Naslov
Interesi i slobodno vrijeme mladih
(Interests and Leisure Time of Youth)

Autori
Ilišin, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi uoči trećeg milenija

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta ; Radin, Furio

Izdavač
Institut za društvena istraživanja ; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
269-302

ISBN
953-6218-11-9

Ključne riječi
slobodno vrijeme mladih

Sažetak
Autorica je u poglavlju nastojala ustanoviti distribuciju, hijerarhiju i strukturiranost promatranih interesa i aktivnosti u slobodnom vremenu, utjecaj sociodemografskih, sociostrukturnih i sociokulturnih obilježja mladih na interese i slobodno vrijeme te promjene u ispitivanim područjima koje su se zbile u promijenjenim društvenim okolnostima. Autorica polazi od hipoteze da su promjene više zahvatile hijerarhiju nego strukturu interesa i slobodnog vremena te da na interese i slobodno vrijeme značajno utječu sociokulturna i sociostrukturna obilježja mladih. Dobiveni rezultati pokazuju da su mladi danas primarno zainteresirani za fenomene iz sfere privatnosti (prijateljstva, poznanstva, zabava, razonoda, seks, ljubav, putovanja), dok je istodobno interes za sferu javnosti i tzv. velike ideološke teme (politika, vojska, nacija) još manji ako se komparativno gleda. I u obrascima provođenja slobodnog vremena nema bitnih promjena: najrašireniji je urbani kulturni obrazac (izlasci u kafiće i diskoklubove, druženja, tulumi, ljenčarenje i odlasci na koncerte), dok se prava polarizacija zbiva između onih koji zastupaju elitni i ruralni kulturni obrazac. Dakle, dominantna funkcija slobodnog vremena i nadalje je zabava i razonoda, dok su sadržaji koji potencijalno pridonose razvoju ličnosti u drugom planu. I interesne orijentacije i obrasci provođenja slobodnog vremena mladih u određenoj mjeri koincidiraju i po svom sadržaju i po socijalnom profilu mladih – tako su, s jedne strane, spoznajna i socijabilna interesna orijentacija zajedno s elitnim i urbanim kulturnim obrascem, dok su na drugoj strani tradicionalistička i kompeticijska interesna orijentacija i ruralni kulturni obrazac provođenja vremena. Što se tiče obilježja koja najviše diskriminiraju mlade, i ovoga su puta to socioprofesionalni i obrazovni status ispitanika, rezidencijalni status te stupanj obrazovanja oca, što upućuje na dominantan utjecaj socijalizacijskih agensa i procesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA