve viae maha te je 21. prosinca 1990. u Kninu, nakon ato je najvei broj veinskih srpskih sjevernodalmatinskih, li kih, kordunskih i banovinskih opina prihvatio njezin Statut, proglaaen osnutak Srpske autonomne oblasti Krajine (SAO Krajine), kao oblika teritorijalne autonomije u sklopu RH. Predsjedniatvo Socijalisti ke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) nedugo je potom, 9. sije nja 1991., donijelo naredbu kojom se tra~ilo promptno rasformiranje svih oru~anih formacija u zemlji, koje ne djeluju u sastavu Jugoslavenske narodne armije (JNA) i saveznih, odnosno republi kih organa unutarnjih poslova, na ato su viroviti ki dragovoljci nou s 21. na 22. sije nja 1991. proveli opkoljavanje lokalne vojarne JNA, nakon ega je na gradskom sajmiatu u Virovitici izvraena i njihova smotra, ato je naialo na golemi odjek u tadaanjoj hrvatskoj i jugoslavenskoj javnosti. Pripadnici su specijalnih postrojbi JNA, kao odgovor na to, ubrzo uhitili najzna ajnije viroviti ke politi ke i vojne rukovodioce (Vinko Belobrk, uro De ak, Antun Habijanac, Franjo Kova , Josip Kova , Vlado `abari), kojima je, uz masovne prosvjede hrvatskih graana protiv samovolje JNA, do svibnja 1991. javno sueno na Vojnom sudu u Zagrebu. Sigurnosna situacija u zapadnoj Slavoniji u meuvremenu se znatno pogoraala, posebice nakon ato su se pripadnici Ministarstva unutraanjih poslova (MUP) RH, meu kojima je bilo i policajaca iz viroviti ke opine, sukobili sa srpskim pobunjenicima u Pakracu, 2. o~ujka 1991. godine. Na stranu odmetnika sve se jasnije svrstavala i JNA, ije su znatne snage, u sklopu njezina 32. vara~dinskog korpusa, bile razmjeatene i u brojnim vojnim objektima na airem viroviti kom podru ju. Vojska je, atoviae, otvoreno naoru~avala i pobunjene Srbe u zapadnoslavonskoj regiji, pa je, primjerice, uz njezinu logisti ku potporu u lipnju 1991. ustrojen odred Teritorijalne obrane (TO) Grubiano Polje (tzv.  Bilogorski odred ) s oko 800 pripadnika i zapovjednim mjestom u selu Velika Peratovica, na elu s Radom akmakom. Na grani nom podru ju viroviti ke opine djelovali su, nadalje, i srpski pobunjenici iz sastava TO Daruvar, kao i odredi TO Podravska Slatina, koji su brojili preko dvije tisue pripadnika. Hrvatsko je politi ko vodstvo, pak, svjesno slo~enosti stanja u zemlji i izvjesne ratne opasnosti, tijekom travnja 1991. osnovalo Zbor narodne garde (ZNG), kao prete u budue Hrvatske vojske (HV), nakon ega dolazi do ubrzanog ustrojavanja pojedinih vojnih formacija na cjelokupnom podru ju RH, iz ega, dakako, nije bila izuzeta ni viroviti ka opina. Tako je, krajem lipnja 1991., ondje oformljen 50. samostalni bataljun ZNG-a ( iju su osnovu inili borci iz prethodno spomenutog dragovolja kog bataljuna), uz kojega su, po evai od srpnja iste godine, djelovale i lokalne jedinice Narodne zaatite. Predsjednik Tuman, nadalje, 29. srpnja iste godine osniva Krizni atab zapadnoslavonske regije za podru je opina Pakrac, Daruvar, Slatina, Virovitica i Grubiano Polje, da bi, u kolovozu, bilo ustrojeno i Zapovjedniatvo zapadnoslavonske regije sa sjediatem u Pakracu, kojemu je na elu bio pukovnik Miroslav Jerze i. Potonje se pokazalo nadasve nu~nim, budui da su srpski pobunjenici na tom podru ju ve 12. kolovoza 1991. osnovali zasebnu autonomnu oblast, SAO Zapadnu Slavoniju, intenziviravai napade na lokalna hrvatska naselja te policajce, gardiste i civile. JNA je, istodobno, u tijesnoj suradnji s odmetnicima zapo ela operativno uvoenje vlastitih jedinica u zapadnu Slavoniju (u rujnu je 1991., primjerice, na ovo podru je, preaavai Savu kod Stare Gradiake, ualo viae od osam tisua pripadnika 5. banjalu kog korpusa JNA), nastojei u kona nici izbiti na dr~avnu granicu RH i Republike Maarske te time presjei Podravsku magistralu i odvojiti isto ni dio zemlje od njegove matice, ato je uskoro rezultiralo izbijanjem tamoanjih otvorenih ratnih sukoba. 2. VIROVITI KE POSTROJBE U DOMOVINSKOM RATU (OD OSVAJANJA VOJNIH OBJEKATA JNA NA PODRU JU VIROVITI KE OPINE U RUJNU 1991. DO OKON ANJA OPERACIJE  MAESTRAL U RUJNU 1995. GODINE) Predsjednik je Tuman 12. rujna 1991., svjestan potpunog svrstavanja federalne vojske na stranu pobunjenika, naredio blokadu njezinih vojarni i objekata na tlu RH. Viroviti ki su branitelji, sukladno tomu, isprva blokirali, a zatim (16. i 17. rujna 1991.) i zauzeli karaule JNA u Terezinom Polju i Novom Gradcu, kao i vojno skladiate `iatat i vojarnu te dom JNA u samoj Virovitici, zarobivai pritom znatne koli ine naoru~anja i streljiva. Spomenuti je ratni plijen, nadalje, omoguio da ve po etkom listopada 1991. bude formirana 127. viroviti ka brigada HV-a, na elu s urom De akom, koja e u narednom razdoblju odigrati zna ajnu ulogu u oslobaanju privremeno okupiranog zapadnoslavonskog podru ja. Navedena je jedinica, naime, uz viroviti ki 19. mjeaoviti protuoklopni artiljerijski divizijun (MPOAD) HV-a te pripadnike MUP-a RH iz sastava policijske postaje u Virovitici (kao i vojne i policijske postrojbe iz susjednih opina Bjelovar, Daruvar, Grubiano Polje i Koprivnica), od 31. listopada do 4. studenog 1991. sudjelovala u oslobodila koj operaciji hrvatskih snaga  Otkos-10 , u potpunosti razbivai odrede pobunjenih Srba na Bilogori (pritom je deblokirana zna ajna prometnica Virovitica  Grubiano Polje), da bi, ubrzo nakon toga, bila anga~irana na provedbi operacije  Papuk-91. , kojom je do stupanja na snagu tzv. Sarajevskog primirja 3. sije nja 1992. godine, uz ogor ene borbe i velike gubitke u ljudstvu i tehnici, osloboen znatan dio zapadne Slavonije koji se dotad nalazio pod nadzorom srpskih pobunjenika (radilo se o cjelokupnom prostoru sjeverno od komunikacije Pakrac  Po~ega). Nakon ato su na ratom zahvaenom podru ju RH, u skladu s prihvaenim mirovnim planom Cyrusa Vancea, stale pristizati Zaatitne snage Ujedinjenih naroda, 127. brigada HV-a djelomi no je demobilizirana te je, budui da se u meuvremenu razbuktao ratni sukob u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH), iz njezina sastava formirana namjenska postrojba ja ine bojne (oja ana elementima brigade za samostalno djelovanje) pod nazivom Takti ka grupa (TG) 127, koja je upuena u pomo hrvatsko-boanja kim postrojbama i stanovniatvu bosanske Posavine, gdje je i ostala sve do jeseni 1992. godine i srpske okupacije veine toga podru ja. Viroviti ki su branitelji, dakako, ratne 1991. u obrani Domovine sudjelovali i u sastavu drugih postrojbi ZNG-a, odnosno HV-a i MUP-a RH, poput, primjerice, 1. i 2. gardijske brigade HV-a, 105. bjelovarske i 136. slatinske brigade HV-a, kao i specijalne jedinice MUP-a RH  Omege iz Bjelovara, pri emu ih je dio smrtno stradao, dok je vei broj ranjen. U Virovitici je, atoviae, sredinom velja e 1994. godine, nakon definitivne demobilizacije 127. brigade, formirana profesionalna postrojba HV-a  81. gardijska bojna  Kumovi , na elu sa zapovjednikom Renatom Romiem, koja je u narednom razdoblju sudjelovala u veini klju nih bitaka zavrane faze Domovinskog rata, a iji su sastav, najveim dijelom, inili vojnici s podru ja danaanje Viroviti ko-podravske ~upanije, dok je asni ki kadar, uglavnom, potjecao iz bivaeg 50. samostalnog bataljuna ZNG-a te 127., 105., 136. i 132. naai ke brigade HV-a. U lipnju iste godine, u Virovitici je ustrojen i 1. protuoklopno-topni ko raketni divizijun (POTRD) HV-a, koji je tijekom provoenja Vojno-redarstvene operacije (VRO)  Oluja u kolovozu 1995. godine bio anga~iran na istoku RH djelujui u sklopu tamoanje operacije  Feniks sa svrhom odvraanja 11. slavonsko-baranjskog korpusa Srpske vojske Krajine (SVK) od eventualnog pokuaaja proboja na osje koj bojianici. Pripadnici 81. gardijske bojne su, pak, anga~manom u VRO  Bljesak u svibnju 1995. znatno doprinijeli kona nom oslobaanju dotad okupiranog zapadnoslavonskog podru ja (2. svibnja su, zajedno s pripadnicima 3. gardijske brigade HV-a, prvi uali u okupirane Oku ane), da bi potom, na temelju tzv. Splitske deklaracije sklopljene izmeu hrvatskog predsjednika Tumana i predsjednika Predsjedniatva BiH Alije Izetbegovia o zajedni kom vojnom nastupanju dviju dr~ava, bili upueni na livanjsku bojianicu u BiH, gdje su sudjelovali u zdru~enoj operaciji HV-a i Hrvatskog vijea obrane (HVO)  Ljeto 95. , tijekom ije su uspjeane provedbe zauzeta srpska uporiata Bosansko Grahovo i Glamo , ime su stvoreni strateaki preduvjeti za otpo injanje opeg napada na snage samoproglaaene Republike Srpske Krajine (RSK) u sjevernoj Dalmaciji i ju~noj Lici.  Kumovi su, nadalje, aktivno sudjelovali i u borbama koje su neposredno prethodile pokretanju VRO  Oluja u kolovozu 1995. godine, zaustavivai sna~an protuudar jedinica pobunjenih bosanskohercegova kih Srba na grahovskoj bojianici, ime su omoguili hrvatskim postrojbama iz sastava Zbornog podru ja Split, poglavito 4. i 7. gardijskoj brigadi HV-a, da ve drugog dana spomenute operacije, 5. kolovoza 1995., uu u  krajinsko srediate Knin i time odlu no doprinesu kona nom slamanju srpske pobune u Hrvatskoj. Branitelji iz sastava 81. gardijske bojne u kona nici su dali doprinos i uspjeanom svraetku zdru~ene operacije HV-a, HVO-a i Armije BiH  Maestral u jugozapadnoj BiH tijekom rujna 1995. godine, dok je dio boraca s promatranog podru ja, u sklopu 2. gardijske brigade HV-a, sudjelovao i u operaciji  Una , 18., odnosno 19. rujna iste godine. Viroviti ke su postrojbe, sudjelujui u prethodno navedenim operacijama, pretrpjele i znatne gubitke u ~ivoj sili, ije stradanje do danaanjeg dana, meutim, nije bilo adekvatno obraeno u hrvatskoj historiografiji. 3. IZRAVNI DEMOGRAFSKI GUBITCI HRVATSKIH BRANITELJA VIROVITI KOG KRAJA ZA TRAJANJA DOMOVINSKOG RATA 3.1. Stradali pripadnici ZNG-a, HV-a, MUP-a RH i Narodne zaatite koji su u trenutku pogibije imali prijavljeno prebivaliate na tlu opine Virovitica Gubitke hrvatskih branitelja s podru ja danaanjih opina: Virovitica, Pitoma a, Suhopolje, `piai Bukovica, Gradina i Luka  od 1991. do 1995. godine mogue je sagledati s nekoliko zasebnih razina. Tako, prije svega, valja zabilje~iti poginule, nestale i umrle pripadnike hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi koji su u trenutku stradanja imali prijavljeno prebivaliate na podru ju bivae opine Virovitica (kojoj su 1991. pripadale i danaanje opine Suhopolje, `piai Bukovica, Gradina i Luka ), odnosno opine urevac (u ijem se sastavu 1991. nalazila danaanja opina Pitoma a), zatim stradale branitelje ije je posljednje prebivaliate u trenutku smrti, iako su roeni na prostoru viroviti ke, odnosno ureva ke opine, bilo izvan promatranog podru ja te, na koncu, vojnike i policajce koji su, unato  injenici ato nisu roeni niti su prebivali na podru ju prijeratne opine Virovitica, odnosno urevac, poginuli, nestali ili umrli kao pripadnici lokalnih postrojbi ZNG-a, HV-a, odnosno MUP-a RH. Glede mjesta prebivanja mogue je ustvrditi kako je za trajanja Domovinskog rata ~ivote izgubilo 120 hrvatskih branitelja koji su u trenutku pogibije, odnosno smrti, ~ivjeli na prostoru tadaanje viroviti ke opine (uklju no sa stradalima koji su prebivali na teritoriju danaanje opine Pitoma a, koja se 1991. nalazila u sastavu ureva ke opine). Tako je, sukladno podatcima Uprave za zato ene i nestale Ministarstva branitelja RH, od 1991. do 1995. godine stradalo dvoje branitelja iz mjesta Ba evac, dvoje iz naselja Budakovac, troje iz Buaetine, etvero iz Cabune, etvero iz Gradine, dvoje iz Korije, jedan iz Levinovca, dvoje iz Lozana, troje iz Luka a, jedan iz Male Trapinske, jedan iz Milanovca, dvoje iz Pivnice Slavonske, jedan iz Podgorja, jedan iz Rezova kih Kr evina, sedmero iz Suhopolja, jedanaestero iz `piai Bukovice, jedan iz Turanovca, 53 iz Virovitice, dvoje iz Vukosavljevice, jedan iz Zrinja Luka kog, 15 iz Pitoma e te jedan branitelj iz Velike reanjevice. `to se ti e godina njihova stradanja, najviae ih je poginulo, odnosno umrlo, tijekom ratnih operacija voenih u drugoj polovici 1991.  ukupno 51, dok je 1992. godine ~ivote izgubilo 31, 1993. aest, 1994. sedam te, kona no, 1995. godine 25 hrvatskih branitelja viroviti kog kraja. Glede spola stradalih radilo se o 119 muakaraca i jednoj ~enskoj osobi (Svjetlana apo, ki Stjepana, roena 1971. godine u Virovitici, koja je poginula nesretnim slu ajem u prometnoj nezgodi u Virovitici 23. studenog 1991., kao pripadnica 127. brigade HV-a). Najviae je stradalih, nadalje, u trenutku pogibije djelovalo u sastavu 127. viroviti ke brigade HV-a  njih 57, dok ih je 21 poginulo kao pripadnici 81. gardijske bojne HV-a tijekom sukoba voenih 1995. godine. U ratnim je operacijama, takoer, stradalo i jedanaestero pripadnika MUP-a RH koji su imali posljednje prijavljeno prebivaliate na tlu viroviti ke opine, kao i jedan pripadnik viroviti kog 50. samostalnog bataljuna ZNG-a te jedan vojnik iz sastava POTRD-a Virovitica. Sedmero je branitelja, pak, ~ivote izgubilo djelujui u sklopu 2. gardijske brigade HV-a, jedan u sastavu 106. osje ke brigade HV-a, jedan u sklopu 76. samostalnog bataljuna Pakrac, po dvoje iz 1., odnosno 5. gardijske brigade HV-a, ak desetero iz sastava 105. bjelovarske brigade HV-a, jedan iz vukovarske 204. brigade HV-a, jedan iz sastava pakra ke Narodne zaatite, kao i etvero branitelja iju pripadnost pojedinim postrojbama nije bilo mogue utvrditi. `to se ti e okolnosti, odnosno na ina njihova stradanja, najviae je branitelja, njih 87, poginulo u akciji, to jest u izravnoj borbi protiv srpskih pobunjenika i jedinica JNA, dok ih je jedanaestero naknadno preminulo od posljedica ranjavanja na bojiatu. etvero je stradalih, pak, izvrailo suicid, aestero je ~ivote izgubilo u prometnim nezgodama, dvoje je nestalo, jedan je ubijen u zato eniatvu, jedan je poginuo nesretnim slu ajem, jedan je umro od posljedica bolesti, dok su za sedmero okolnosti pogibije i dalje nepoznate. Veina je poginulih vojnika i policajaca, s druge strane, nastradala na podru ju zapadnoslavonskih opina zahvaenih srpskom pobunom (poglavito opina Grubiano Polje, Daruvar, Pakrac, Podravska Slatina, Novska i Nova Gradiaka), dok ih je troje ~ivote izgubilo djelujui u sklopu TG 127 u bosanskoj Posavini, a ak etrnaestero u zavranim vojnim operacijama Domovinskog rata voenim na tlu jugozapadne BiH. etvero je branitelja ovoga kraja, pak, poginulo prilikom neuspjeane provedbe operacije  Una u rujnu 1995. godine u Dvoru na Uni i Hrvatskoj Dubici, dok je dvoje stradalo na osje koj bojianici. Glede dobi stradalih, radilo se o jednom vojniku mlaem od 18 godina, 63 vojnika i policajca koji su u trenutku smrti bili stari izmeu 18 i 30 godina, 45 poginulih i umrlih branitelja starih izmeu 30 i 40 godina, devetero starih izmeu 40 i 50 godina te dvoje koji su u trenutku pogibije bili stariji od 50 godina. Prva je ~rtva viroviti kog kraja, nadalje, bio pripadnik MUP-a RH Zlatko Vukai, sin Marka, r. 14. travnja 1969. u Podgorju, SO Virovitica, koji je poginuo 20. svibnja 1991. godine u Maloj Pisanici. Viroviti ki su policajci, ina e, najvee gubitke za trajanja Domovinskog rata pretrpjeli 10. prosinca 1991. u Pakracu, kada su, u zasjedi srpskih pobunjenika, od vatre iz strelja kog naoru~anja smrtno stradali Damir Babuk, sin Josipa, r. 1969. u Cabuni, Slavko Jagarinac, sin Milana, r. 1971. u Gradini, Damir Salopek, sin Janka, r. 1970. u Virovitici i Darko Strugar, sin ure, r. 1965. u Gradini. Mnogo je branitelja iz sastava 127. viroviti ke brigade HV-a, pak, poginulo za trajanja oslobodila ke operacije  Papuk-91. u prosincu 1991., u ogor enim pjeaa kim borbama sa srpskim agresorom na zapadnoslavonskom bojiatu. Tom su prigodom hrvatski vojnici ovoga kraja do~ivjeli i svoje najvee stradanje, kada je 29. prosinca 1991. godine, zbog neuspjeanog pokuaaja oslobaanja sela Brusnik (smjeatenog u relativnoj blizini Pakraca), zarobljeno i likvidirano dvanaestero branitelja, pripadnika 127. brigade, na elu s Vinkom Belobrkom, sinom Vinka, r. 1948. u Ruaanima, ina e lanom prethodno spomenute  Viroviti ke skupine . Uz njega su stradali i }eljko Gori anac, sin Ivana, r. 1958. u Suhopolju, }eljko Maligec, sin Franje, r. 1953. u Novom Antunovcu, Tihomir Miheli, sin Mirka, r. 1956. u Virovitici, Nenad Oblu ar, sin ede, r. 1959. u Virovitici, Miroslav Petrovi, sin Dragutina, r. 1960. u `piai Bukovici, Denis Resner, sin Stjepana, r. 1967. u Rijeci, }eljko Somlja an, sin Slavka, r. 1956. u `piai Bukovici, Milan `krilac, sin Ivana, r. 1953. u Rezova kim Kr evinama, Slavko Vrban i, sin Bolte, r. 1957. u Kapeli Dvor, Miroslav Zec, sin Stjepana, r. 1962. u Virovitici te Ivan }eravica, sin Mile, r. 1961. u Virovitici. U borbama su u bosanskoj Posavini, nadalje, ~ivote izgubili Dubravko Tkal ec, sin Josipa, r. 1967. u Virovitici, Ivan Hodak, sin Mihovila, r. 1965. u Levinovcu i Mato Ban i, sin Zvonka, r. 1955. u mjestu Lanka Leaevo, svi pripadnici TG 127. Viroviti ki su branitelji, takoer, podnijeli goleme ~rtve u vojnim operacijama voenim 1995. godine, pa su, primjerice, za trajanja VRO  Bljesak u zapadnoj Slavoniji poginuli Slavko Biondi, sin Martina, r. 1955. u Virovitici, Nebojaa Buha, sin Pavla, r. 1960. u Gradini, Jozo Livaja, sin Vida, r. 1954., Nenad So ec, r. 1963. i Marijan `tukar, sin Josipa, r. 1963. u Sedlarici, svi pripadnici 81. gardijske bojne HV-a. U operaciji  Ljeto 95. stradalo je, s druge strane, joa troje vojnika spomenute postrojbe, i to: Ivan Grbac, sin Mile, r. 1954. u Maloj Trapinskoj, Jozo Perak, sin Jure, r. 1955., iz Virovitice i Josip Klasi, sin Miaka, r. 1954. u `piai Bukovici, dok ih je vei broj te~e ili lakae ranjen. U ~estokim borbama s jedinicama Vojske Republike Srpske (VRS) na grahovskoj bojianici 3. kolovoza 1995., koje su prethodile VRO  Oluja , ~ivote su, nadalje, izgubili gardisti iz sastava 81. gardijske bojne: Stjepan Gajaek, sin Stjepana, r. 1967. iz `piai Bukovice, Goran Juren, sin Vinka, r. 1959. u Virovitici, uro Vrbaslija, sin Josipa, r. 1963. u `piai Bukovici, Ivan Kurjan i, sin Ivana, r. 1971. u Virovitici i Damir }upani, sin Stjepana, r. 1972. u Virovitici. Velike gubitke  Kumovi su, naposljetku, pretrpjeli i u operaciji  Maestral u BiH u kojoj je 15. rujna 1995., prilikom zavranih borbi za oslobaanje Jajca, ak aestero smrtno stradalo i to: Siniaa Amid~i, sin Vladimira, r. 1969. u Virovitici, Ivan Grizelj, sin Filipa, r. 1970. u Virovitici, Tomislav Horvat, sin ure, r. 1963. u Virovitici, Ivica Srea, sin Franje, r. 1972. u Virovitici, Silvio Hranilovi, sin Stjepana, r. 1971. u Virovitici i }eljko Tialjarec, sin Stjepana, r. 1962. u Pitoma i. Posljednji poginuli branitelji u Domovinskom ratu koji su, sukladno podatcima Uprave za zato ene i nestale Ministarstva branitelja RH, u trenutku pogibije imali prebivaliate na tlu viroviti ke opine, bili su: Miroslav Briaevac, sin Zvonka, r. 1972. u Virovitici, Darko Olja i, sin Ante, r. 1973. iz Suhopolja te Zoran `poljar, sin Tugomira, r. 1970. u Virovitici, koji su, kao pripadnici 2. gardijske brigade HV-a, smrtno stradali 18. rujna 1995. godine u Dvoru na Uni, odnosno Hrvatskoj Dubici za trajanja operacije  Una . 3.2. Poginuli i umrli hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su roeni na podru ju bivae opine Virovitica, odnosno opine urevac (Pitoma a), a u trenutku smrti imali su prijavljeno prebivaliate izvan tih opina U postojeoj se slu~benoj dokumentaciji, uz spomenutih 120 hrvatskih vojnika i policajaca koji su u trenutku pogibije obitavali na podru ju bivae viroviti ke, odnosno ureva ke opine, navodi i 27 poginulih i umrlih branitelja ije se posljednje mjesto prebivanja, unato  injenici da su roeni u navedenim dvjema opinama, u trenutku njihove smrti nalazilo izvan njih. Od toga je broja, primjerice, osamnaestero pripadnika ZNG-a, HV-a i MUP-a RH koji su stradali u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine bilo roeno u Virovitici, jedan u Sovjaku, jedan u Cabuni, jedan u Suhopolju, jedan u Pitoma i, troje u Levinovcu, jedan u Vukosavljevici te jedan u Gradini. `to se ti e njihova spola, radilo se o 26 muakih te jednoj ~enskoj osobi (Gordana Loborec, ki Vjekoslava, r. 1972. u Virovitici, s prebivaliatem u Slatini, koja je, kao pripadnica 136. slatinske brigade HV-a, 27. studenog 1991. stradala nesretnim slu ajem u Orahovici). Glede godine njihove pogibije osamnaestero ih je ~ivote izgubilo 1991., petero 1992., troje 1993. te jedan 1995. godine. Od spomenutih branitelja, jedan je stradao kao pripadnik 127. viroviti ke brigade HV-a, etvero kao aktivni djelatnici MUP-a RH, dvoje kao vojnici 105. bjelovarske brigade HV-a, ak petero kao pripadnici 136. slatinske brigade HV-a, jedan kao gardist 1. gardijske brigade HV-a, jedan kao borac 135. baranjske brigade HV-a na osje koj bojianici, jedan kao pripadnik 204. vukovarske brigade HV-a, dvoje kao pripadnici specijalnih postrojbi Ministarstva obrane RH, jedan kao vojnik 148. brigade HV-a iz Zagreba (Trnje), troje kao pripadnici 106. osje ke brigade, jedan kao borac 101. zagreba ke brigade (Susedgrad), jedan kao gardist 2. gardijske brigade, jedan kao pripadnik 76. samostalnog bataljuna HV-a Pakrac, dvoje kao lanovi daruvarske, odnosno grubianopoljske Narodne zaatite te jedan borac iju pripadnost pojedinoj postrojbi nije bilo mogue pouzdano ustvrditi. Uvidom u izvore, nadalje, postaje razvidno kako je veina navedenih osoba, unato  tomu ato je roena na podru ju prijeratne SO Virovitica, odnosno SO urevac, bila unova ena u vojne postrojbe diljem RH sukladno teritorijalnom na elu, odnosno svom posljednjem mjestu prebivanja te je, borei se u tim jedinicama, i izgubila ~ivote. Zanimljivo je, u skladu s prethodno iznesenim, zapaziti i kako je mnogo spomenutih vojnika i policajaca stradao izvan zapadne Slavonije, primjerice, na sisa koj, osje koj, vukovarskoj, li koj te bosansko-posavskoj bojianici, pri emu je veina usmrena u izravnoj borbi protiv pripadnika postrojbi pobunjenih Srba i JNA, dio ih je poginuo nesretnim slu ajem, a troje je ubijeno u srpskom zato eniatvu (Stjepan otar, sin Josipa, r. 1939. u Virovitici, s prebivaliatem u Vukovaru, koji je ubijen u Vukovaru 19. studenog 1991., Stjepan Gelen ir, sin Josipa, r. 1. kolovoza 1937. u Virovitici, s prebivaliatem u Daruvaru, koji je ubijen u zato eniatvu 1. studenog 1991. u selu Mali Miletinac te Vlado Lovrenc, sin Ive, r. 1965. u Virovitici, s prebivaliatem u Grubianom Polju, kojega su pobunjeni Srbi usmrtili 17. listopada 1991. u mjestu Lon arica). `to se, naposljetku, ti e njihove dobi u trenutku smrti, radilo se o trinaestero branitelja starosti izmeu 18 i 30 godina, osmero starosti izmeu 30 i 40 godina, etvero starosti izmeu 40 i 50 godina te dvoje koji su bili stariji od 50 godina. 3.3. Stradali hrvatski vojnici i policajci koji nisu roeni niti su prebivali na podru ju prijeratnih opina Virovitica i urevac, a poginuli su kao pripadnici tamoanjih vojnih postrojbi U gradivu Uprave za zato ene i nestale Ministarstva branitelja RH zabilje~eni su, uz prethodno navedene, i podatci o osmorici branitelja (svi muakog spola) koji nisu roeni niti su imali prebivaliate u bivaoj viroviti koj, odnosno ureva koj opini, a za trajanja Domovinskog rata smrtno su stradali kao pripadnici oru~anih jedinica toga prostora. Od spomenutog broja, petorica su vojnika poginula 1991., jedan 1992. te dvojica 1995. godine. estorica su, pak, stradali kao pripadnici 127. brigade HV-a, a dvojica kao gardisti u sastavu 81. gardijske bojne HV-a. Petero ih je, nadalje, poginulo u akciji, jedan je umro od posljedica ranjavanja, jedan od posljedica bolesti, dok su za jednog to ne okolnosti smrti i danas nepoznate. Glede njihove dobi dvoje je bilo staro izmeu 20 i 30, petero izmeu 30 i 40, dok je jedan branitelj u trenutku smrti imao viae od 40 godina. 4. ZAKLJU AK Obraujui ovu nadasve slo~enu problematiku, namee se nekolicina zaklju aka. Tako je, bez daljnjega, mogue ustvrditi kako je za trajanja hrvatskog oslobodila kog Domovinskog rata poginulo, odnosno umrlo, iznimno mnogo branitelja koji su, na ovaj ili onaj na in, bili vezani uz prostor danaanje Viroviti ko-podravske ~upanije. Ukoliko se, naime, zbroje prethodno izneseni podatci o njihovu stradanju, dolazi se do kona ne brojke od gotovo 155 vojnika, policajaca ili pripadnika Narodne zaatite koji su u trenutku smrti imali prebivaliate   & > @ B X z | ` l | ~ ~ ˻˻؟ufWfWfWfWfWfKh5 "CJOJQJaJhfzhHCJOJQJaJhfzhZ}CJOJQJaJhfzhdCJOJQJaJhfzhw!#CJOJQJaJhZ}CJOJQJaJh5 "h5 "CJOJQJaJh5 "5CJOJQJaJh(h(5CJOJQJaJh(5CJOJQJaJh(hZ}5CJOJQJaJhlRCJOJQJaJh(CJOJQJaJ  @ | ~t"&<-18 $dha$gd $a$gd5 " dgd( $da$gd5 " dhgd( $dha$gd( $dha$gd( "N J$4r ǻ}m]}Qh% CJOJQJaJhfzhIw6CJOJQJaJhfzhH6CJOJQJaJhfzhZ}6CJOJQJaJhfzhZ}5CJOJQJaJhfzh3CJOJQJaJhfzh,K0CJOJQJaJhlRCJOJQJaJhfzhHCJOJQJaJh5 "CJOJQJaJhfzhw!#CJOJQJaJhfzhZ}CJOJQJaJbfBDTVz|~ĸ謠莸vd#jhZ|0JCJOJQJUaJhZCJOJQJaJhZ|CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJh;B CJOJQJaJh&TCJOJQJaJhHCJOJQJaJh.CJOJQJaJh{jCJOJQJaJh(CJOJQJaJhCJOJQJaJhd=CJOJQJaJ%~ x4prt0!2!!!!ĸĸĬĸ|p|d|d|hCJOJQJaJh65CJOJQJaJhGCJOJQJaJhcCJOJQJaJhCJOJQJaJhHCJOJQJaJh{~CJOJQJaJhkCJOJQJaJh,CJOJQJaJhc}CJOJQJaJh&!CJOJQJaJhrCJOJQJaJh!#CJOJQJaJ"!!!"""""#&#(#j#p#v#####$$x$$>%B%H%J%ĸ|pdXL@Lh>CJOJQJaJhU1CJOJQJaJhCJOJQJaJhz3CJOJQJaJh%9/CJOJQJaJhXEACJOJQJaJhHCJOJQJaJh@CJOJQJaJh5CJOJQJaJhS`CJOJQJaJhCJOJQJaJhGCJOJQJaJ#jh?_'0JCJOJQJUaJ#jhG0JCJOJQJUaJh?_'CJOJQJaJJ%L%X%&&&&&&&''r))d**8+@+B+L+-,-8-:-<-ʾvj^R@#jh'0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhX CJOJQJaJh$bCJOJQJaJhZ.CJOJQJaJh'CJOJQJaJh^CJOJQJaJhGCJOJQJaJhtf CJOJQJaJh UCJOJQJaJhCJOJQJaJh4BCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJhS`CJOJQJaJ<-../$/&/B/R/T///////////0(0.0>0D0V01b1t1111111r2ܠ|pdXdh)CJOJQJaJh0CJOJQJaJhE" CJOJQJaJh$uCJOJQJaJhLCJOJQJaJhhCCJOJQJaJhag|CJOJQJaJhtf CJOJQJaJhlCJOJQJaJhBCJOJQJaJhJKCJOJQJaJhCJOJQJaJhcECJOJQJaJh=CJOJQJaJ"r2222h3333455h5t55555<7F7j7788888\8n8~88負|pdXdLhm{2CJOJQJaJhCJOJQJaJhi+CJOJQJaJh?CJOJQJaJhCJOJQJaJht*CJOJQJaJh4CJOJQJaJ#jh-d0JCJOJQJUaJh-dCJOJQJaJ#jh00JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh0CJOJQJaJhsCJOJQJaJ888889"9$9&92969\9`9l9p999999999p:~:::::\;;;<6=P=ܸ莂vjv^vvh `CJOJQJaJh1!CJOJQJaJhECJOJQJaJh9,_CJOJQJaJ#jhi+0JCJOJQJUaJh^CJOJQJaJh CJOJQJaJhvCJOJQJaJhW-CJOJQJaJh`xCJOJQJaJh-CJOJQJaJhi+CJOJQJaJh:~GCJOJQJaJ"P==j>>?&?V?X?Z?\?^?t?z?|?????????? @@AAA覚vj^RFhCJOJQJaJhfCJOJQJaJhOVCJOJQJaJh%CJOJQJaJh=HCJOJQJaJh+>CJOJQJaJh:CJOJQJaJhiCJOJQJaJhAKCJOJQJaJh?CJOJQJaJ#jhE0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhG CJOJQJaJhECJOJQJaJh!!CJOJQJaJ8\?BIQVVbXdX]dilp.tz~|.0$& $dha$gdv U $dha$gdABBBB8CDCJCzCCFDHDJDDEE6EVEEEEEEFFHFʾʾʠʔ||pdXL@h3CJOJQJaJhh[CJOJQJaJhCJOJQJaJhFGCJOJQJaJh2@CJOJQJaJhCJOJQJaJhiCJOJQJaJh.CJOJQJaJ#jh Q0JCJOJQJUaJh_vCJOJQJaJh(NCJOJQJaJh QCJOJQJaJhECJOJQJaJ#jh{~0JCJOJQJUaJh:CJOJQJaJHFjFlFnFzFFF^H`HbHH8IZIIIIIIIIIIIJJJJKL|pdXdLdLh+CJOJQJaJh+FCJOJQJaJh@CJOJQJaJh QCJOJQJaJ#jhc0JCJOJQJUaJhJTCJOJQJaJhxECJOJQJaJhiCJOJQJaJh+CJOJQJaJhcCJOJQJaJ#jhh[0JCJOJQJUaJh%CJOJQJaJh3CJOJQJaJhh[CJOJQJaJL(LLLL:M>MMRNbNNNQQQQnQQQ$Rʾ|j^|RF:FhUCJOJQJaJhPCJOJQJaJhOCJOJQJaJhcCJOJQJaJ#jhR0JCJOJQJUaJhRCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhuY CJOJQJaJh&Z]CJOJQJaJhmCJOJQJaJhCJOJQJaJh4CJOJQJaJ#jh{&0JCJOJQJUaJh+CJOJQJaJhCJOJQJaJ$R2RRRRSS SSTTXTvTTTTT U"U$U:UvUUUU`VVVVͻͯ٣ًymmmaUah*0CJOJQJaJh:CJOJQJaJhRCJOJQJaJ#jhdU0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJhL&JCJOJQJaJhdUCJOJQJaJh CJOJQJaJ#jh3d0JCJOJQJUaJh3dCJOJQJaJhiCJOJQJaJhPCJOJQJaJhhPCJOJQJaJVVVVVVWPX`XbXdXfX~XXXXYYYYYYYYZɽɍui]K?h-CJOJQJaJ#jh!0JCJOJQJUaJh22mCJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhiCJOJQJaJhFCJOJQJaJh4CJOJQJaJh{jCJOJQJaJhCJOJQJaJh,CJOJQJaJh'dCJOJQJaJhRCJOJQJaJh:CJOJQJaJ#jhR0JCJOJQJUaJZ([6[[[[[[[[[^\\\]]<]N]^]]]]]]]^оЦЦКЎЂpdXLhA"~CJOJQJaJh'ECJOJQJaJh'dCJOJQJaJ#jhe0JCJOJQJUaJh-CJOJQJaJh W/CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhG(CJOJQJaJ#jh40JCJOJQJUaJheCJOJQJaJh$QeCJOJQJaJh SCJOJQJaJh4CJOJQJaJ^^^^^^^J______```````a(a`aaaaaabĸĬ|pdpXLhKCJOJQJaJh-CJOJQJaJhjCJOJQJaJh } CJOJQJaJh %CJOJQJaJh!CJOJQJaJhCJOJQJaJh,CJOJQJaJhQTCJOJQJaJhnkCJOJQJaJh CJOJQJaJh|JPCJOJQJaJhPCJOJQJaJhCJOJQJaJhj[CJOJQJaJbb0ccccccFd\ddddddddddde(e:ePeeeehfĸvj^RFh|+CJOJQJaJhv@3CJOJQJaJh:sCJOJQJaJh'ECJOJQJaJ#jhv U0JCJOJQJUaJh-CJOJQJaJhlCJOJQJaJh]CJOJQJaJhJCJOJQJaJh,gCJOJQJaJhbCJOJQJaJh4nCJOJQJaJhw"CJOJQJaJhv UCJOJQJaJh|CJOJQJaJhff:gFgJgggg.h0hhhiiiiiiii$jCJOJQJaJhrCJOJQJaJBsJs(t*t.t&uHulu|uv vv.v>v@vBvZvvvvvvvvʾvjXL@L@L@LhyCJOJQJaJhp@#CJOJQJaJ#jh^^0JCJOJQJUaJh&9CJOJQJaJhGCJOJQJaJhCJOJQJaJhuICJOJQJaJh CJOJQJaJh39PCJOJQJaJh-bCJOJQJaJhJ|wCJOJQJaJhaCJOJQJaJ#jha0JCJOJQJUaJhqS~CJOJQJaJh%7CJOJQJaJvv(w*wxwwwwwwzzz*{J{`{v{{{{{|2}4}}IJ|pdpX|LdL@Lh$CJOJQJaJh{CJOJQJaJhTL-CJOJQJaJheCJOJQJaJh]CJOJQJaJh-bCJOJQJaJh^ dCJOJQJaJ#jhJ|w0JCJOJQJUaJhJ|wCJOJQJaJ#jhy0JCJOJQJUaJhUCJOJQJaJh:>CJOJQJaJhuoCJOJQJaJhp@#CJOJQJaJhPvCJOJQJaJ}}~~"~$~P~r~~~~~~~~BN`~lxxz|~IJ蚎vvd莚XhRCJOJQJaJ#jh%0JCJOJQJUaJh%CJOJQJaJh CJOJQJaJh%CJOJQJaJhCJOJQJaJhJ|wCJOJQJaJ#jh{0JCJOJQJUaJhYRCJOJQJaJhCCJOJQJaJhuCJOJQJaJh{CJOJQJaJhfCJOJQJaJ΂,.026FVX| "$( PdzܸĬ|pdXdXLdh%CJOJQJaJh CJOJQJaJhO*CJOJQJaJhC#CJOJQJaJh yCJOJQJaJh&;CJOJQJaJhLCJOJQJaJh;FCJOJQJaJh7wuCJOJQJaJh{jCJOJQJaJh,CJOJQJaJh%CJOJQJaJhMU^CJOJQJaJhRCJOJQJaJh`6CJOJQJaJz~(24@VZdx~(*BNPp0@֊؋иЬиД|pdhqCJOJQJaJh7CJOJQJaJh]mCJOJQJaJhcCCJOJQJaJhDCJOJQJaJhCJOJQJaJh\CJOJQJaJhWMCJOJQJaJh)ECJOJQJaJhCJOJQJaJh%CJOJQJaJhO*CJOJQJaJhb6'CJOJQJaJ" pt4f"`ܔޔPRƕĸ||j|^RFRRhgCJOJQJaJhCJOJQJaJh:CJOJQJaJ#jhr{0JCJOJQJUaJh90CJOJQJaJhr{CJOJQJaJh5c)CJOJQJaJhFCJOJQJaJhDCJOJQJaJhqCJOJQJaJhC#CJOJQJaJh6}CJOJQJaJhcCJOJQJaJhCJOJQJaJhm.CJOJQJaJƕȕ"`"șʙXZ$bҜ؜貔|p||d|h%-CJOJQJaJh1CJOJQJaJhLCJOJQJaJh}VCJOJQJaJh@RCJOJQJaJ#jh#\0JCJOJQJUaJh:KCJOJQJaJhgCJOJQJaJh:CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhDCJOJQJaJ'^:l:Z\X|rrt $dha$gdv U؜Z\^`Zڥ,Jblʾ貦|pdp|XLX@h1<CJOJQJaJhFCJOJQJaJhMPCJOJQJaJh52CJOJQJaJh<CJOJQJaJh?bMCJOJQJaJhgCJOJQJaJ#jh(0JCJOJQJUaJh(CJOJQJaJh1bmCJOJQJaJh%-CJOJQJaJh:KCJOJQJaJ#jh%-0JCJOJQJUaJhDCJOJQJaJhLCJOJQJaJX68:<FNPr"4Vʾ貦vdXhQCJOJQJaJ#jhf0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhfCJOJQJaJh]RhCJOJQJaJhTZCJOJQJaJh*wCJOJQJaJhdCJOJQJaJhgCJOJQJaJ#jh.0JCJOJQJUaJh7@CJOJQJaJh.CJOJQJaJhMPCJOJQJaJ &HJLЮFjƯ *hjtx(޲ J`bjzܾܾܾܾܾ|p|d|h:7SCJOJQJaJhdCJOJQJaJhcHCJOJQJaJhgCJOJQJaJh?qCJOJQJaJh8WCJOJQJaJ#jh^E0JCJOJQJUaJh^ECJOJQJaJ#jhQ0JCJOJQJUaJh*llCJOJQJaJhQCJOJQJaJhCJOJQJaJ$γڶBhJ\^bn,Z4\ʻвКĚpdhM%CJOJQJaJ#jhF0JCJOJQJUaJhFCJOJQJaJhsCJOJQJaJhCJOJQJaJh^ECJOJQJaJ#jh.O0JCJOJQJUaJh*%CJOJQJaJh.OCJOJQJaJhgCJOJQJaJhcHCJOJQJaJhYtCJOJQJaJ$JLNr|VhlDh4ʾ|p|dX|ddLdhJCJOJQJaJhV5CJOJQJaJhd7>CJOJQJaJhTCJOJQJaJhHCJOJQJaJh($CJOJQJaJ#jh }$0JCJOJQJUaJhxCJOJQJaJhACJOJQJaJh }$CJOJQJaJh8JCJOJQJaJhMvCJOJQJaJ#jhl0JCJOJQJUaJhlCJOJQJaJ48:JLX .~JLNP\j(>Plnprxовvj^R^R^h,CJOJQJaJhW{CJOJQJaJh!CJOJQJaJh CCJOJQJaJhrCJOJQJaJh:>CJOJQJaJh;fCJOJQJaJhnKCJOJQJaJh(gCJOJQJaJ#jhd'0JCJOJQJUaJhd'CJOJQJaJhpCJOJQJaJhCJOJQJaJ x68:<RdvxzFHJLx|~ܲĚvj^hW:CJOJQJaJh0^CJOJQJaJh [CJOJQJaJhxCJOJQJaJh CJOJQJaJh[xCJOJQJaJh($CJOJQJaJ#jh1<0JCJOJQJUaJhm6FCJOJQJaJh~CJOJQJaJh1<CJOJQJaJhnKCJOJQJaJh CCJOJQJaJ j&|VXZ\^` &<@P^農vjj^vhCJOJQJaJhJFCJOJQJaJh ;CJOJQJaJh@nCJOJQJaJh}CJOJQJaJh{jCJOJQJaJh<2CJOJQJaJhm6FCJOJQJaJ#jhx0JCJOJQJUaJh6CJOJQJaJh0^CJOJQJaJhxCJOJQJaJh>DTCJOJQJaJ!28LdfPTx@X,TV|vxĸĬĸи|ЈjЈ^jhZjYCJOJQJaJ#jh2 0JCJOJQJUaJhpCJOJQJaJh2 CJOJQJaJhQ+/CJOJQJaJh0wCJOJQJaJhxECJOJQJaJh5CJOJQJaJh)5|CJOJQJaJh0^CJOJQJaJh>DTCJOJQJaJh ;CJOJQJaJh3 iCJOJQJaJ$xz|~npr$0jz":(p>@vоܲ|pdppdpXhCJOJQJaJhVWXCJOJQJaJhvCJOJQJaJ#jh+0JCJOJQJUaJho8CJOJQJaJhefCJOJQJaJh$P CJOJQJaJhu0CJOJQJaJ#jh50JCJOJQJUaJh5CJOJQJaJh0^CJOJQJaJhJFCJOJQJaJh2 CJOJQJaJ "$:.l&jĸĬܸ|j|^|OhQhQCJOJQJaJhQCJOJQJaJ#jhQk0JCJOJQJUaJhh CJOJQJaJhw CJOJQJaJh CJOJQJaJhPCJOJQJaJhu0CJOJQJaJhQkCJOJQJaJhvCJOJQJaJh@~nptx~&͋ymaaUah DCJOJQJaJh)WCJOJQJaJh{jCJOJQJaJ#jhtJ20JCJOJQJUaJhtJ2CJOJQJaJhQkCJOJQJaJhPCJOJQJaJ#jhh 0JCJOJQJUaJhh CJOJQJaJh0^CJOJQJaJhcuPCJOJQJaJhQCJOJQJaJhy-hQCJOJQJaJ&H$28N ĸĠĔĸĈ|pdXddphCJOJQJaJhfhCJOJQJaJh7zCJOJQJaJh<CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhkCJOJQJaJhCJOJQJaJh[CJOJQJaJhswCJOJQJaJhh CJOJQJaJhoZCJOJQJaJh)WCJOJQJaJh%CJOJQJaJ"'6BPQ[}hrXjd@ܸ蔂vjv^Rh'>CJOJQJaJhUCJOJQJaJh _CJOJQJaJh/CJOJQJaJ#jh]30JCJOJQJUaJh]3CJOJQJaJh\nCJOJQJaJh`CJOJQJaJh=qCJOJQJaJhfhCJOJQJaJhCJOJQJaJh7zCJOJQJaJh[CJOJQJaJhVCJOJQJaJ @B^`bdvVhPPZP\P^PPPVQZQ\QnQtQQQRRSSSS@TPTT¶¶ªܒznbbhG(vCJOJQJaJh)CJOJQJaJh"CJOJQJaJh.CJOJQJaJhX|CJOJQJaJh&CJOJQJaJh)WCJOJQJaJhCJOJQJaJh"CJOJQJaJUhvCJOJQJaJh[CJOJQJaJh'>CJOJQJaJh/8TCJOJQJaJ$na tlu prijeratnih opina Virovitice i urevca (prostor danaanje opine Pitoma a), ili su ondje roeni, odnosno poginuli sudjelujui u sastavu tamoanjih ratnih postrojbi. Navedena je brojka tim zna ajnija ako se ima u vidu da je viroviti ki kraj, osim naselja Jasenaa koje je kratko vrijeme bilo okupirano od strane srpskih pobunjenika, u razdoblju od 1991. do 1995. godine prakti ki bio poateen izravnih bojevih djelovanja. Iz toga je, dakako, posve razvidno kako je veina lokalnih branitelja stradala borei se za oslobaanje i o uvanje podru ja drugih zapadnoslavonskih, ali i openito hrvatskih i bosanskohercegova kih opina, koje su bile privremeno okupirane ili izravno ratno ugro~ene. Sukladno dostupnim podatcima, mogue je, nadalje, rezimirati kako je najvei broj pripadnika ZNG-a, HV-a i MUP-a RH s promatranog podru ja ~ivote izgubio tijekom 1991. godine u izravnoj borbi sa srpskim agresorom. Veina stradalih branitelja u trenutku pogibije djelovala je, pak, u sastavu 127. brigade HV-a, iako ih je dosta stradalo i borei se u sklopu 81. gardijske bojne HV-a, posebice u zavranim ratnim operacijama 1995. godine. `to se ti e njihova mjesta prebivanja, veina je ~rtava bila iz same Virovitice (gotovo 53 od ukupno 155 stradalih osoba), dok ih je relativno mnogo roeno i ~ivjelo i u susjednim naseljima, poput Pitoma e, Suhopolja i `piai Bukovice. Osobito valja naglasiti kako je najviae poginulih i umrlih lokalnih branitelja u trenutku smrti bilo staro svega izmeu 18 i 30 godina, ato se, nesumnjivo, u proteklom razdoblju izrazito negativno odrazilo (a odra~ava se i danas) na demografskoj slici Viroviti ko-podravske ~upanije. Na koncu je, bez ikakve zadrake, mogue zaklju iti kako je doprinos viroviti kih branitelja obrani i kona nom oslobaanju RH bio izniman te im i ovom prigodom za to hvalevrijedno postignue valja odati apsolutno i du~no poatovanje. IZVORI I LITERATURA Arhivski i neobjavljeni izvori 1. Ministarstvo branitelja RH, Uprava za zato ene i nestale, Zagreb, Popis poginulih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Literatura 1. Nikica Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.  1995., Golden marketing-Tehni ka knjiga, Zagreb, 2005. 2. Jasna Crkven i-Boji, ur., Narodnosni i vjerski sastav stanovniatva Hrvatske 1880.  1991. po naseljima, sv. 5., Dr~avni zavod za statistiku RH, Zagreb, 1998. 3. Mile Daki, Srpska Krajina; istorijski temelji i nastanak, Iskra, Knin, 1994. 4. Josip aki, ur., Davor `poljari, Dubravko Kova , }eljko Stipanovi, Josip Katanuai, Davor Srdjak, Stjepan Mikuli (autori tekstova), Viroviti ke ratne rane i pobjede, HVIDRA RH, Virovitica, 2014. 5. Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.  2008., Novi Liber, Zagreb, 2008. 6. Ivan Grdeai; Mirjana Kasapovi; Ivan `iber; Nenad Zakoaek, Hrvatska u izborima '90., Naprijed, Zagreb, 1991. 7. Drago Kova evi, Kavez-Krajina u dogovorenom ratu, Srpski demokratski forum, Beograd, 2003. 8. Mirko Lukaa, Rane iz devedesete, Vlastita naklada, Virovitica, 2011. 9. Davor Marijan, Oluja, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2007. 10. Stjepan Mesi, Kako smo sruaili Jugoslaviju, Globus, Zagreb, 1992. 11. Anelko Mijatovi, Otkos-10, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2011. 12. Kosta Novakovi, Srpska Krajina; usponi, padovi, uzdizanja, Srpsko kulturno druatvo  Zora , Beograd; Knin, 2009. 13. Mile Paspalj, Album iz Krajine, Javnost, Sarajevo, 1996 14. Sran Radulovi, Sudbina Krajine, Dan graf, Beograd, 1996. 15. Milisav Sekuli, Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000. 16. Ozren }unec, Goli ~ivot. Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj, sv. 1., Demetra, Zagreb, 2007. PRILOG I. Popis poginulih, nestalih i umrlih viroviti kih branitelja, sukladno podatcima Uprave za zato ene i nestale Ministarstva branitelja RH i HVIDRE RH Mjesto prebivanja: Ba evac: Goran Magdi, sin Marka, r. 26. 8. 1964. u Virovitici, poginuo u akciji 16. 9. 1991. u Grubianom Polju, MUP RH Damir Salopek, sin Janka, r. 5. 4. 1970. u Virovitici, poginuo u akciji 10. 12. 1991. u Pakracu, MUP RH Budakovac: Miodrag Vlaaki, sin Slavka, r. 29. 8. 1963. godine u Budakovcu, poginuo u akciji 15. 12. 1991. u Miokovievu (ulovac), 127. br. HV Drago Klari, sin Mladena, r. 28. 8. 1965. godine u Budakovcu, poginuo u akciji 15. 12. 1991. u Daruvaru, 127. br. HV Buaetina: Zvonko Kova i, sin Stjepana, r. 12. 09. 1957. godine u Buaetini, smrt nakon ranjavanja 01. 05. 1992. u Donjoj `umetlici, 127. br. HV Slavko Vrban i, sin Bolte, r. 15. 3. 1957. u Kapeli Dvor, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Miroslav Briaevac, sin Zvonka, r. 31. 8. 1972. u Virovitici, poginuo u akciji 18. 9. 1995. u Hrvatskoj Dubici, 2. gbr. HV Cabuna: Goran Rea i, sin Alojzija, r. 26. 10. 1971. u Virovitici, poginuo u akciji 5. 12. 1991. u Nemetinu, 106. br. HV (Osijek) Dubravko Tkal ec, sin Josipa, r. 4. 2. 1967. u Virovitici, poginuo u akciji 9. 7. 1992. u Slavonskom Brodu, 127. br. HV Damir Babuk, sin Josipa, r. 9. 1. 1969. u Cabuni, poginuo u akciji 10. 12. 1991. u Pakracu, MUP RH Branko Klepa , sin Dragana, r. 1. 1. 1953. u Jugovom Polju, poginuo u akciji 12. 11. 1991. u Levinovcu, 127. br. HV Gradina: Nebojaa Buha, sin Pavla, r. 15. 4. 1960. u Gradini, poginuo u akciji 1. 5. 1995. u Cagama, 81. gb. HV Slavko Jagarinac, sin Milana, r. 4. 12. 1971. u Gradini, poginuo u akciji 10. 12. 1991. u Pakracu, MUP RH Stevo Miota, sin Ivana, r. 30. 5. 1963. u Gradini, poginuo u akciji 18. 9. 1995. u Dvoru na Uni, 2. gbr. HV Darko Strugar, sin ure, r. 20. 1. 1965. u Gradini, poginuo u akciji 10. 12. 1991. u Pakracu, MUP RH Korija: Vladimir Horvatinovi, sin Tome, r. 16. 2. 1965. u Virovitici, poginuo u akciji 15. 12. 1991. u Miokovievu (ulovac), 127. br. HV Damir }upani, sin Stjepana, r. 4. 12. 1972. u Virovitici, poginuo u akciji 3. 8. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Levinovac: }eljko Oatri, sin Ante, r. 7. 5. 1967. u Levinovcu, stradao 16. 8. 1991. u Suhopolju pod nepoznatim okolnostima, MUP RH Lozan: Dubravko Luka evi, sin Bla~a, r. 4. 3. 1969. u Virovitici, poginuo u akciji 8. 1. 1993. godine u Bu ju, MUP RH, SJP  Omege (Bjelovar) Marijan `tukar, sin Josipa, r. 28. 4. 1963. u Sedlarici, poginuo u akciji 1. 5. 1995. u Novoj Gradiaci, 81. gb. HV Luka : Rudolf Dudovi, sin Mate, r. 26. 11. 1957. u Virovitici, poginuo u akciji 9. 11. 1991. u Kravljaku, 127. br. HV Franjo Du~, sin Zvonka, r. 3. 2. 1954. u emernici, poginuo u akciji 15. 7. 1993. u Virovitici, 127. br. HV Branko Saboli, sin Ferdinanda, r. 4. 10. 1962. u Virovitici, poginuo u akciji 9. 11. 1991. u s. Mala Babina Gora, 127. br. HV Mala Trapinska: Ivan Grbac, sin Mile, r. 11. 9. 1954. u Maloj Trapinskoj, poginuo u akciji 26. 7. 1995. na `ator planini (BiH), 81. gb. HV Milanovac: Milan `krilac, sin Ivana, r. 26. 5. 1953. u s. Rezova ke Kr evine, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Pivnica Slavonska: Josip Martello, sin Kristijana, r. 17. 9. 1959. u Daruvaru, poginuo u akciji 9. 11. 1991. u Kravljaku, 2. gbr. HV Pero Spaji, sin Ive, r. 9. 10. 1971. u Voinu, poginuo u akciji 9. 11. 1991. u Kravljaku, 127. br. HV Podgorje: Zlatko Vukai, sin Marka, r. 14. 4. 1969. u Podgorju, poginuo 20. 5. 1991. u Maloj Pisanici pod nepoznatim okolnostima, MUP RH Rezova ke Kr evine: Vlado Horvat, sin Imbre, r. 20. 4. 1963. u Rezova kim Kr evinama, poginuo 3. 6. 1992. na zapadnoslavonskom bojiatu, pod nepoznatim okolnostima, nepoznata postrojba Suhopolje: }eljko Gori anac, sin Ivana, r. 6. 1. 1958. u Suhopolju, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Ivan Hodak, sin Mihovila, r. 10. 7. 1965. u Levinovcu, poginuo u akciji 28. 9. 1992. u Slavonskom Brodu, 127. br. HV Jozo Livaja, sin Vida, r. 24. 6. 1954., poginuo u akciji 1. 5. 1995. godine u Cagama, 81. gb. HV Darko Olja i, sin Ante, r. 11. 8. 1973. u Banja Luci, poginuo u akciji 18. 9. 1995. u Hrvatskoj Dubici, 2. gbr. HV }eljko Pemper, sin Andrije, r. 27. 4. 1964. u Suhopolju, poginuo u akciji 9. 1. 1992. u Pakracu, MUP RH Nikola Pernar, sin Mile, r. 19. 12. 1947. u s. Lipice, smrt nakon ranjavanja 29. 1. 1994. u Virovitici, 127. br. HV Branislav akmak, sin Dmitra, r. 27. 10. 1955. u Pakracu, poginuo u akciji 27. 12. 1991. u s. Japaga, 76. samostalni bataljun HV (Pakrac) `piai Bukovica: Stjepan Gajaek, sin Stjepana, r. 19. 8. 1967. u Bregima Kostelskim, poginuo u akciji 3. 8. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Ivan Galekovi, sin Stjepana, r. 10. 7. 1955. u Virovitici, poginuo u akciji 9. 11. 1991. u Daruvaru, 127. br. HV Goran Juren, sin Vinka, r. 23. 3. 1959. u Virovitici, poginuo u akciji 3. 8. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Josip Klasi, sin Miaka, r. 17. 3. 1954. u `piai Bukovici, poginuo u akciji 25. 7. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Josip Mal ec, sin ure, r. 16. 7. 1969. u Virovitici, poginuo u akciji 9. 6. 1991. u Virovitici, 1. gbr. ZNG }eljko Maligec, sin Franje, r. 23. 10. 1953. u Novom Antunovcu, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Tihomir Miheli, sin Mirka, r. 11. 5. 1956. u Virovitici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Miroslav Petrovi, sin Dragutina, r. 13. 1. 1960. u `piai Bukovici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Josip Ratkovi, sin Ivana, r. 7. 2. 1956. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 21. 06. 1994. u Virovitici, 81. gb. HV Ivica `erbeija, sin Franje, r. 20. 5. 1969. u Virovitici, izvraio suicid 10. 10. 1992. u `piai Bukovici, 127. br. HV uro Vrbaslija, sin Josipa, r. 19. 5. 1963. u `piai Bukovici, poginuo u akciji 3. 8. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Turanovac: Rade Nikov, sin Ratka, r. 20. 9. 1971. u mjestu Kelheim (Njema ka), poginuo u akciji 15. 4. 1992. u Dragoviu, 127. br. HV Virovitica: Siniaa Amid~i, sin Vladimira, r. 20. 5. 1969. u Virovitici, poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV Josip Baivi, sin Steve, r. 20. 1. 1962. u Virovitici, poginuo u akciji 18. 2. 1992. na Golom Brdu, 127. br. HV Mato Ban i, sin Zvonka, r. 24. 2. 1955. u s. Lanka Leaevo, poginuo u akciji 26. 8. 1992. u Slavonskom Brodu, 127. br. HV Ivan Bar anac, sin Ivana, r. 22. 5. 1958. u Virovitici, poginuo u akciji 14. 9. 1993. u Virovitici, 127. br. HV Vinko Belobrk, sin Vinka, r. 12. 2. 1948. u Ruaanima, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Slavko Biondi, sin Martina, r. 31. 10. 1955. u Virovitici, poginuo u akciji 2. 5. 1995. u Oku anima, 81. gb. HV Anton Brkan, sin Bo~idara, r. 15. 10. 1963. u Kotoru, poginuo 10. 4. 1992. u akciji na Kupresu (BiH), 5. gbr. HV Svjetlana apo, ki Stjepana, r. 29. 12. 1971. u Virovitici, poginula u prometnoj nezgodi 23. 11. 1991. u Virovitici, 127. br. HV Darko orko, sin Branka, r. 20. 3. 1973. u Stuttgartu (Njema ka), izvraio samoubojstvo 30. 5. 1995. u s. Poganovci (Osje ko-baranjska ~upanija), 1. POTRD Marijan Dere~i, sin Pere, r. 11. 1. 1960. u Pitoma i, poginuo u akciji 31. 10. 1991. u Virovitici, 127. br. HV Alan Eva i, sin Ivana, r. 18. 1. 1964. u Zagrebu, poginuo u prometnoj nezgodi 7. 2. 1995. u Virovitici, 81. gb. HV Ivan Ferenac, sin Valenta, r. 4. 7. 1954. u Antunovcu, poginuo u akciji 3. 3. 1992. u Virovitici, 127. br. HV }eljko Galovi, sin Josipa, r. 20. 9. 1949. u Levinovcu, poginuo u akciji 31. 8. 1991. u Virovitici, 127. br. ZNG Aleksandar Giba, sin Elizabete, r. 11. 10. 1962. u Beogradu, poginuo u akciji 21. 12. 1991. u Komletincima, 105. br. HV (Bjelovar) Zoran Glumac, sin Milana, r. 28. 6. 1963. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 7. 11. 1991. u Virovitici, 127. br. HV Ivan Gojmerac, sin Miaka, r. 24. 11. 1949. u Jugovom Polju, poginuo u prometnoj nezgodi 23. 11. 1991. u s. Korija, 127. br. HV Ivica Grizelj, sin Filipa, r. 30. 8. 1970. u Virovitici, poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV Vlado Harmund, sin Emila, r. 6. 12. 1956. u s. P eli, smrt nakon ranjavanja 27. 11. 1991. u Virovitici, 127. br. HV Tomislav Horvat, sin ure, r. 9. 8. 1963. u Virovitici, poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV Tomislav Ili i, sin Tome, r. 14. 12. 1966. u Virovitici, poginuo u akciji 2. 11. 1991. u Virovitici, 127. br. HV Augustin Ivanovi, sin Antuna, r. 22. 8. 1971. u Novom Sadu, izvraio suicid 8. 3. 1993. u Virovitici, 127. br. HV Ivica Kirinec, sin Antuna, r. 4. 12. 1970. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 17. 1. 1992. u Grubianom Polju, 127. br. HV Ante Krili, sin Ante, r. 18. 11. 1955. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 19. 11. 1993. u Virovitici, 127. br. HV Igor Kukrika, sin Zlatka, r. 26. 8. 1967. u Virovitici, poginuo u akciji 16. 11. 1991. u Donjim Cjepidlakama, 127. br. HV Ivan Kurjan i, sin Ivana, r. 28. 2. 1971. u Virovitici, poginuo u akciji 3. 8. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Vlado Lukaec, sin ure, r. 22. 7. 1955. u Virovitici, stradao u prometnoj nezgodi 15. 4. 1992. u Virovitici, 127. br. HV Goran Maljkovi, sin Dubravka, r. 2. 7. 1966. u Virovitici, poginuo u akciji 5. 12. 1991. u Daruvaru, 127. br. HV Stipe Markovi, sin Ive, r. 23. 4. 1956. u Kotor Varoai, poginuo u akciji 18. 5. 1992. u Virovitici, 127. br. HV Josip Oberling, sin Franje, r. 18. 6. 1956. u Virovitici, poginuo u akciji 6. 11. 1991. u Removcu, 127. br. HV Nikola Pai, sin Ivana, r. 28. 8. 1956. u Balincima, poginuo u akciji 7. 11. 1991. u Removcu, 127. br. HV Jozo Perak, sin Jure, r. 11. 8. 1955. u Devetini, poginuo u akciji 25. 7. 1995. u Bosanskom Grahovu (BiH), 81. gb. HV Romeo Perak, sin Luke, r. 21. 11. 1974. u Virovitici, poginuo u akciji 19. 12. 1991. u Staroj Krivaji, 127. br. HV Vladimir Prebeg, sin Vladimira, r. 2. 9. 1964. u Srijemskim Karlovcima, poginuo u akciji 16. 2. 1994. u Splitu, 5. gbr. HV Stevo Rajnovi, sin Ive, r. 3. 1. 1974. u Virovitici, poginuo u akciji 16. 9. 1995. u Samoboru, 81. gb. HV Boris Raleti, sin Stevana, r. 11. 6. 1968. u Ludwigsburgu (Njema ka), poginuo u akciji 21. 4. 1992. u Dragoviu, 127. br. HV Denis Resner, sin Stjepana, r. 2. 9. 1967. u Rijeci, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Marko Ribi i, sin Ivana, r. 11. 11. 1951. u Virovitici, nestao 19. 11. 1991. u Vukovaru (proglaaen mrtvim), 204. brigada HV (Vukovar) Miroslav Romi, sin Ivana, r. 28. 3. 1961. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 31. 5. 1994. u Virovitici, MUP RH Branko Sabo, sin Josipa, r. 3. 11. 1961. u Virovitici, poginuo u akciji 14. 2. 1992. u Podgorju, 127. br. HV Zdenko Saboli, sin Stjepana, r. 2. 5. 1962. u Virovitici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Daruvaru, 127. br. HV Ivan Slavi, sin Mate, r. 2. 10. 1964. u Gradini, smrt nakon ranjavanja 22. 2. 1993. u Virovitici, 127. br. HV }eljko Somlja an, sin Slavka, r. 19. 7. 1956. u `piai Bukovici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Ivica Srea, sin Franje, r. 12. 2. 1972. u Virovitici, poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV Ivan `estanj, sin Bla~a, r. 1. 1. 1964. u Koriji, nestao u akciji 14. 11. 1991. u Petrinji, 2. gbr. HV Zoran `poljar, sin Tugomira, r. 4. 12. 1970. u Virovitici, poginuo u akciji 18. 9. 1995. u Hrvatskoj Dubici, 2. gbr. HV Vladimir Terzi, sin Paule, r. 24. 9. 1949. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 23. 7. 1992. u Virovitici, nepoznata postrojba Vladimir Vampovac, sin Luke, r. 1. 12. 1940. u Luka u, poginuo u akciji 17. 9. 1991. u Virovitici, 50. samostalni bataljun ZNG (Virovitica) Josip Vizek, sin Rudolfa, r. 19. 3. 1924. u Ivanovom Selu, poginuo u akciji 15. 10. 1991. u Ivanovom Selu, Narodna zaatita Pakrac Marijan Volenik, sin Franje, r. 26. 3. 1952. u Virovitici, poginuo nesretnim slu ajem 3. 3. 1992. u Milanovcu, 127. br. HV Josip Vranek, sin Zvonimira, r. 18. 5. 1976. u Virovitici, poginuo u prometnoj nezgodi 26. 11. 1994. u Dugom Selu, nepoznata postrojba Branislav Vukovi, sin Franje, r. 22. 1. 1954. u Virovitici, smrt nakon ranjavanja 12. 11. 1992. u Virovitici, 127. br. HV Miroslav Zec, sin Stjepana, r. 14. 9. 1962. u Virovitici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Ivan }eravica, sin Mile, r. 6. 5. 1961. u Virovitici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Vukosavljevica: Stjepan Bernhard, sin Josipa, r. 1. 8. 1971. u s. Toranj, ubijen u zato eniatvu 16. 9. 1991. u s. Gornja Obrije~, nepoznata postrojba Ivan Wagener, sin Duaana, r. 29. 9. 1952. u urenovcu, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Virovitici, 127. br. HV Zrinj Luka ki: Nenad Oblu ar, sin ede, r. 15. 2. 1959. u Virovitici, poginuo u akciji 29. 12. 1991. u Brusniku, 127. br. HV Pitoma a: Ivica Bar an, sin Miroslava, r. 23. 7. 1972. u Rijeci, poginuo u akciji 18. 9. 1992. u Slavonskom Brodu, 105. br. HV (Bjelovar) }eljko Begovi, sin Ivana, r. 10. 12. 1957. u Oto cu, poginuo u akciji 27. 12. 1991. u Pakracu, MUP RH Ivan Dikai, sin Martina, r. 24. 6. 1964. u Otrovancu, poginuo u akciji 4. 12. 1991. u Vinkovcima, 105. br. HV (Bjelovar) Ivica Feri, sin Ivana, r. 17. 11. 1966. u Pitoma i, stradao nesretnim slu ajem 15. 1. 1992. u Slavonskom Brodu, 105. br. HV (Bjelovar) Branko Horvat, sin Dragutina, r. 2. 1. 1955. u Svetom Ivanu }abnu, poginuo u akciji 3. 11. 1992. u Zagrebu, 105. br. HV (Bjelovar) Silvio Hranilovi, sin Stjepana, r. 8. 12. 1971. u Virovitici, poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV Bo~idar Kne~i, sin Petra, r. 22. 12. 1972. u Virovitici, izvraio suicid 19. 10. 1992. u Pitoma i, 127. br. HV Branko Kova evi, sin Luke, r. 13. 10. 1962. u Grabrovnici, poginuo u akciji 14. 10. 1991. u s. Uljanik, 105. br. HV (Bjelovar) Ivica Osmanovi, sin Ivana, r. 27. 3. 1972. u Virovitici, poginuo u akciji u Pakracu 22. 12. 1991., 1. gbr. HV (Zagreb) Zdravko Pankaz, sin Ivana, r. 22. 9. 1968. u Podravskim Sesvetama, poginuo u akciji 18. 9. 1992. u Slavonskom Brodu, 105. br. HV (Bjelovar) Ivan Rengel, sin Roka, r. 26. 5. 1962. u urevcu, poginuo u akciji 29. 10. 1991. u s. Bair, 105. br. HV (Bjelovar) Marijan Sai, sin Mate, r. 28. 8. 1970. u Pitoma i, izvraio suicid 21. 2. 1992. u Pitoma i, 105. br. HV (Bjelovar) }eljko Tialjarec, sin Stjepana, r. 1. 10. 1962. u Pitoma i, poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV }eljko Tomljanovi, sin Josipa, r. 3. 3. 1961. u Pitoma i, stradao nesretnim slu ajem 18. 11. 1991. u Komletincima, 105. br. HV (Bjelovar) Anelko Tr~i, sin Josipa, r. 25. 11. 1972. u Virovitici, stradao u prometnoj nezgodi 21. 4. 1994. u Pitoma i, 2. gbr. HV Velika reanjevica: Tomislav Grba i, sin Ivana, r. 3. 08. 1971. u Virovitici, smrt posljedica bolesti 3. 6. 1994. u Virovitici, 127. br. HV Poginuli branitelji koji su roeni na podru ju opine Virovitica (odnosno urevac), a imali su prijavljeno posljednje prebivaliate izvan tih opina: }eljko Besek, sin Josipa, r. 31. 8. 1963. u Virovitici, imao prebivaliate u Velikom Trojstvu, poginuo u akciji 08. 9. 1991. u Kusonjama, 105. br. HV (Bjelovar) }eljko Biondi, sin Petra, r. 25. 6. 1968. u Virovitici, imao prebivaliate u Rijeci, stradao u prometnoj nezgodi u Sisku 10. 7. 1993., 2. gbr. HV Josip erkez, sin Ivana, r. 15. 11. 1954. u Virovitici, imao prebivaliate u Bilju, poginuo u akciji 22. 8. 1991. u Bilju, 135. br. HV (Osijek  Baranjska brigada) Branko orak, sin Josipa, r. 13. 4. 1961. u Sovjaku, imao prebivaliate u s. Reka, poginuo u akciji 15. 7. 1991. u Lipiku, MUP RH Stjepan otar, sin Josipa, r. 3. 7. 1939. u Virovitici, imao prebivaliate u Vukovaru, ubijen u zato eniatvu 19. 11. 1991. u Vukovaru, 204. br. HV (Vukovar) Duaan Davidovi, sin Mirka, r. 3. 10. 1954. u Cabuni, imao prebivaliate u Dardi, stradao nesretnim slu ajem 3. 1. 1992. u Osijeku, nep. postrojba Krunoslav Fabro, sin Zvonimira, r. 7. 4. 1965. u Virovitici, imao prebivaliate u Grubianom Polju, poginuo u akciji 27. 9. 1991. u Velikim Zdencima, MUP RH Stjepan Gelen ir, sin Josipa, r. 1. 8. 1937. u Virovitici, imao prebivaliate u Daruvaru, ubijen u zato eniatvu 1. 11. 1991. u s. Mali Miletinac, Narodna zaatita Ante Glavini, sin Bo~e, r. 12. 4. 1951. u Virovitici, imao prebivaliate u Bolu, poginuo u akciji 25. 7. 1991. u Vukovaru, SPMORH, b. Zrinski Mario Grahovac, sin Tome, r. 27. 3. 1970. u Virovitici, imao prebivaliate u Slatini, poginuo u akciji 26. 11. 1991. u Slatini, 136. br. HV (Slatina) Dra~en Knapi, sin Karla, r. 27. 10. 1970. u Virovitici, imao prebivaliate u Zvonimirovcu, poginuo u akciji 12. 7. 1991. u Virovitici, MUP RH Ivan Koprivni, sin Josipa, r. 2. 12. 1949. u Suhopolju, imao prebivaliate u s. Sladojevci, smrt nakon ranjavanja 17. 8. 1993. u Sladojevcima, 136. br. HV (Slatina) Slavko Lon ari, sin Roka, r. 1. 1. 1957. u Pitoma i, imao prebivaliate u Zagrebu, poginuo u akciji 15. 7. 1992. na Ju~nom bojiatu, 148. br. HV (Zagreb) Lado Lek evi, sin ure, r. 18. 2. 1965. u Virovitici, imao prebivaliate u Zagrebu, poginuo u akciji 15. 8. 1992. u Slavonskom Brodu, 105. br. HV (Bjelovar) Gordana Loborec, ki Vjekoslava, r. 2. 3. 1972. u Virovitici, imala prebivaliate u Slatini, stradala nesretnim slu ajem 27. 11. 1991. u Orahovici, 136. br. HV (Slatina) Vlado Lovrenc, sin Ive, r. 9. 1. 1965. u Virovitici, imao prebivaliate u Grubianom Polju, ubijen u zato eniatvu 17. 10. 1991. u Lon arici; Narodna zaatita Tomislav Luka evi, sin Marka, r. 3. 3. 1967. u Virovitici, imao prebivaliate u Brezovici, Zagreb, poginuo u akciji 6. 8. 1993. u Jablanici (BiH), Specijalna postrojba GS HV Milan Mandi, sin Marije, r. 20. 8. 1954. u Virovitici, imao prebivaliate u s. Cremuaina, poginuo u akciji 25. 12. 1991. u s. Jasenik, 127. br. HV Marko Matokovi, sin Kate, r. 22. 7. 1974. u Virovitici, imao prebivaliate u Vaakoj, stradao nesretnim slu ajem 24. 1. 1992. u Vaakoj, 136. br. HV (Slatina) Andrija Maurovi, sin Josipa, r. 22. 11. 1950. u Levinovcu, imao prebivaliate u Tenji, poginuo u akciji 18. 10. 1991. u Tenji, 106. br. HV (Osijek) Zvonko Mihaljevi, sin Ivana, r. 18. 5. 1950. u Vukosavljevici, imao prebivaliate u Tenji, poginuo u prometnoj nezgodi 28. 1. 1992. u Feri ancima, 106. br. HV (Osijek) Ivan Ron evi, r. 11. 6. 1964. u Levinovcu, imao prebivaliate u Daruvaru, poginuo u akciji 20. 7. 1991. u Daruvaru, MUP RH Perica Sabo, sin Josipa, r. 23. 4. 1969. u Virovitici, imao prebivaliate u Slatini, poginuo u akciji 27. 11. 1991. u Mikleuau, 136. br. HV (Slatina) Vlado `krilac, sin Slavka, r. 27. 12. 1958. u Virovitici, imao prebivaliate u Zagrebu, poginuo u akciji 6. 12. 1991. u Ivanovcu, 101. br. HV (Zagreb) }eljko `uvak, sin Stjepana, r. 21. 4. 1957. u Gradini, imao prebivaliate u Dobrovcu, ubijen u zato eniatvu 19. 10. 1991. u Kukunjevcu, 76. samostalni bataljun HV (Pakrac) Marko Vukovi, sin Petra, r. 22. 3. 1955. u Levinovcu, imao prebivaliate u Tenji, poginuo u akciji 18. 10. 1991. u Tenji, 106. br. HV (Osijek) Darko Zraki, r. 20. 11. 1969. u Virovitici, imao prebivaliate u Zagrebu, poginuo u akciji 4. 8. 1995. kod Glibodola, 1. gbr. HV (Zagreb) Poginuli branitelji koji nisu roeni niti su imali prijeratno prebivaliate na podru ju viroviti ke, odnosno ureva ke opine, no stradali su kao pripadnici postrojbi s tog podru ja: Jasminko Derviaagi, r. 12. 4. 1966., smrt nakon ranjavanja 16. 11. 1991., 127. br. HV Mato orkovi, r. 5. 11. 1943., poginuo pod nep. okolnostima 9. 11. 1991., 127. br. HV Zvonimir Groa, r. 16. 7. 1960., poginuo u akciji 26. 12. 1991., 127. br. HV Zlatko Ivkovi, r. 11. 8. 1963., poginuo u akciji 15. 9. 1995. kod Jajca (BiH), 81. gb. HV Mirko Juri ak, r. 14. 10. 1961., smrt posljedica bolesti 30. 1. 1992., 127. br. HV }eljko Ljuna, r. 27. 9. 1965., poginuo u akciji 26. 12. 1991., 127. br. HV Berislav Majdand~i, r. 29. 8. 1958., poginuo u akciji 9. 11. 1991., 127. br. HV Nenad So ec, r. 10. 5. 1963., poginuo u akciji 1. 5. 1995., 81. gb. HV TRIBULATIONS OF THE CROATIAN DEFENDERS FROM THE VIROVITICA AREA (VIROVITICA, PITOMA A, SUHOPOLJE, `PI`I BUKOVICA, GRADINA, LUKA ) IN THE HOMELAND WAR SUMMARY The paper, based on archives, documents of the Directorate for the Imprisoned and Missing of the Ministry of the Croatian Veterans of the Republic of Croatia, as well as available publications and the professional literature published so far, endeavours to basically outline the tribulations of the Croatian defenders from the Virovitica area (current municipalities of Virovitica, Suhopolje, `piai Bukovina, Gradina and Luka  that in 1991 were part of the Virovitica municipality, as well as Pitoma a municipality that in 1991 was part of the urevac municipality) in the Homeland War. In the process, besides specifying the available personal information for every killed defender (name, surname, father s name, place of birth, place of residence, date, place and manner i.e. circumstances of perishing), the authors will briefly describe operations of units from the wider area of the Virovitica municipality (particularly the 127th Brigade of the Croatian National Guard/Croatian Army and the 81st Guards Battalion of the Croatian Army) during the specified period. The authors also analyse the tribulations of the local defenders based on the year, manner and cause of death. Since a similar research based primarily on the scientific postulates has not yet been undertaken, this paper should be a further step forward in researching and recognizing the enormous contribution of the Croatian defenders from the Virovitica area to defence and final liberation of the Republic of Croatia during the Homeland War. Keywords: Virovitica, Pitoma a, Suhopolje, `piai Bukovica, Gradina, Luka , defenders, Homeland War.  Jasna Crkven i-Boji, ur., Narodnosni i vjerski sastav stanovniatva Hrvatske 1880.  1991. po naseljima, sv. 5., Dr~avni zavod za statistiku RH, Zagreb, 1998., 3119-3154.  Isto.   `to hoe HDZ i tko je i zaato napada? (iz govora dr. Franje Tumana na Osniva kim skupatinama organizacija HDZ-a u Zagrebu i Splitu) , Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, (Zagreb), sije anj 1990.  O rezultatima viaestrana kih saborskih izbora na podru ju prijeratne SO Virovitica vidi: Ivan Grdeai et al., Hrvatska u izborima '90., Naprijed, Zagreb, 1991., 210-211.  Drago Kova evi, Kavez-Krajina u dogovorenom ratu, Srpski demokratski forum, Beograd, 2003., 37.  Josip aki, ur., Davor `poljari, Dubravko Kova , }eljko Stipanovi, Josip Katanuai, Davor Srdjak, Stjepan Mikuli (autori tekstova), Viroviti ke ratne rane i pobjede, HVIDRA RH, Virovitica, 2014., 46.; Anelko Mijatovi, Otkos-10, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2011., 38., 40.  aki, `poljari, Kova , Stipanovi, Katanuai, Srdjak, Mikuli, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 48.; Mirko Lukaa, Rane iz devedesete, Vlastita naklada, Virovitica, 2011., 55.; dio boraca, pak, nije posjedovao oru~je, dok je dio raspolagao tek s osobnim lova kim naoru~anjem.  Lukaa, Rane iz devedesete, 58.  Isto, 41.  Mile Daki, Srpska Krajina; istorijski temelji i nastanak, Iskra, Knin, 1994., 52-53.; Stjepan Mesi, Kako smo sruaili Jugoslaviju, Globus, Zagreb, 1992., 23.; Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., Novi Liber, Zagreb, 2008., 668.; Mile Paspalj, Album iz Krajine, Javnost, Sarajevo, 1996., 55-59.; Ozren }unec, Goli ~ivot. Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj, sv. 1., Demetra, Zagreb, 2007., 268.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 25.  Lukaa, Rane iz devedesete, 32., 38.; aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 25.; pripadnici tzv. Viroviti ke skupine tom su prigodom osueni za oru~anu pobunu protiv SFRJ pa je, primjerice, Antun Habijanac dobio tri i pol, uro De ak tri, a Vinko Belobrk godinu dana zatvorske kazne, no do pravomonosti presude su, zbog pritiska javnosti, puateni da se brane sa slobode.  Lukaa, Rane iz devedesete, 71.  Mijatovi, Otkos-10, 47.  Isto, 47-49.  Nikica Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.  1995., Golden marketing-Tehni ka knjiga, Zagreb, 2005., 119-120.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 25., 49.  Mijatovi, Otkos-10, 64.  Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 99.; }unec, Goli ~ivot. Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj, sv. 1., 272-273.  Vidi: Mijatovi, Otkos-10, 51.  Isto.  Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.  1995., 121.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 54-56.; Lukaa, Rane iz devedesete, 132-136.; tom je prigodom, uz veliku koli inu osobnog naoru~anja i streljiva, zarobljena i kompletna tehnika 288. mjeaovite artiljerijske brigade JNA (dvije bitnice  POLO M 83 , etiri bitnice  T-12 i divizijun protuzra ne obrane).  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 83.  Isto, 83-85.; Mijatovi, Otkos-10, 194-215., 239., 241., 243., 250.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 85.  Isto, 118.  Isto, 112.  O uzrocima pokretanja, kao i o tijeku te posljedicama provoenja VRO  Bljesak vidi: Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.  1995., 493-497.; Kosta Novakovi, Srpska Krajina; usponi, padovi, uzdizanja, Srpsko kulturno druatvo  Zora , Beograd; Knin, 2009., 436-447.; Sran Radulovi, Sudbina Krajine, Dan graf, Beograd, 1996., 87-88.; Milisav Sekuli, Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000., 97-120.  Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.  1995., 511.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 126., 139.; o tijeku i zna aju operacije  Ljeto 95. vidi i u: Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.  1995., 513.; Davor Marijan, Oluja, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2007., 46-49.  Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 520.; Marijan, Oluja, 72.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 169.  Ministarstvo branitelja RH, Uprava za zato ene i nestale, Popis poginulih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.  Isto; aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 15-23.  Ministarstvo branitelja RH, Uprava za zato ene i nestale, Popis poginulih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  aki, Viroviti ke ratne rane i pobjede, 15.  Ministarstvo branitelja RH, Uprava za zato ene i nestale, Popis poginulih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Premda se poginuli slu~beno vodi kao pripadnik 127. brigade ZNG-a, izvjesnije je kako je stradao kao pripadnik 50. samostalnog bataljuna ZNG (Virovitica), budui da je 127. brigada slu~beno oformljena tek po etkom listopada 1991. godine.      PAGE \* MERGEFORMAT 20 ZQtUXZ\^^^^2_B`D`Z`.atbcd4efffg0hhj $a$gdw $a$gdw $dha$gd{ $dha$gdv UT:UNUTU`UpUtUUUUUVVWW\XfXXXXbYlYYYYZ Z,ZиĬ|p|d|X|LhICJOJQJaJhtGCJOJQJaJhsCJOJQJaJh?DCJOJQJaJh!>CJOJQJaJh$CJOJQJaJhCJOJQJaJh?DCJOJQJaJhFCJOJQJaJ\\\\\\\\\\\h]l]]]]^B^^^t^~^^^^^^^|_ܸ|pdXHhw h{ 5CJOJQJaJh{ CJOJQJaJh1BCJOJQJaJh\iCJOJQJaJhECJOJQJaJhHl CJOJQJaJh[CJOJQJaJh aCJOJQJaJh`CJOJQJaJh!>CJOJQJaJh-CJOJQJaJhrGCJOJQJaJh-CJOJQJaJhozvCJOJQJaJh_-CJOJQJaJ|_B`D`X`Z`z`|`````a a,abahajalaaabbXbhbrbbbbbcc6cf~fffffffggBgZgbgdg;ͮ;;ͮͮ̀̀̀hR?h{ CJOJQJaJh(h{ CJOJQJaJhlh[6CJOJQJaJhlh{ 6CJOJQJaJhBh{ CJOJQJaJhCCJOJQJaJh[CJOJQJaJhow h{ CJOJQJaJh{ CJOJQJaJ2dgfglgxggggghh$h.h8hHhThVhhhhhhhhhhhhiiiiijjj(j*j|jjjjjjjjk.k2kDkXkٺ٫ٜٜٜٺٺٍ~~hlh{ CJOJQJaJhPmh{ CJOJQJaJhlh{ CJOJQJaJhfh{ CJOJQJaJh#+h{ CJOJQJaJhlh{ 6CJOJQJaJhCCJOJQJaJh{ CJOJQJaJhR?h{ CJOJQJaJ1jjbkkzlTmXmlmnnnno|ppqrrstuuvtw:x"y $dha$gd,# $dha$gdv U $a$gdw Xkbkjkvkkkkkkkkkl l6lnlxlllllmmmmmmDmRmTmXmjmlmʺ٫ٺ٫ٺ囌th\h,#CJOJQJaJh1BCJOJQJaJh-CJOJQJaJh\iCJOJQJaJhuh{ CJOJQJaJhuh{ 6CJOJQJaJh#+h{ CJOJQJaJhlh{ 6CJOJQJaJhPmh{ CJOJQJaJhCCJOJQJaJh{ CJOJQJaJhlh{ CJOJQJaJ lmmmnnnnnn ooo\oooooo:p|ppppqlqqqqBrDrrrrrRsTsss@tDtFtLtVtXttt.u0uuuuuu(v,v.vvvvvоhSbCJOJQJaJh#|CJOJQJaJhtuCJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJhi5CJOJQJaJh[CJOJQJaJh,#CJOJQJaJh CJOJQJaJ|v||||,}.}\}p}}}}}}$~(~*~~~~~~ "hSbCJOJQJaJh$h,#CJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJhtuCJOJQJaJh[CJOJQJaJh,#CJOJQJaJB"y4yzz{v||}~~\ZzpzRfdԊ $dha$gd,#":>@DHJ8<>Z\Zznpƅȅ.ӻӻӯӻӣӻӻӣӻӣӻӻӔӻӣӻӻӻӅӻhmh,#CJOJQJaJhvh,#CJOJQJaJhCJOJQJaJh,vCJOJQJaJhCJOJQJaJh[CJOJQJaJh,#CJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJhoHh,#CJOJQJaJ4.24:DFN^z:>@  Rfbdʉ̉ $&tҊԊ*.0  `b&hDCJOJQJaJhmh,#CJOJQJaJhCJOJQJaJh>eh,#CJOJQJaJhCJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJh,#CJOJQJaJhCJOJQJaJ:Ԋʋv^.*N\@22 ܗԘƛԜvP $dha$gd,#&*, lnΏЏ^`*NZ\|~ΓғԓprҔԔnpĕƕPR>@,.hsCJOJQJaJh`yh,#CJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJhDCJOJQJaJhCJOJQJaJh,#CJOJQJaJEԘvxXZLPRƛvxԜ vxXZBD֟؟.0  tv\^ΣУVX̤Τhh,#CJOJQJaJh8CJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJhDCJOJQJaJh,#CJOJQJaJhsCJOJQJaJEP2L,֨ܩƪīx\@6 ¶t`F< $dha$gd,#hjʦΦЦPTV46ҨԨ"$xz:x|~|~^`JLЭԭ֭,.Ю@|prh0QDCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCCJOJQJaJhDCJOJQJaJh8CJOJQJaJh,#CJOJQJaJFrԱֱ^`TVjFH@DF^ z|VX\^ܷ޷,02NFtxzлһVXȼʼ<LPR&(ln68ֿh"QCJOJQJaJhCCJOJQJaJh0QDCJOJQJaJh,#CJOJQJaJR<ֿrbB $dha$gd,#lnNP*,Bz~PTVDF >BDVX`bVXhjXZ.24hCJOJQJaJh"QCJOJQJaJh0QDCJOJQJaJh,#CJOJQJaJR268<>:<24.0JNPTV(fjl jlNP46DF46hCJOJQJaJh0QDCJOJQJaJhVCJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJh,#CJOJQJaJKlXnb|~VX,Hr $dha$gd,#,.t `   "b046~$>Vl軬hn\CJOJQJaJhXCJOJQJaJhrCJOJQJaJhn\hn\CJOJQJaJhn\h,#CJOJQJaJ"h h,#5>*CJOJQJaJhVCJOJQJaJh,#CJOJQJaJh0QDCJOJQJaJ0.0NP*0"$X68*hln,02jlPRxzHJN:<|~hVCJOJQJaJhYCJOJQJaJhy-h,#CJOJQJaJVr D*P"NFH<.^ $dha$gd,#~ "jl68`b,.68df*,pr:x|~ 岦h*]CJOJQJaJhgh,#CJOJQJaJhQCJOJQJaJhUCJOJQJaJhYCJOJQJaJhVCJOJQJaJhy-h,#CJOJQJaJ<BDFH~ 2ptv hjjldf.24\^ٽ~h,#CJOJQJaJhjCJOJQJaJh 4CJOJQJaJhYCJOJQJaJhy-h,#CJOJQJaJhy-h,#>*CJOJQJaJhVCJOJQJaJhgh,#CJOJQJaJh*]CJOJQJaJhgCJOJQJaJ.^`   |~HJLPRTVXZ\`bdf $dha$gd,# $dha$gd $dha$gde1 $a$gdw gdw $a$gdw $dha$gdWx^`  rv~HJLNPRTVڳڳڟڏqeYJ;/hCJOJQJaJhPmh CJOJQJaJhDTCJOJQJaJhCJOJQJaJJZH$a$gd-d$a$gd$a$gdqc$a$gdG$a$gdZ| $dha$gd $dha$gdv U(* 0HJLNVZ\^`,f~m~b~TLLhGOJQJjhG0JOJQJUhjhZ|OJQJ!jhZ|hZ|0JOJQJUhZ|hZ|OJQJhfyOJQJh|lOJQJh>nOJQJhd=hH6OJQJhd=hZ|6OJQJhETOJQJhcjOJQJhZ|hOJQJ!jhZ|h0JOJQJUhhqcCJOJQJaJhqcCJOJQJaJfhln24HJLjnzԈԜwlaYMAhd=h6OJQJhd=h6OJQJhOJQJhhOJQJhhOJQJ!jhh0JOJQJUhOJQJhd=h?_'6OJQJhETOJQJhqch?_'OJQJ!jhqch?_'0JOJQJUhGOJQJhpxOJQJmHsHh|lOJQJhpxhG6OJQJhpxhETOJQJhpxhET6OJQJ"bL ɢ𚃭xg\Th=HOJQJh-dh0OJQJ!jh-dh00JOJQJUh-dh'OJQJh-dhiTOJQJhpxhiT6OJQJhiTOJQJhhiTOJQJhvCOJQJhpxh'6OJQJhOJQJhh'OJQJ!jhh'0JOJQJUhhOJQJhcjOJQJhOJQJ  2 V X Z ` x      (!*!,!nOJQJh8_ OJQJhpxhpx6OJQJmHsHhpxhpx6OJQJhpxhg,6OJQJhpxh=<6OJQJhg,hi+OJQJh=<OJQJhpxhi+6OJQJhi+hi+OJQJhg,OJQJ,$$$$$%%%"%F%^%l%%%d&l&&&'$'.':'L''''(㶫xpxh`h`XPhHhhiOJQJhHOJQJhOJQJhVOJQJh4OJQJh=HOJQJh(I7OJQJh Qh$eOJQJhpxh$e6OJQJhx$OJQJhpxh{~6OJQJh Qh{~OJQJ!jh Qh{~0JOJQJUhpxhE6OJQJh=HOJQJh OJQJh$ehEOJQJ!jh$ehE0JOJQJU(((6(:(B(D(\(l(x(z(|(((((((())L)㾳xg\P@P8\hjOJQJhpxhi6CJOJQJaJhpxh{&6OJQJh{&h{&OJQJ!jh{&h{&0JOJQJUhgLOJQJhjhgLOJQJhhcOJQJ!jhhc0JOJQJUhpxhh[6OJQJhh[hh[OJQJ!jhh[hh[0JOJQJUhx$OJQJhpxhx$6OJQJhh[h QOJQJ!jhh[h Q0JOJQJUL)f)|)~)))))))***,*l*v*z****++++ɽѬymaYyPCayyhpx6OJQJmHsHhpx6OJQJh{&OJQJhpxh3d6OJQJhpxhgL6OJQJhRh3dOJQJ!jhRh3d0JOJQJUhpxhR6OJQJh3dhROJQJ!jh3dhR0JOJQJUhpxh6OJQJhgLOJQJhRhOJQJ!jhRh0JOJQJUh{&h{&OJQJhjOJQJ+++ +*+,+P+`+l+n+p+x+z+|+~+++++++++ɽɬɡzn^nzMB:h OJQJh4h4OJQJ!jh4h40JOJQJUhpxh-6CJOJQJaJhpxh!6OJQJh!h!OJQJ!jh!h!0JOJQJUhjhdUOJQJhdUhROJQJ!jhdUhR0JOJQJUhpxhdU6OJQJhdUhdUOJQJ!jhdUhdU0JOJQJUhgLOJQJhRh3dOJQJh>nOJQJ+++<,D,^,,,j--..R.V.X.Z.\.^.h.l........./B/D/ٰuj_jSjKh-OJQJh,hv U6OJQJhw#hv UOJQJhiqhv UOJQJ!jhiqhv U0JOJQJUhv Uh W/OJQJh,h W/6OJQJh OJQJhv UheOJQJ!jhv Uhe0JOJQJUh OJQJhjfOJQJh{OJQJh4h4OJQJh,h46OJQJh|uOJQJh=HOJQJZ..F////3356667899"929$a$gdf$a$gd.$a$gd%-$a$gd#\$a$gd$a$gdr{$a$gd%$a$gd{$a$gdy$a$gd^^$a$gda$a$gdp$a$gdiq$a$gdv UD/F/H/J/X////////////00000ٴwf[S[G7h,h 6CJOJQJaJh,h6OJQJh?yOJQJh^^h^^OJQJ!jh^^h^^0JOJQJUh@haOJQJhahaOJQJ!jhaha0JOJQJUh@hpOJQJhahpOJQJ!jhahp0JOJQJUh,hiq6OJQJh|uOJQJhphiqOJQJ!jhphiq0JOJQJUhiqhv UOJQJ000011D1n1r1111111222f2h2j2p2z2222 3333 303l3p3t3~33ظذ̸̸ذ|lh,hb6'6CJOJQJaJh,hb6'6OJQJh,hy6OJQJhyhyOJQJ!jhyhy0JOJQJUhOJQJh@OJQJh,h6OJQJh,h^^6OJQJh|uOJQJh^^h^^OJQJhWOJQJh,hW6OJQJ#33333333`4n44444444444r55555555ǿ㷬||k`UIh{jh$6OJQJh%h$OJQJh%h{OJQJ!jh%h{0JOJQJUhE~{OJQJh,hb6'6CJOJQJaJh,hb6'6OJQJh,hn6OJQJhNXhnOJQJhnOJQJhOJQJh,h6OJQJh=HOJQJh OJQJh{hJ|wOJQJ!jh{hJ|w0JOJQJU566(626466686:6D6H666667 777777777Ͼ{s{bWLWsh{hOJQJhhOJQJ!jhh0JOJQJUhEOJQJhr{hr{OJQJ!jhr{hr{0JOJQJUh{jh$6OJQJh=HOJQJh OJQJh%h%OJQJ!jh%h%0JOJQJUh%h{OJQJhb6'OJQJhh$OJQJh%h$OJQJh$OJQJ77888>8|88899999999"9$9&9.929ļļīyny]RGRh,h.OJQJhfh.OJQJ!jhfh.0JOJQJUh,h(OJQJh.h(OJQJ!jh.h(0JOJQJUh,h%-OJQJh%-h%-OJQJ!jh%-h%-0JOJQJUhOJQJhlnh#\OJQJ!jhlnh#\0JOJQJUhhOJQJhOJQJh{jh6OJQJ294969>9B9D9F9P9R9T9999:::::::::Ǽ|k`U`D9h }$hFOJQJ!jh }$hF0JOJQJUh,h.OOJQJh.Oh.OOJQJ!jh.Oh.O0JOJQJUhEOJQJh^Eh^EOJQJ!jh^Eh^E0JOJQJUh{jhQ6OJQJhZOJQJh OJQJhQhQOJQJ!jhQhQ0JOJQJUh,hfOJQJhQhfOJQJ!jhQhf0JOJQJU29B99:::::::;;.;>;N;^;n;~;;$a$gd]3$a$gdh $a$gd5$a$gd2 $a$gdx$a$gdd'$a$gd }$$a$gd.O$a$gd^E$a$gdQ$a$gdf::::::::::::::::::::;;θΖodYdH=h2 hxOJQJ!jh2 hx0JOJQJUh,h1<OJQJhxh1<OJQJ!jhxh1<0JOJQJUh,hd'OJQJhd'hd'OJQJ!jhd'hd'0JOJQJU!jh }$h }$0JOJQJUh }$hlOJQJh,h }$OJQJh }$h }$OJQJ!jh }$hl0JOJQJUh }$hFOJQJh,hFOJQJ; ;;;;;; ;";*;.;0;2;:;>;@;B;J;N;P;R;Z;^;`;βudYNY=!jhh hh 0JOJQJUh,hQkOJQJhh hQkOJQJ!jhh hQk0JOJQJUh,h+OJQJhh h+OJQJ!jhh h+0JOJQJUh,h5OJQJh5h5OJQJ!jh5h50JOJQJUh,h2 OJQJh2 h2 OJQJ!jh2 h2 0JOJQJUh2 hxOJQJh,hxOJQJ`;b;j;n;p;r;z;~;;;;;;<l=n=p=r=v=x=|=~=========βxlxh`h`h`h`hXTXKXhmHnHuhG(jhG(Ujh8)Uh8)hCJOJQJaJhhCJOJQJaJ)jhh0JCJOJQJUaJh,h]3OJQJh]3h]3OJQJ!jh]3h]30JOJQJUh,htJ2OJQJhh htJ2OJQJ!jhh htJ20JOJQJUh,hh OJQJhh hh OJQJ;n=p=t=v=z=|========== $dha$gd$a$ dgd $da$gd=====hhqcCJOJQJaJh8)h~hG(21h:p0. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>66666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH ``` xNNaslov 1$<@&&5CJ KH OJPJQJ\aJ mHsH>A > Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa T`T 0 Tekst fusnote dCJaJmHsHtHT/T 0Tekst fusnote CharCJOJPJQJ^JaJ>&`> Referenca fusnoteH*B "B G(0 Zaglavlje  p#mHsH@/1@ G(0Zaglavlje Char CJaJtH @ `B@ G(0Podno~je  p#mHsH>/Q> G(0 Podno~je Char CJaJtH X/aX xN Naslov 1 Char&5CJ KH OJPJQJ\^JaJ tH 6U q6 Z} Hiperveza >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] * j Qe#/ R"J#$%&y'()*{.0w46 77c9f;<ZFvG|H-L@NPQR4T YY[\^`b*f;ggkNmopt|  !"#$%&'()*+,-./0123456789:-?KG {  ? G ~ , [ h u OYS "*Y (08@HP@C  +++. ~!J%<-r28P=AHFL$RVZ^bhfmBsv}zƕ؜4xx@T,Z\|_lddgXklmv.&r~^Vf!$(L)++D/035729:;`;=={}~ !"#$%'()+,./124578:;=>@BCDEGHIJKLNOPQRSUVWY8j"yԊP<r^fZ.29;=|&*-0369<?AFMTX $'.!8@0(  B S  ? ) ) d) $)8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagstime9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType m)0HourMinutebdkn9 ; k m SU     $${'}'0(3(**}..00P2R2y4{466d9g9g;i;<<====>>BB[F]FwGyG}HH.L0LANCNPPQQ5T7T Y YYZ``bbccee+f-f=g?gggllnlooppuqxqrrttttwwyy{{p|r|}}v~x~~~~~35?@LMhi}~łƂ*+qrÄĄOPȅɅ\^pqyzPQ[\VW`aXY҉ӉډۉTŮ͊/0|}MNUV؍ٍVWbcێ܎jkݏޏTU?@OPʑˑՑ֑OPbcԒՒ;<EFēœؓٓ|}lm͕ΕAB@A+,|}hipq|}cdݞޞMN+,() }~uvghܥݥNO23!"stLM«ë56jkܯݯKLðİ34 ~ opqrmnܺݺ\]ԻջabռּHIIJþľ׾ؾPR>?lm67YZ45yz'(WX9:st de ^_A7:?B kn36NQ]`" ?Bnq-0]`adilqty|'0(tt5@Ʌ3k&}y~gv_+b:/%470fN} *Hls[%0iTZ`6Cc8f%DG}VcYSb"t4wb#:>rJ+ 2 ;B wk r w | uY d 8e { E" 9 )> m }    _# 8_ tf   * M Hl n JGWbYtu%7Zv.1lnswy{&!QTj k.tFKR?nM3k?Cno1<KR3Z{~+W=oI&a:YQ~4/9E+FSV`b!U1BL -rbj5?D V_^^zc}!# G $P ow !!Z&! "5 "[<"L@"w!#p@#C#w#$$$1*$C$r$x$ }$P%%*%M%;y%>&x*&{&')'b6'?_'d'(](/(5(G(@N(](e(|(N )8)b)5c)4*|k*i+z+,g,x,-%-;-TL-W-Y-_-Xd-...Q+/%9/ W/b/9j/*00,K0L091>D1e1<2252<2?2tJ2J2m{2\ 3#3v@3)k3n3y}3>4 4845!05i5`6a7P=7(I7 8o8w8R9A9a9B:r/:"C::; ;&;d;=<^<+=K=+>d7>?>*O>[> ?@@>@AAA?AXEA^FA'!B4B CMCcChC DKD0QD(aDEn%E)E9EEnExExEFm6F;FrFrGtG:~G=H=H7_HcHcHhdH~HIIIuI8MI}IJL&J8JMJ:KAKJKNKLScSpSM|ST&T/8T>DT(JTqTv U U@U;UcUdU V0mV;uV)W?WCW!cWnWXVWXY@Y$^YZjYZ!Z0aAb-b~b.*cP1c}d}~A"~5~aN~qS~{~2^@B|uO~v( Vg,L]-djQvvCjffl\st*@`h IVk/U%90FxNWe/'EHnK RU%=O*Ar &V5U2psB!+:SFGFG5&9'Ufm=CD^E7S)/VUgk~kD5F\nHz gL='2$b7h=R]!>h"+,.>Ef~Gl{54H.O{"JFyG~O)luZsz8?d$"(5EV[n}pO3;6B>LQ`epx+-<G^7P$efh,,# ;ebc<*7:I yg{\~B9Nf!(4H%  '< >fhQ4n?yy -02TyZ}~2mw",9HU13LWM aG~ 6Czk(wT!k5_IZ`jx! #z3W:k| Y *'>[f,8WelRETdv`x> |!:OVgu"Q]!vX ???^^ViP3l@CPl[x+]8+]3ap \@l:s%35?D{1t_ g 7@O(gi!4j=qlA&, 1Dj{w8Pa7r L(&:>zADDIP-2@cEL$uzZ.ii5p-NIw:0JLZl4@,giys~1B|lz(B{`$65dr 6>njvx 1!LQco4R?(W3rd|u0<Yd )R+oZl?q-st> %-M4< "^!%d= HLJT^{h !&klofz&HU|+_`u"P{aQ2MT_Y&$Q'GZ|($S0^Jap@xEw\g $Ps22sy^L,N,m.^ALY\Gvf0:en{uGtB-")@FKU+l/]Cc#|O<PqsS:EG(Ph woPvz3r@ťť 8ťť8 "%&)+,./257<>IOTUV\]^_bdefglmoqrstwhhhhhhhh$h&h0h8h:hLhRhThZh^h`hdhfhlhrhvhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhh@hhPUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri7@CambriaA$BCambria Math"pYgxaGW o}#My!r0Q 3qHP)$P2!xxaaOh+'0L    ,4<DaNormala87Microsoft Office Word@J&@Rm7@L& ՜.+,0 hp|  o  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FP E@Data [1Tablec^GWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorePEPE32KWU4X0SJWG==2PEPEItem  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q