Naslov
O problematici odnosa i istraživanja norme i uzusa na primjeru paronima
(Paronyms as the basis for a discussion of the relation between norm and use and research-related issues)

Autori
Patekar, Jakob

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike (Knjiga sažetaka) / Matešić, Mihaela ; Ramadanović, Ermina ; Crnić Novosel, Mirjana ; Vukša Nahod, Perina - Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2016, 118-120

ISBN
978-953-7967-28-4

Skup
CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.06.2016. - 05.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
paronimi, definiranje norme, istraživanje uzusa
(paronyms, defining norm, researching use)

Sažetak
U ovome se izlaganju govori o problematici odnosa i istraživanja norme i uzusa na temelju odabranih paronima. Paronimi su riječi koje su slične i imaju istu tvorbenu osnovu, ali se razlikuju značenjem. Primjerice, to su broj i brojka, čitak i čitljiv ili strana i stranica. U uvodnome se dijelu dotičemo definicije paronima, odnosno mogućih kriterija koje slične riječi trebaju ispuniti kako bi se smatrale paronimima. Potom se okrećemo uočenomu problemu da uzus poprilično odskače od norme kada su u pitanju paronimi. Norma, definirana hrvatskim jednojezičnim rječnicima, jezičnim savjetnicima i gramatikama, jasno razlikuje značenja određenih sličnih riječi te ih tako čini paronimima. S druge strane, čini se da govornici neke paronime ne upotrebljavaju u značenjima opisanima u rječnicima, iz čega proizlazi da o određenim sličnim riječima u uzusu možemo govoriti više kao o sinonimima negoli paronimima. U izlaganju se stoga daje pregled statusa odabranih paronima u suvremenim hrvatskim jednojezičnim rječnicima, savjetnicima i gramatikama, što se potom uspoređuje s njihovim statusom u uzusu primjenom testa među odraslim govornicima. Osmišljavanje metodologije istraživanja otvorilo je niz pitanja. Iako se za potrebe istraživanja smatra se da je norma sadržana u rječnicima, jezičnim savjetnicima i gramatikama, nameće se dvojba o normativnosti hrvatskih jednojezičnih rječnika. Dotičemo se stoga hrvatske leksikografske prakse i promišljamo sadašnjost i budućnost normativnih izvora. Vezano uz to, a neodvojivo od promišljanja norme, jest i pitanje na čemu bi se trebala temeljiti norma: na uporabi, na leksikografskim rješenjima ili na jezikoslovnim rješenjima? Ako je uporaba, odnosno uzus, čimbenik koji trebamo uzeti u obzir pri stvaranju norme, nameće se pitanje što čini uzus. Naime, ako želimo istražiti uporabu određene riječi ili fraze, je li dovoljno osloniti se na postojeće elektroničke korpuse, Hrvatsku jezičnu riznicu i Hrvatski nacionalni korpus, koji se uglavnom temelje na novinama i književnim djelima? Ili do bolje slike o uzusu možemo doći pretražujući uz pomoć tražilice tekstove na portalima i rasprave na forumima? Razmatramo i mogućnost istraživanja uzusa anketiranjem nasumce odabranih odraslih osoba – metodu koja je primijenjena u našemu istraživanju. U završetku izlaganja donosimo preporuke vezane uz istraživanje i definiranje paronima te neke smjernice normativnoga djelovanja u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA