Naslov
Likovi osvetnika u filmovima Zorana Tadića
(Avengers in films of Zoran Tadić)

Autori
Kukoč, Juraj

Izvornik
Hrvatski filmski ljetopis (1330-7665) 12 (2006), 45; 59-63

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Zoran Tadić, hrvatski film, kriminalistički film, film osvete, transfer krivnje
(Zoran Tadić, Croatian cinema, crime film, revenge film, transfer of guilt)

Sažetak
Tekst obrađuje zanemarenu komponentu igranih filmova Zorana Tadića - intimni život njegovih likova. Koncentrira se na likove osvetnika prisutne u Tadićevim filmovima osvete "Osuđeni" (1987), "Čovjek koji je volio sprovode" (1989) i "Orao" (1990), kao i u filmu s implicitnim motivom osvete "San o ruži" (1986). Autorova teza jest da pravi motiv osveta u tim filmovima nije kazna za počinjena zlodjela prema osvetnicima i njihovim bližnjima niti borba za pravdu, već želja osvetnika da izvrše transfer krivnje, odnosno, da odgovornost za vlastite životne neuspjehe prebace sa sebe na društvene zločince koji su im naudili i otežali život koristeći svoj društveni položaj. Pokušaj osvetnika da prebace krivnju za vlastitu životnu propast na druge te, eventualno, osvetom nad njima vrate mir i zadovoljstvo u svoje živote završava upravo suprotno - kažnjavanjem osvetnika zbog njihovih djela te njihovom potpunom moralnom i egzistencijalnom propašću. No, u slučaju filma "Orao", kronološki zadnjeg ostvarenja iz Tadićeva ciklusa osvete, likovi osvetnika u završnoj sceni izvrše svojevoljnu pokoru za svoje čine i time izraze svijest o vlastitoj odgovornosti za svoje životne pogreške. To priznanje prvi je korak prema njihovom iskupljenju i prosvjetljenju, a time autor teksta dokazuje da Tadićev autorski svijet, unatoč uvriježenom mišljenju, nije sveden samo na pesimizam i rezignaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA