Naslov
Etnološke i folklorističke teme u Kandlerovu listu "L'Istria"
(Ethnological and Folkloristic Topics in Kandler's Magazine "L'Istria")

Autori
Bertoša, Slaven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik za narodni život i običaje, knjiga 59.: Istarske i kvarnerske teme / Primorac, Jakša ; Holjevac, Sanja - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2017, 47-69

Skup
Etnološke i folklorističke znanosti u Kvarnerskom primorju i Istri u 19. i 20. stoljeću

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 11.10.2013. - 12.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Pietro Kandler, etnološke i folklorističke teme
(Pietro Kandler, ethnological and folkloristic topics)

Sažetak
Pietro Kandler (Trst, 23. V. 1804. – Trst, 18. I. 1872. ) bio je arheolog i povjesničar, rođen u obitelji škotskog podrijetla (Chandler) koja se u XVIII. stoljeću iz Beča doselila u Trst. Osim u rodnome gradu, školovao se u Kopru, Padovi, Beču i Paviji, gdje je diplomirao pravo. Najviše se bavio prikupljanjem i objavljivanjem povijesne i druge građe o Trstu i Istri. Osim arheologije i povijesti, zanimali su ga zemljopis, jezikoslovlje, etnografija, statistika i meteorologija. Njegovom je zaslugom u Trstu stvorena intelektualna klima koja je sredinom XIX. stoljeća pogodovala naglom razvitku historiografije i opće kulture. Kandler je po Istri prikupljao podatke od mještana i potom ih uspoređivao s arhivskim vrelima. Između ostalog, autor je zbirke diplomatičkih izvora („Codice Diplomatico Istriano“, 1846.-1852.), kompendija raznovrsnih vrela za povijest Trsta i Istre („Indicazioni per riconoscere le cose storiche del Litorale“, 1855.) te monografija o povijesti Trsta („Notizie storiche di Trieste e guida per la città“, 1851.), Motovuna (Notizie storiche di Montona“, 1875.), Pule (Notizie storiche di Pola“, 1876.) i Pirana („Pirano – monografia storica“, 1879.), od kojih su posljednje tri tiskane posmrtno. Objavio je i srednjovjekovne statute Pule (1843.), Poreča (1846.), Trsta (1849.), Buja (1850.), Novigrada i Rovinja (1851.). Prije časopisa „La Provincia dell’Istria“ (od 1867. do smrti), osnovao je, uređivao i izdavao tjednik „L’Istria“ (1846.-1852.). U listu je objavljeno niz članaka neposredno ili posredno vezanih za etnološke teme iz različitih perioda istarske prošlosti. Primjerice, izdvajaju se prilozi o grčkim naseobinama, Morlacima na Koparštini i Buzeštini, etničkom opisu Istre, tj. narodima ili etničkim skupinama koji su u njoj živjeli (Kelti, Karni, Japidi, Goti, Huni, Langobardi, Avari, Slaveni), a posebna je pozornost posvećena Vlasima, Fućkima, Bezjakima, Brkinima i Ćićima, potom istarskim seljacima i tradicijskoj hrvatskoj seoskoj općini te narodnoj straži u Gračišću. Zanimljivi su i članci o migracijskim vezama između Dalmacije i Istre, istarskim dijalektima i govorima (posebice Trsta, Vodnjana, Milja i Rovinja), starim narodnim običajima, labinskom karnevalu, crkvenom pjevanju u Trstu, sajmu sv. Uršule u Kopru i kozi kao istarskom simbolu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA